Govor predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića na 7. konferenciji predsjednika parlamenata zemalja sudionica Jadransko-jonske inicijative - Atena, 4. svibnja 2009.

Uvaženi predsjedniče Helenskoga parlamenta,
poštovani predsjednici parlamenata zemalja sudionica u Jadransko-jonskoj inicijativi,
dame i gospodo!
Dopustite mi da se na početku zahvalim našem domaćinu, predsjedniku Helenskoga parlamenta g. Dimitriousu Sioufasu, na srdačnom gostoprimstvu i izvrsnoj organizaciji ove konferencije. Veliko mi je zadovoljstvo biti među kolegama koji su se danas okupili u okviru Jadransko-jonske inicijative u ovom veličanstvenom gradu, gdje su povijest i mudrost uvijek prisutni, u kolijevci europske kulture.
Činjenica je da su sve zemlje i narodi Jadransko-jonske inicijative, kroz mnoga stoljeća, dijelili brojna povijesna iskustva i zajedničke vrijednosti. Naše zemlje nisu spojene samo dvama morima. Osim zajedničkog geografskog prostora, povezuju nas kulturno naslijeđe, gospodarski odnosi, prometna infrastruktura i ekološka međupovezanost. Stoga je naš prioritet angažirati se u osiguranju mira i stabilnosti te jačanju dobrosusjedskih odnosa.
Poštovani kolege, dragi prijatelji!
Glavni je cilj regionalne suradnje davanje poticaja sveukupnom napretku regije. Jugoistočna Europa, a posebno jadransko-jonski bazen, pretvara se u područje neiscrpnih mogućnosti za razvoj zajedničkih projekata. Mehanizmi regionalne suradnje moraju konkretnim projektima poduprijeti razvoj demokratskoga društva, kulturnu razmjenu i socijalnu integraciju te obuhvatiti takve oblike regionalne suradnje koji će u praksi oživotvoriti buduća nastojanja u području suradnje u širem kontekstu.
Suradnju u okviru Jadransko-jonske inicijative treba promatrati kao dodanu vrijednost europskim standardima. U tom bi smislu tješnja suradnja Jadransko-jonske inicijative s Europskom komisijom bila iznimno dobrodošla. 
Od posebne je važnosti suradnja u okviru drugih regionalnih i podregionalnih inicijativa. Naše djelovanje treba biti usmjereno na poticanje i podupiranje snažnije koordinacije aktivnosti, uz istodobno uvažavanje pojedinačnih potreba i interesa naših zemalja. 
Promicanjem standarda regionalnoga vlasništva i vlastitog upravljanja zagovaramo regionalnu suradnju koja se temelji na razmjeni know-how (nou-hau), posebno u obliku prekogranične i transnacionalne projektno orijentirane suradnje. Potrebno je više poticati regionalna i lokalna tijela da uspostave suradnju kroz zajedničke programe, prekogranične projekte i interakciju u širem smislu.

Hrvatska je zemlja s dugom granicom. Stoga je suradnja s najbližim susjedima od najveće važnosti za konstruktivan i održivi razvoj ovog širokog pograničnog područja. Sudjelovanje u prekograničnoj suradnji izravno pridonosi izgradnji kapaciteta naših regionalnih i lokalnih institucija, koje na taj način usvajaju glavna načela regionalne politike Europske unije i sudjeluju u ostvarivanju programa i projekata slijedeći metodologiju EU-a.
Mediteranska dimenzija hrvatske regionalne suradnje obuhvaća i aktivnosti Jadransko-jonske inicijative koja predstavlja savršen okvir za politički dijalog i razmjenu mišljenja te pridonosi produbljivanju bilateralnih odnosa među našim zemljama. Ona istodobno daje dodatni poticaj regionalnoj suradnji kao najavu intenzivne integracije u Europsku uniju.
Projekti koji potiču gospodarski razvoj regije imaju prioritet u okviru procesa hrvatskoga pristupanja Europskoj uniji. Jedno je od glavnih područja suradnje umrežavanje prometne infrastrukture u Jadransko-jonskoj regiji. Uspostava takve mreže pridonijela bi sveukupnom razvoju regije i olakšala pristup turističkim i ostalim resursima u ovom dijelu Sredozemlja. Izgradnja jadransko-jonske autoceste od Trsta do Igumenitse, koja bi prolazila kroz sve naše zemlje, trebala bi biti naš glavni prioritet. Kao mediteranska turistička zemlja, Hrvatska je još uvijek vitalno zainteresirana za taj projekt, čiji je cilj promicanje i razvoj turizma kao područja od zajedničkih interesa zemalja u većem jadransko-jonskom prostoru. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti ekološkom aspektu turizma i održivog razvoja, kao što je istaknuto tijekom predsjedanja Helenske Republike.
Dame i gospodo!
Parlamentarna suradnja na najvišoj razini obično nudi smjernice i temeljne elemente koji su potrebni za snaženje međuparlamentarne suradnje na svim razinama. Budući da je regionalna i subregionalna suradnja moderan način suradnje koji pruža raznolike mogućnosti za bavljenje izazovima globalizacije, moramo nastaviti intenzivno surađivati kako bismo pružili potporu tješnjim vezama naših parlamenata. 
Siguran sam da ćete se složiti kako nacionalni parlamenti mogu imati važnu ulogu u jačanju suradnje među zemljama sudionicama Inicijative, jer oni su glas naroda koji istinski predstavljaju.
I na kraju, koristim ovu prigodu da još jednom istaknem punu potporu Hrvatske svim budućim aktivnostima Jadransko-jonske inicijative i poduprem daljnje jačanje i razvoj međuparlamentarne suradnje.


Zahvaljujem se na pozornosti!