Odbor za zaštitu okoliša i prirode, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora na zajedničkoj tematskoj sjednici održanoj 27. travnja 2022. godine proveli su raspravu na temu: „Pojava bespravne gradnje i njezine posljedice na održivo korištenje prostora i zaštitu okoliša“.
Dana 7. prosinca 2022. godine, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 40. (elektroničkoj) sjednici jednoglasno (7 glasova „za“), Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je na 18. (elektroničkoj) sjednici jednoglasno (10 glasova „za“) i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu je na 34. (elektroničkoj) većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) donio sljedeće
Z A K L J U Č K E
1. Odbori ukazuju na okolnosti sve jačeg pritiska korisnika na prostorne resurse koje rezultiraju neprimjerenim korištenjem i degradacijom obalnih područja, bespravnom gradnjom, onečišćenjem mora, a što u konačnici dovodi do ograničenja i stagnacije razvoja. Odbori naglašavaju nužnost kvalitetne zaštite prostora te primjerenog i odgovornog korištenja pomorskog dobra za gospodarski i društveni razvitak uz preventivno djelovanje. Stoga ističu važnost integriranog pristupa planiranju i upravljanju morskim i obalnim područjem te promicanja koncepta održivog razvoja s ciljem zaštite prirodnih resursa na kopnu i moru, održivog gospodarenja resursima te zaštite prostora od devastacije.
2. Odbori pozivaju nadležna ministarstva i tijela da u svrhu zaštite prostora, prevencije i sankcioniranja bespravne gradnje i devastacije prostora, jačanja kontrole gradnje, zaštite hrvatske obale i gradnje na njoj, rješavanja sukoba nadležnosti i sprječavanja različitih tumačenja istih zakonskih i podzakonskih odredbi poduzmu sljedeće aktivnosti:
- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da u radne skupine za izradu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o gradnji i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju te Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenom infrastrukturom uključi predstavnike Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Državnog inspektorata Republike Hrvatske i druge relevantne dionike.
- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da izmjeni i dopuni Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima kako bi se izbjegle situacije različitog tumačenja i različite primjene istih zakonskih i podzakonskih akata.
- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da što žurnije krene u potrebne izmjene pravilnika koji se donose temeljem Zakona o prostornom uređenju.
- Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da ubrza izradu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sukladno planu zakonodavnih aktivnosti za 2022. godinu.
- Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da prilikom izrade novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jasno definira pojmove „sanacije“ i „rekonstrukcije“ na pomorskom dobru te „dohranjivanje i nasipavanje plaže“ kako bi se u tu svrhu koristio isključivo prirodni materijal koji izvorno čini plažu uz zadržavanje izvorne obalne crte i zadržavanja njihovih prirodnih karakteristika u cilju sprječavanja nelegalnih nasipavanja i devastacije morske obale.
- Nadležnim ministarstvima da u suradnji izrade pravilnik kojim bi se definirale tehničke specifikacije materijala koji se mogu koristiti za dohranu i nasipavanje plaža.
- Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da preispita održivost sadašnjeg modela dohrane i nasipavanja plaža na priobalni ekosustav i bioraznolikost. Uočavajući posljedice neprimjerenog gospodarenja građevnim otpadom na morski i obalni okoliš Odbori ujedno pozivaju nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da izvijeste Odbore o realizaciji planiranih mjera i aktivnosti na uspostavi sustava gospodarenja građevnim otpadom na obalnom području.
- Nadležnim tijelima da usklade pojedine povezane/srodne zakone i izmjenama zakonskih i podzakonskih akata riješe sukobe nadležnosti i između različitih tijela (npr. Zakon o prostornom uređenju i Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakon o građevinskoj inspekciji, Zakon o lučkim kapetanijama) u cilju jasnog definiranja pojedinih spornih odredbi i sprječavanja različitog tumačenja pojedinih pojmova i postupaka kao npr. u području prostornog uređenja i izradi/tumačenju prostornih planova te jasno definiraju obveze i ovlaštenja inspektora pomorskog dobra, inspektora lučke kapetanije, komunalnih redara i građevinske inspekcije.
- Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da sustavno prate i ocjenjuju stanje u prostoru obalnog područja, unaprjeđuju kvalitetu prostornog i razvojnog planiranja te unaprjeđuju postupak i rezultate procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Natura 2000. u smjeru ostvarivanja ciljeva integralnog upravljanja obalnim i morskim područjem.
3. Predlaže se Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Državnom inspektoratu Republike Hrvatske da u cilju zaštite prostora i sprječavanja bespravne gradnje pronađu rješenja kako bi se ista uočila u što ranijoj fazi te se na taj način građevinskoj inspekciji olakšalo postupanje.
4. U cilju uspostavljanja cjelovitog i učinkovitog sustava inspekcijskog nadzora kojeg je potrebno jasnije zakonski definirati i uskladiti predlaže se Državnom inspektoratu Republike Hrvatske i resornim ministarstvima da što žurnije ojačaju administrativne i stručne kapacitete, odnosno ljudske resurse u smjeru povećanja broja građevinskih inspektora, inspektora pomorskog dobra i inspektora lučke kapetanije, inspektora zaštite okoliša i prirode te drugih državnih službenika s inspekcijskim ovlaštenjima i to poboljšanjem materijalnih uvjeta rada kojim bi se privukli i zadržali kvalificirani službenici na tim radnim mjestima. To bi rezultiralo jačanjem upravnog i inspekcijskog nadzora, većom zaštitom i početkom jednog sustavnog pristupa u rješavanju problema nadzora i zaštite prostora.
5. Predlaže se svim resornim tijelima da se prilikom izmjena i dopuna zakonodavnog okvira detaljno definiraju poslovi nadzora te propišu strože sankcije i više kazne za prekršitelje, odnosno svih odgovornih za bespravnu gradnju i devastaciju prostora i okoliša.
6. Predlaže se nadležnim ministarstvima i tijelima da razmotre mogućnost rješavanja pitanja nadzora i zaštite pomorskog dobra ustrojavanjem jednog tijela s obrazloženjem da inspekcijski nadzor ne smije ostati rascjepkan na puno dionika zbog toga što dovodi do nemogućnosti sustavnog i kontinuiranog rješavanja zaštite pomorskog dobra.
7. S obzirom da je prostorno planiranje morskog i obalnog područja bitan faktor u predmetnom području te od velikog značaja kako u sustavu upravljanja zaštićenim područjima tako i sprječavanja nelegalne gradnje, Odbori ukazuju na nužnost unaprjeđenja procesa prostornog planiranja, učinkovitosti sustava upravljanja zaštićenim područjima te na nužnu međuresornu suradnju Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uz uključivanje jedinica lokalne samouprave u sve postupke izrade i izmjene dokumenata prostornog uređenja od državnog i županijskog značaja.
8. Za cjelovitost sustava upravljanja i uređenja morskih plaža Odbori ocjenjuju potrebnim u što skorijem roku izraditi digitalni katastar morskih plaža i osigurati njegovu široku dostupnost javnosti te u cilju zaštite pomorskog dobra i sprječavanja nelegalne gradnje utvrditi granice pomorskog dobra te uknjižbu u zemljišne knjige.
9. Odbori ističu ulogu javnosti i zainteresirane javnosti u procesima zaštite i upravljanja morskim i obalnim okolišem te pozivaju nadležna tijela na kvalitetnije, pravodobno i djelotvorno uključivanje javnosti i zainteresirane javnosti u ove procese.
10. Odbori pozivaju Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Državni inspektorat Republike Hrvatske, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u roku šest mjeseci Odborima sukladno svojim nadležnostima podnesu izvješće o realizaciji ovih Zaključaka.
Predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode
Sandra Benčić
Predsjednik Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo
Predrag Štromar
Predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu
Pero Ćosić