Republika Hrvatska više od godinu dana vodi pregovore za punopravno članstvo u Europskoj uniji i nalazi se na društvenoj prekretnici koja zahtijeva definiranje ukupne društvene i gospodarske pozicije našega društva, kako svojih prednosti i dobrih strana tako i nedostataka i slabosti. Hrvatskoj je cilj postati punopravnom članicom Europske unije. Osnovni smisao tog cilja leži u nastojanjima da svoje potencijale i prednosti, koristeći prilike koje se otvaraju ulaskom u Uniju, iskoristimo na način da osiguramo stabilan gospodarski rast, socijalnu pravednost i primjeren životni standard svih hrvatskih građana.
Dosadašnjim tijekom pregovora smo zadovoljni, a nedavno izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske držimo pozitivno intoniranim i objektivnim budući da se uz područja u kojima je ostvaren napredak navode i ona u kojima je potrebno uložiti i dodatne napore za ispunjavanje uvjeta za članstvo. Jedno od tih područja je pravosuđe i borba protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Gospođe i gospodo, jedna od pozitivnih ocjena koje je finsko predsjedništvo dalo hrvatskom pregovaračkom procesu je što najteža poglavlja "ne stavlja pod tepih", nego njihovom rješavanju pristupa odmah. U tom smislu, Hrvatski sabor je 2005. godine prihvatio i podupro Strategiju reforme pravosudnog sustava s planom djelovanja. To je temeljni dokument u kojemu su definirani osnove i načela, vrijednosti i ciljevi, svrha i osnovne postavke reforme pravosuđa, koja se u svojoj biti oslanja na tri organski povezana elementa: jačanje vladavine prava; neovisnost, samostalnost pravosuđa i stvaranje učinkovitog pravosudnog sustava. Polazeći od premise da se društvo vladavine prava, ne može niti zamisliti bez djelovanja neovisnog pravosuđa, da se pravna sigurnost građana, razvitak tržišnog gospodarstva i u konačnici kvalitetniji i sigurniji život naših građana ne mogu ostvariti bez stručnog, pravednog i učinkovitog pravosuđa, Hrvatski je sabor u proteklom razdoblju donio cijeli niz zakona kojima je položen temelj za zakonito i pravedno sudovanje uz skraćivanje vremena trajanja sudskih postupaka i rješavanja sporova.
Među najvažnijim spomenuo bih novi Zakon o sudovima, zatim Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću koje je Hrvatski sabor donio krajem 2005. godine, kojima su određeni, u organizacijsko-kadrovskom smislu, temeljni okviri učinkovitijeg djelovanja tijela sudbene vlasti, sudaca i drugih pravosudnih struka.
Vrlo dobri i ohrabrujući rezultati postignuti su donošenjem Izmjena Zakona o zemljišnim knjigama, posebno u rješavanju zaostataka zemljišnoknjižnih predmeta i prebacivanjem zemljišnih knjiga u digitalni oblik. Iz područja građanskog zakonodavstva kao važne zakone spomenuo bih i zakone o izmjenama Ovršnog i Stečajnog zakona, koji su rezultirali evidentno ubrzanim rješavanjem predmeta tih vrsta.
Na području kaznenog zakonodavstva Hrvatski je sabor usvojio brojne promjene i u postupovnim i materijalnim zakonskim odredbama, kojima je cilj stvoriti kvalitetan i primjern normativni temelj za učinkovitije djelovanje na području sustavne redukcije i suzbijanja kaznenih djela. Kazne su osjetno pooštrene za znatan postotak inkriminiranih djela, a također su pooštreni kriteriji za izricanje blažih kazni od propisanih.
Poštovane gospođe gospodo, Hrvatski je sabor u ožujku 2006. godine donio Nacionalni program za suzbijanje korupcije. Hrvatska je u potpunosti svjesna razmjera prisutnosti koruptivnog ponašanja u društvu, ali je i odlučna svim sredstvima suprostaviti se toj pošasti, koja ugrožava vladavinu prava, povjerenje u javne institucije i pravnu državu, ravnopravnost, jednakost i sigurnost građana te uopće ugoržava politički, gospodarski i društveni razvitak zemlje.
Unatoč činjenici da je, temeljem javnog mišljenja i osobnih dojmova građana, visok stupanj korupcije prisutan u sudstvu, zdravstvu, lokalnoj samoupravi i političkim strankama, takva je percepcija građana prihvaćena kao relevantna društvena spoznaja.
Usvajanjem ovog nacionalnog programa, Hrvatski je sabor iskazao političku volju i odlučnost za suzbijanje korupcije. Na tom području, na normativnom planu, Hrvastki je sabor donio paket antikoruptivnih zakona. Posebno bih naglasio Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta odnosno njegove izmjene i dopune iz ožujka 2005. godine, kojima je osigurana potpuna i nedvojbena nadležnost USKOK-a za kaznena djela organiziranog kriminaliteta i korupcije, koja su taksativno definirana. Od ostalih normativnih akata koji su u službi antikorupcijskog zakonodavstva istaknuo bih Zakon o sprečavanju sukoba interesa, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakon o zaštiti svjedoka, Zakon o pravu na pristup informacijama. Uz navedeno, uvođenjem HTIRO-HR servisa i primjenom projekta e-Hrvastka, Hrvatska je učinila značajan korak prema suštinskoj transformaciji cjelokupnog pravosudnog sustava i njegovom otvaranju prema korisnim pravnim rješenjima prihvaćenim u razvijenim državama.
Gospođe i gospodo, uspješnost borbe protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta podrazumijeva sinergijsko djelovanje svih segmenata u društvu, svih sastavnica hrvatskog društva, od vlade, ministarstava, državnih institucija, Hrvatskog sabora, pravosudnih tijela, javne uprave, lokalne samouprave, civilnog društva, privatnog sektora. Istodobno smo svjesni da su stvaranje i poticanje političke volje i odlučnosti vlasti presud¬ni za suzbijanje korupcije.
Iako se nalazimo u prvoj godini provedbe Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije, mogu konstatirati da u Hrvastkoj postoji široki društveni i politički konsenzus o potrebi djelovanja protiv te opake društvene bolesti, što je također vrlo važan preduvjet za učinkovito suprotstavljanje ovom društvenom problemu.
I na kraju, gospođe i gospodo, želim ponoviti da će Hrvatska nastaviti provoditi zahtijevne i nerijetko teške reforme, ali to će činiti isključivo radi sebe odnosno u konačnici radi stvaranja pretpostavki za kvalitetniji, bolji i sigurniji život svojih građana.
Dakle, potrebno je odlučno nastaviti s reformama, učvršćivati pravnu državu radi svoje budućnosti. Hrvatska zna kamo ide, zna što očekuje od članstva u Europskoj uniji, s spremna se dokazati kao pouzdan i vjerodostojan partner Europske unije i međunarodne zajednice.