Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića na skupu „Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina 20 godina poslije: politička zastupljenost nacionalnih manjina kao preduvjet za jačanje manjinskih prava“, Hrvatski sabor, 2. prosinca 2022.

predsjednik Sabora Gordan Jandroković
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora Radin, poštovana potpredsjednice Vlade Šimpraga, poštovana gospodo i gospođe zastupnici, poštovani predsjedniče Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, poštovani predstavnici manjinskih udruga, poštovani veleposlanici, poštovani sudionici skupa, dame i gospodo,

veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti vas ovdje, u Hrvatskom saboru, gdje je prije dvadeset godina donesen Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. 

Potpredsjednice Vlade, hvala Vam na organizaciji ovoga skupa

Prije svega želim istaknuti kako nacionalne manjine jesu istinsko bogatstvo Republike Hrvatske. Svi mi iznimno cijenimo konstruktivan i velik doprinos koji su pripadnici nacionalnih manjina dali u izgradnji moderne hrvatske države i društva. Stoga smo trajno posvećeni sveobuhvatnoj zaštiti i razvoju njihovih prava te promicanju međuetničke tolerancije. 

Ta su pitanja bila i ostaju visoko na listi naših političkih prioriteta. Stoga nećemo posustati u njihovoj praktičnoj provedbi. U svijetu koji se ubrzano mijenja, koji je izložen rastućem populizmu, radikalizaciji i društvenoj polarizaciji, držimo to važnom pretpostavkom stabilnosti, demokratizacije i napretka društva. 

No, vratimo se za trenutak dva desetljeća unatrag. U prosincu 2002. godine u Hrvatskom saboru donesen je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, a s njime i novi, iznimno visoki standardi zaštite nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Između ostalog, broj manjinskih zastupnika u Saboru tada je povećan s pet na današnjih osam. Pripadnici manjina dobili su i pravo biranja svojih predstavnika u tijela lokalne i regionalne samouprave. 

Osnovan je i Savjet za nacionalne manjine, koji omogućava značajnu proaktivnost kada je u pitanju ostvarivanje i zaštita prava manjina. To su, dakako, samo neke od brojnih odredbi koje je bilo potrebno ugraditi u čitav niz zakona i podzakonskih akata kako bi Ustavni zakon i praktično zaživio. No, za afirmaciju i provedbu postojećeg okvira ključna je bila, i ostaje - politička volja. 

Želim ovdje istaknuti kako na takvu, nesmanjenu političku volju, i dalje možete računati. Ona je presudan element i u nošenju s bilo kakvim budućim izazovima. 

Poštovane dame i gospodo,
uspješan suživot hrvatskog naroda i pripadnika nacionalnih manjina ne traje u Hrvatskoj od jučer. Stoljećima smo već izloženi jedni drugima: bogatstvima naših identiteta - jezika, kultura, običaja. Jedni od drugih usvajamo, učimo.

Hrvatski saborA vrelo aktivnosti nacionalnih manjina u Hrvatskoj zaista je iznimno živo. Tomu u prilog navest ću nekoliko primjera, samo iz prošlog tjedna:
-    u Zagrebu, odnosno u Zagrebačkoj županiji imali smo, praktički istovremeno i „Dane albanske kulture“ i „Dane bosanskohercegovačke kulture“; 
-    u Osijeku je, zanimljivo, u austrijskoj čitaonici predstavljena knjiga o Makedoniji. A njen je autor predstavnik makedonske nacionalne manjine u toj županiji;
-    u Fažani su pak tamošnji Talijani obilježavali 30 godina svoje Zajednice,
-    dan kasnije je u Velikoj Gorici Vijeće srpske nacionalne manjine organiziralo proslavu Aranđelovdana.

Dakle, govorim samo o dijelu manjinskih aktivnosti iz prošlog tjedna. A večeras, primjerice, u Češkom narodnom domu u Zagrebu možete poslušati predavanje pod nazivom "Tuđman, Česi i Slovaci". Već sutra u Češku će besedu malo uraniti i Sveti Nikola.

Treba li jasnijih pokazatelja šarolikosti života manjina u Hrvatskoj? Ima li bolje potvrde teze o manjinama kao hrvatskom istinskom bogatstvu?  Pri tom ne treba gubiti iz vida da i pripadnici većinskog naroda vrlo rado i često sudjeluju u ovim aktivnostima. A to je dokaz da se međusobno poštujemo i prihvaćamo. I dokaz da uz političku postoji i jasna društvena volja za trajnom interakcijom naših identiteta i kultura.

Poštovane dame i gospodo,
okvir koji je omogućio ovo iznimno raznoliko djelovanje upravo je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. To je okvir konkretan i čvrst, a mi se zajedno trebamo potruditi da ostane održiv. 

Naravno, angažman pripadnika nacionalnih manjina svoju najjaču motivaciju ipak najčešće nalazi u jednostavnoj ljubavi prema tradiciji i kulturi svoga naroda.
Uvjerio sam se u to nedavno i u Rumunjskoj, kada sam posjetio i pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Karaševu. Oni  tamo žive - i hrvatsku tradiciju i običaje čuvaju - još od 14. stoljeća. Pohvalio sam tada i rumunjske institucije za angažman koji ulažu kako bi im to omogućili. Uostalom, i sam sām tijekom svojeg dosadašnjeg političkog angažmana često bio u prilici primiti pohvale stranih sugovornika zbog našeg odnosa prema manjinama. 
Jer Hrvatska u tom području zaista može biti primjer mnogima.

Potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga
Potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga

Naše će nadležne institucije, predvođene Vladom, nastaviti ulagati sve potrebne napore i financijska sredstva u svrhu provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Gotovo 295 milijuna kuna izdvojenih u tu svrhu u 2021. godini snažno govore tomu u prilog.

Hrvatski će sabor nastaviti davati doprinos svim inicijativama usmjerenima ka poboljšanju položaja manjina:  kroz političke rasprave i zakonodavnu aktivnost, kroz svoja radna tijela i kroz međunarodnu suradnju. Jer manjine su most prema drugim državama koji nas može povezivati i međusobno približavati. Baš kao što one naše društvo trajno obogaćuju.

Dragi sudionici, dragi gosti, 
dok se obraćam ovom skupu, u nazočnosti potpredsjednice Vlade i potpredsjednika Sabora, oboje pripadnika nacionalnih manjina, dojma sam da i ta činjenica zorno svjedoči o dosezima Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Na kraju, želim kazati i kako sam u svom saborskom radu dosad imao priliku vrlo dobro osobno upoznati zastupnike koji predstavljaju nacionalne manjine. Vjerujem kako je zadovoljstvo u toj interakciji obostrano. Želio bih da u tom istom duhu - konstruktivno i bez predrasuda – i nadalje kvalitetno surađujemo. Jer - kroz međusobnu izloženost - možemo i trebamo svi zajedno nastaviti graditi Hrvatsku kao uključivo, tolerantno i budućnosti okrenuto društvo. Na dobrobit svih naših građana.

Hvala vam.