Dubrovnik - Parlamentarna skupština NATO-a ovoga će tjedna svoje godišnje zasjedanje prvi put održati u Hrvatskoj, na kojem će zakonodavci iz 28 zemalja saveznica četiri dana raspravljati o različitim sigurnosnim pitanjima, uključujući krizu u Siriji, nastavak NATO-ove misije u Afganistanu te budućnost zapadnog Balkana.
Na otvaranju plenarne sjednice 11. listopada u Dubrovniku bit će 340 sudionika, a među govornicima koji će im se obratiti glavni je tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.
Očekuje se da će predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Hugh Bayley, koji se nedavno vratio iz posjeta Jordanu, u svojem uvodnom obraćanju u petak 11. listopada istaknuti teško stanje sirijskih izbjeglica, čiji se broj procjenjuje na 2 milijuna, i opasnost da čitava regija bude uvučena u spiralu nestabilnosti te pozvati međunarodnu zajednicu na poduzimanje novih napora radi okončanja krvoprolića u Siriji.
Također se očekuje da će Parlamentarna skupština usvojiti nacrt rezolucije o Siriji, kojom će se potaknuti zemlje članice NATO-a da "osiguraju potpunu provedbu Konvencije o zabrani razvoja, proizvodnje, skladištenja i upotrebe kemijskog oružja i njegovom uništavanju od sirijskog režima" te da "pružaju pomoć umjerenim snagama sirijske opozicije u prevladavanju postojećih podjela, podupiranju međuetničke i međusektaške pomirbe, obuzdavanju utjecaja ekstremističkih skupina i okončavanju kršenja ljudskih prava i kruga odmazdi."
U vezi s Afganistanom očekuje se da će Parlamentarna skupština preporučiti daljnji angažman zemalja članica NATO-a na „reinvestiranju u sigurnost i napredak Afganistana u budućnosti“ nakon završetka borbene operacije pod vodstvom NATO-a krajem iduće godine, a koja će biti zamijenjena novom misijom pomoći kao podrška afganistanskim Nacionalnim sigurnosnim snagama.
Među temama koje su na dnevnom redu u Dubrovniku i potreba je za poboljšanjem savezničkih obrambenih kapaciteta, s obzirom na to da su zemlje suočene s dugoročnim proračunskim rezovima za vojne izdatke. Naglasak će biti stavljen na takozvanu Pametnu obranu, kojoj je cilj spriječiti gubitak ključnih kapaciteta izbjegavanjem nepotrebnog dupliciranja i jačanjem suradnje među saveznicima.
Očekuje se da će Skupština donijeti rezoluciju koja će primorati vojni sektor da osigura veću energetsku učinkovitost i smanji troškove goriva koji su sve veće opterećenje u obrambenim proračunima. Vojnici SAD-a u Iraku trošili su približno 130 litara goriva dnevno, dok se tijekom Drugoga svjetskog rata trošilo nešto više od 6 litara dnevno.
Na ovom zasjedanju posebno će biti istaknut zapadni Balkan, čime će se ponovno potvrditi podrška zakonodavaca politici „Otvorenih vrata“ NATO-a i težnjama drugih zemalja u regiji da slijede primjer Hrvatske i Albanije koje su pristupile Savezu 2009. godine.
Među temama s dnevnog reda također su posljedice krize u Maliju i tekući izazovi sigurnosti u regiji Sahel, Iranu, sigurnosne implikacije plina iz škriljevca te rastuća moć Azije.
Parlamentarna skupština NATO-a okuplja zastupnike nacionalnih parlamenata iz 28 zemalja saveznica i partnerskih zemalja ili organizacija, a služi kao ključna poveznica između atlantskog saveza i nacionalnih parlamenata, te tako i kao poveznica s građanima.