Sukladno članku 2. stavku 3. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 79/06. i 105/06. – ispravak) rad sigurnosno-obavještajnih agencija nadzire Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Hrvatski sabor obavlja nadzor nad sigurnosno-obavještajnim agencijama neposredno i putem odbora Hrvatskoga sabora nadležnog za nacionalnu sigurnost te putem Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija osnovano je Zakonom o sigurnosnim službama Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 32/02. i 38/02.) i prvotno je nosilo naziv „Vijeće za nadzor sigurnosnih službi“.
Vijeće je osnovano radi ostvarivanja građanskog nadzora nad radom sigurnosno-obavještajnih agencija, a Republika Hrvatska ovakvim je rješenjem omogućila participaciju građana u nadzoru onih dijelova državnog sustava koji imaju ovlast, zbog potreba nacionalne sigurnosti, koristiti posebne mjere i postupke. Ovakav pristup Republike Hrvatske predstavljao je dodatan demokratski iskorak u razvoju parlamentarnog i građanskog nadzora nad djelovanjem sigurnosno-obavještajnog sustava.
Odlukom o Vijeću za nadzor sigurnosnih službi („Narodne novine“ br. 78/03.) uređena su pitanja bitna za rad Vijeća koja nisu uređena predmetnim zakonom.
Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Zakon) koji je zamijenio Zakon o sigurnosnim službama Republike Hrvatske, izmijenjen je naziv ovog tijela iz „Vijeća za nadzor sigurnosnih službi“ u „Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija“ (u daljnjem tekstu: Vijeće) i djelomično je sužen djelokrug poslova Vijeća.
Člankom 110. stavkom 1. i 2. Zakona propisan je sastav Vijeća. Vijeće ima predsjednika i šest članova koje imenuje Hrvatski sabor, a u Vijeće mogu biti imenovani hrvatski državljani s visokom stručnom spremom, pri čemu najmanje jedan član Vijeća mora biti diplomirani pravnik, jedan diplomirani politolog i jedan diplomirani inženjer elektrotehnike. Mandat predsjednika i članova Vijeća traje četiri godine, a nakon isteka mandata svi se članovi mogu ponovno kandidirati i biti imenovani.
U skladu s člankom 110. stavkom 6. Zakona, Hrvatski sabor je 27. travnja 2007. donio Odluku o Vijeću za građanski nadzor sigurnosnih-obavještajnih agencija („Narodne novine“, br. 46/07., dalje u tekstu: Odluka) kojom se utvrđuje: način predlaganja kandidata za predsjednika i šest članova Vijeća te postupak utvrđivanja prijedloga za njihovo imenovanje, prava i dužnosti predsjednika i članova Vijeća, način rada Vijeća, postupanje s podacima i materijalima Vijeća, obavljanje administrativnih poslova za Vijeće i osiguranje sredstava, prostora i opreme za rad Vijeća.
Temeljem predmetne Odluke predsjednik i članovi Vijeća ne mogu biti članovi užeg rukovodstva političkih stranaka te ne smiju sudjelovati u stranačkim aktivnostima ili politički djelovati u Vijeću.
Nadležnost Vijeća kao građanskog tijela funkcionalno se razlikuje od stručnog nadzora koji provodi Ured vijeća za nacionalnu sigurnost i svaka agencija kroz sustav unutarnjeg nadzora.
Sukladno članku 111. stavku 1. Zakona, Vijeće obavlja sljedeće poslove: prati zakonitost rada sigurnosnih službi, prati i nadzire primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna ljudska prava i temeljne slobode, a o tome prikupljena saznanja i podatke dostavlja u formi obavijesti Vijeću za nacionalnu sigurnost, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku odbora Hrvatskoga sabora nadležnog za nacionalnu sigurnost i ravnateljima sigurnosno-obavještajnih agencija te daje obavijesti i o načinu podnošenja zahtjeva građana, državnih tijela i pravnih osoba o zamijećenim nezakonitim postupcima ili nepravilnostima u radu sigurnosno-obavještajnih agencija, osobito u slučajevima kršenja Ustavom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda.
U obavljanju navedenih poslova Vijeće može vršiti uvid u izvješća i druge dokumente sigurnosno-obavještajnih agencija, obavljati razgovore s čelnicima i službenim osobama sigurnosno-obavještajnih agencija, kada je to nužno radi utvrđenja činjenica odlučnih za ocjenu zakonitosti rada agencija.
Člankom 113. stavkom 1. i 2. Zakona propisano je da se o izvršenom nadzoru izvješćuje podnositelj zahtjeva, a Vijeće se u odgovoru na zahtjev ograničava isključivo na primjedbe postavljene u zahtjevu.
Ako se izvršenim nadzorom utvrdi postojanje nezakonitosti, predsjednik Vijeća izvještava o rezultatima nadzora Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Glavnog državnog odvjetnika.
Na zahtjev predsjednika Hrvatskoga sabora, a najmanje jednom u šest mjeseci, predsjednik Vijeća podnosi izvješća o radu Vijeća.
Za svoj rad predsjednik i članovi Vijeća odgovorni su Hrvatskom saboru. Nadležni saborski odbor za nacionalnu sigurnost ima zadaću provođenja nadzora nad zakonitošću rada predsjednika i članova Vijeća.
Vijeće djeluje pri odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost, a u svome radu je samostalno. Predsjednik Vijeća osigurava provedbu Programa koji donosi Odbor Hrvatskoga sabora nadležan za nacionalnu sigurnost.
Vijeće donosi Poslovnik o svom radu kojim detaljnije uređuje pitanja iz svoga djelokruga, način postupanja s materijalima i informacijama, njihovo pohranjivanje i čuvanje, pitanja službe Vijeća te druga pitanja koja nisu uređena Odlukom. Poslovnik o radu Vijeća ne može se donijeti bez prethodno pribavljenoga mišljenja Odbora.
Vijeće je do sada djelovalo u četiri mandata, a na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 110. stavka 2. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je, na sjednici održanoj 1. srpnja 2022., nakon provedenoga javnog poziva, donio Odluku o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija („Narodne novine“, br. 78/22.) čime je utvrđen sastav Vijeća u petom mandatu.