Poštovani visoki uzvanici, drage kolegice i kolege zastupnici, cijenjene gospođe i gospodo,
u svečanoj prigodi konstituiranja 9. saziva Hrvatskoga sabora želim, prije svega, najsrdačnije zahvaliti na izboru za predsjednika najvažnije državne institucije koja je temelj demokracije u Hrvatskoj, nositelj nacionalnoga suvereniteta i državnosti te ustavnoga demokratskog poretka hrvatske države.
Cijenjene kolegice i kolege zastupnici,
vaše iskazano povjerenje moja je obveza da obnašanju ove visoke i važne dužnosti pristupim časno, savjesno i odgovorno. Saborske ću sjednice voditi objektivno, nepristrano i u skladu sa saborskom procedurom i rokovima koji su propisani Poslovnikom Hrvatskoga sabora. Možete biti sigurni da ću pravodobno i ravnopravno uvrštavati sve vaše prijedloge zakona i drugih akata na dnevni red plenarnih sjednica. Moja je misija, ali prije svega i dužnost, da Hrvatski sabor kao najviša institucija bude najreprezentativnije tijelo u Republici Hrvatskoj koje će biti maksimalno učinkovito.
Budite uvjereni da ću se svesrdno zalagati, dakako uz vašu pomoć, da Hrvatski sabor bude doista državni parlament u punom smislu te riječi, dakle i najviše predstavničko tijelo i najviša zakonodavna vlast i najviša demokratska institucija u Republici Hrvatskoj, a uz to i glavni jamac ostvarenja nacionalnih i državnih interesa te zaštitnik temeljnih sloboda, ljudskih i manjinskih prava i svih drugih demokratskih vrijednosti.
Gospođe i gospodo,
pred ovim sazivom Hrvatskoga sabora i pred novom Vladom Republike Hrvatske stoje veliki zadaci i ozbiljni izazovi, kao i opsežan i odgovoran zakonodavni rad. Izbori su pokazali demokratsku volju hrvatskoga naroda i građana Republike Hrvatske te potvrdili opredjeljenje birača da se napokon provedu bitne reforme koje će osigurati gospodarski rast i povećanje zaposlenosti i standarda te zaustaviti iseljavanje i izumiranje nacije. To je moguće ostvariti samo u tolerantnoj atmosferi zajedničkoga rada, međusobnog poštivanja, argumentiranih rasprava, konstruktivnih kritika, usklađivanja interesa svih političkih opcija i zreloga političkog odlučivanja, uz odbacivanje netrpeljivosti, isključivosti i nepotrebnih podjela svake vrste. Vjerujem kako ćemo oko pitanja koja su od nacionalne važnosti, postići i konsenzus svih parlamentarnih stranaka, kao što je to bilo u puno navrata u ovom visokom domu.
Bez strateški promišljenih i odmjerenih političkih odluka, bez zakonodavnog okvira koji omogućuje kvalitetne, provedive i trajne zakone te bez poštivanja parlamentarne procedure donošenja zakona i drugih akata nije moguć ni demokratski ustroj zemlje ni uređena pravna država, a niti ravnomjeran razvoj svih hrvatskih krajeva, kao ni učinkovita i ekonomična javna uprava ni solidarno društvo.
Preuzimajući dužnosti predsjednika Hrvatskoga sabora mogu vam jamčiti da ću se predano i odgovorno zalagati za nastavak razvoja demokratskih vrijednosti i procesa, kao i za povratak povjerenja građana u rad zastupnika i Hrvatskoga sabora. Mi zastupnici, kao izabrani predstavnici naroda, dužni smo prema svojem zastupničkom mandatu odnositi se kao prema svome radnom mjestu, i to s odgovornošću svakog savjesnog čovjeka, a s obzirom na situaciju u kojoj se zemlja nalazi i puno više od toga. Mi smo prije svega izabrani da služimo narodu i svatko od nas trebao bi s ponosom i maksimalnom odgovornošću obavljati tu dužnost. Predložit ću sve potrebne korake da se osigura takvo ponašanje zastupnika, primjerice, donošenjem i primjenom kodeksa ponašanja zastupnika u Hrvatskom saboru. To bi trebao biti naš zajednički cilj ako želimo opravdati povjerenje građana koje su nam dali na izborima.
