Zagreb - 27. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Dan kada je Crvena armija 27. siječnja 1945. godine oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj, Ujedinjeni narodi su, donošenjem Rezolucije o Danu sjećanja na holokaust 2005. godine, proglasili danom sjećanja na sve žrtve holokausta.
Taj se dan obilježava nizom edukativnih, mirovnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se odaje počast žrtvama holokausta tijekom Drugog svjetskog rata, podiže svijest o prevenciji genocida i doprinosi ostvarenju ciljeva UN-ove Rezolucije o Danu sjećanja na holokaust. Središnje mjesto očuvanja sjećanja na žrtve holokausta danas je centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Od 1953. godine Yad Vashem je i svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i edukaciju o holokaustu.
Holokaust je provodio njemački nacistički režim nad šest milijuna Židova, Roma, Slavena, homoseksualaca, osobama s invaliditetom, političkim oponentima nacizma i ratnim zarobljenicima. Prema podacima Yad Vashema, najveći intenzitet sustavnog i masovnog uništenja izvršen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno dva i pol milijuna Židova, a među žrtvama holokausta bilo je i milijun i petsto tisuća djece.
U Hrvatskoj se prigodnim aktivnostima, komemorativnim skupovima, tematskim predavanjima i ostalim edukativno-informativnim sadržajima obilježava sjećanje na žrtve holokausta, hrvatski dužnosnici sudjeluju u međunarodnim aktivnostima obilježavanja, a u obrazovnom sustavu poučava se o holokaustu i drugima genocidima.
U svjetlu rastuće pojave negiranja i pokušaja izmjene značenja holokausta, Ujedinjeni narodi 2007. donose Rezoluciju 61/255. kojom "odbacuju nastojanja negiranja holokausta koja - ignoriranjem povijesnih činjenica tih strašnih događaja - povećavaju rizik od njihova ponavljanja".
Opća skupština Ujedinjenih naroda 2022. godine, izražavajući zabrinutost država članica "(...) zbog rasprostranjenosti nekažnjivosti u nekim slučajevima i nedostatka odgovornosti u nekim slučajevima, u rješavanju nasilja nad osobama na temelju vjere ili uvjerenja u javnoj i privatnoj sferi (...) Rezolucijom 76/250. naglašava važnost poduzimanja napora za podizanje svijesti za rješavanje širenja govora mržnje protiv osoba na temelju vjere ili uvjerenja. Rezolucijom se potiče države članice "da razviju obrazovne programe koji će budućim generacijama usaditi lekcije holokausta kako bi se pomoglo spriječiti buduća djela genocida". Također, UN potiču "tvrtke društvenih medija da poduzmu aktivne mjere za borbu protiv antisemitizma i poricanja ili iskrivljavanja holokausta putem informacija i komunikacijske tehnologije te olakšaju prijavu takvog sadržaja".