Obraćanje predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića u povodu obilježavanja 180 godina od prvog govora na hrvatskom jeziku u Saboru, Hrvatski sabor, 3. svibnja 2023.

Poštovane zastupnice i zastupnici, 
prije početka današnjeg zasjedanja želio bih se osvrnuti na jučerašnji datum, 2. svibnja.

Naime, tog je dana 1843. godine, dakle, prije punih 180 godina, u Hrvatskom saboru svoj povijesni govor na hrvatskom jeziku održao Ivan Kukuljević Sakcinski, znameniti hrvatski plemić, povjesničar, književnik i političar. Pozvao je tada na uvođenje hrvatskog jezika u škole i urede, kako bi ga se u konačnici moglo uvesti i u javni život.
Valja ponovno podsjetiti na njegove uistinu dojmljive riječi: 

„Još ne zna  veća strana naroda našega, kakova je to višnja slast i milina svojim prirodjenim materinskim jezikom govoriti moći i smeti. 
To samo on iskreno ćutiti može, koj je duže vremena medju tudjemi narodi u tudjih daržavah stanovati i živiti morao“.

Svojim je nadahnutim govorom Kukuljević Sakcinski postavio čvrst temelj onomu što će uslijediti četiri godine kasnije - uvođenju hrvatskog kao službenog jezika u javnoj uporabi. 

Podsjetit ću, Zaključak da se hrvatski jezik proglasi službenim izglasan je u Hrvatskom saboru 23. listopada 1847. godine.

Kao i mnogo toga, danas govor na vlastitom jeziku doživljavamo kao jednostavnu datost, ne propitkujući težak i mukotrpan put koji je do nje doveo.
Ne smije se zaboraviti da je tomu prethodila dugotrajna politička borba, kao odgovor na višestoljetnu uporabu latinskog jezika u Hrvatskom saboru, kao i na pokušaje trajnijeg nametanja drugih jezika na raznim hrvatskim teritorijima,  ovisno o vremenu i području.

Ne smiju se smetnuti s uma ni nastojanja za očuvanjem hrvatskog jezika utkana u Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine.
Konačno, nakon osamostaljenja, hrvatski je jezik u modernoj hrvatskoj državi našao svoje mjesto u Ustavu Republike Hrvatske (članku 12. stavku 1.), jednom zasvagda.

Poštovane kolegice i kolege,
naš je jezik danas jedan od 24 službena i radna jezika institucija Europske unije. Štiteći ga i ne zaboravljajući sve uloženo u njegovo očuvanje, najbolje afirmiramo vlastitu jezičnu baštinu i nacionalni identitet, dajući tako i bitan doprinos europskoj jezičnoj i kulturnoj raznolikosti.

Želim stoga iskoristiti današnju prigodu kako bih pozdravio inicijativu Matice hrvatske za donošenjem novog Zakona o hrvatskom jeziku. 
Njihovu je nacrtu zakona potporu dao i Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 

Uskoro očekujemo da će nacrt navedenog zakona biti pušten u Savjetovanje s javnošću. Nakon toga, naporima stručnjaka i jezikoslovaca trebamo pridružiti i naše vlastite, kao zakonodavca, a sve kako bismo živu riznicu hrvatskog jezika nastavili uspješno štititi i obogaćivati u budućnosti. 

U vremenu u kojem živimo važno je isticati, posebno našim mlađim naraštajima, značaj jezika kao neraskidivog dijela identiteta hrvatskog naroda.
Upravo je zato jučerašnji 2. svibnja za nas toliko važan datum. I najbolji podsjetnik da jezik koji baštinimo, naš hrvatski jezik, moramo znati čuvati i njegovati, prilagođavati ga vremenu i neprestano dalje razvijati. 
Hvala vam!.