Naša je zadaća i daljnja nadogradnja Hrvatskoga sabora kao temeljne komponente demokratske vlasti. Hrvatski sabor osim zakonodavne funkcije ima i ulogu nadzora rada Vlade Republike Hrvatske i drugih institucija i nositelja javnih dužnosti koji za svoj rad odgovaraju Saboru. Hrvatski sabor nije Ustavom Republike Hrvatske određen kao nadzor izvršnoj vlasti da bi se otežao rad Vlade, već kako bi se povećala razina odgovornosti najvišega izvršnog tijela u državi.
Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom Hrvatskoga sabora predviđeni su razni instituti i mehanizmi za nadzor izvršne vlasti, koji se do sada nisu dovoljno koristili ili je bila onemogućena njihova primjena. Primjerice, institut zastupničkih pitanja tijekom aktualnoga prijepodneva kao važan instrument kontrole rada Vlade rijetko je primjenjivan zbog nesazivanja novih saborskih sjednica. Kao predsjednik Sabora promijenit ću tu praksu.
Zalagat ću se za jačanje uloge saborskih odbora koji trebaju imati ključnu ulogu i u zakonodavnom procesu i u procesu nadzora izvršne vlasti i provedbi zakona, što je i propisano Poslovnikom Hrvatskoga sabora, ali se nedostatno primjenjivalo. Saborska radna tijela svojim radom u redovitim i tematskim sjednicama mogu znatno ojačati poziciju Hrvatskoga sabora i zbog toga ona trebaju povećati svoje sudjelovanje u stvaranju politika, procesa nadzora i jače zakonodavne aktivnosti.
Isto tako, zalagat ću se za proširenje i snaženje suradnje Hrvatskoga sabora s javnošću, sindikatima, gospodarstvenicima, organizacijama civilnoga društva i medijima, a sve radi transparentnosti parlamentarnoga rada i uvećanja njegova kredibiliteta.
Nastojat ću i da Hrvatski sabor, kao parlament zemlje članice, bude aktivan i u tijelima Europske unije. Dužnost nam je u okviru ovlasti koje ima Sabor zastupati hrvatske interese u odnosu na brojna aktualna pitanja kojima se Unija trenutačno bavi. Bilo bi također dobro o svakom takvom pitanju imati i jedinstveno hrvatsko stajalište.
Smatram da osim redovitih međunarodnih aktivnosti Hrvatskoga sabora postoji i veliki dodatni prostor za promicanje hrvatskih vanjskopolitičkih interesa i na bilateralnom i na multilateralnom planu. Tu prije svega mislim na promicanje interesa hrvatskoga gospodarstva u inozemstvu, što je također jedna od uloga parlamentarne diplomacije koju ću kao predsjednik Sabora koristiti u svim bilateralnim i međunarodnim susretima.
Na kraju želio bih istaknuti još dvije važne stvari. Nacionalni parlamenti i nacionalna zakonodavna procedura još su uvijek, unatoč kritikama, najjače sredstvo nacionalne zakonodavne suverenosti. Premda su sve brojniji glasovi da je parlamentarna demokracija u krizi, nacionalni parlamenti u funkciji najviše zakonodavne vlasti još uvijek kreiraju zakonodavnu stvarnost svake zemlje. I na europskoj razini postoje instrumenti koji omogućuju parlamentima nadzor nad zakonodavnim procesima. Prema Lisabonskom sporazumu, kao što je poznato, ojačana je uloga nacionalnih parlamenata u tim procesima. Te činjenice trebamo u svom djelovanju uvijek imati na umu.
Drage kolegice i kolege zastupnici,
uvjeren sam da ću opravdati povjerenje koje ste mi iskazali izborom za 11. predsjednika Hrvatskoga sabora te vas molim da zajedničkim snagama, suradnjom i beskompromisnim radom u interesu naših građana i radi ostvarenja boljega života i bolje budućnosti Hrvatske i svih njezinih građana ostvarimo sve zacrtane planove.
Zahvaljujem na pozornosti.