Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je na svojoj 34. sjednici raspravljao o Izvješću radne skupine za utvrđivanje položaja romske nacionalne manjine i međuetničkim odnosima u Međimurskoj županiji.
U uvodnom izlaganju, predsjednik Odbora izrazio je zadovoljstvo spremnošću za razgovor svih uključenih strana u Međimurskoj županiji. Pri tome se osvrnuo kako je zadaća svih zaštita temeljnih vrijednosti poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, kroz razvijanje razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima. Stoga je nužno nastaviti rad na desegregaciji i integraciji Roma uz istovremeno očuvanje njihovog identiteta.
Predstavnici javnopravnih tijela i predstavnici jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj županiji pokazali su spremnost za razgovor, te volju za rješavanje uočenih problema romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji. Iz dostavljenog izvješća radne skupine vidljivo je da su se razgovoru odazvali najviši predstavnici jedinica lokalne samouprave uključujući i župana, no i najviši predstavnici javnopravnih i državnih tijela Županije koji su izaslanstvu Odbora prezentirali svoje stavove.
U dijalogu važnu ulogu imaju predstavnici krovne udruga romske nacionalne manjine koji su sudjelovali u obilasku romskih naselja s izaslanstvom Odbora, te sudjelovali u razgovorima sa stanovnicima romskih naselja koje je Izaslanstvo obišlo. Istaknuta je važnost saveza udruga romskih nacionalnih manjina jer to s jedne strane olakšava dijalog s predstavnicima državnih i lokalnih vlasti kojima se ukazuju na probleme romske populacije. Isto tako kroz rad na terenu romskom stanovništvu se pomaže u integraciji, te ostvarivanju njihovih manjinskih prava, kao i prava koje imaju kao građani Republike Hrvatske.
Član Izaslanstva Odbora Veljko Kajtazi zahvalio se na inicijativi Odbora za cjelovitim sagledavanjem prilika i uvjeta života romskog stanovništva u Međimurskoj županiji. Istaknuo je zabrinjavajuću činjenicu da je moralo doći do prosvjeda i tenzija između većinskog stanovništva i romske nacionalne manjine kako bi se ovaj problem bolje istražio. Istaknuo je da se fokus ne smije stavljati na kriminalitet koji je posljedica situacije u kojoj se nalazi romsko stanovništvo. Pozdravio je brze reakcije policije te istaknuo da se sukladno zakonu trebaju kažnjavati počinitelji kaznenih ili prekršajnih djela, no ne smije se kolektivizirati krivnja i odgovornost prebacivati na cijelu romsku zajednicu. Potrebno se fokusirati na uzroke problema tj. nezaposlenost, lošu infrastrukturu, obrazovanje i prilagodbu romske populacije tržištu rada, socijalne prilike, a posebno treba posvetiti brigu djeci i maloljetnicima. Odgovornost se ne smije prebacivati samo na romsku zajednicu i jedinice lokalne samouprave. Odgovornost je na svima te bi država trebala pokrenuti nacionalne projekte na suzbijanju detektiranih problema. Potrebno je koordinirano djelovanje svih segmenata javnopravnih vlasti, te obuhvaćanje problema u cjelini u svim resorima, a ne parcijalno promatranje ustanova socijalne skrbi, policije, jedinica lokalne samouprave. Naime, uočeno je kako unatoč trudu svih nadležnih tijela, nemoguće je doći do rezultata jer se radi o začaranom krugu. Ono što je nužno za integraciju je da se svi uključe u uređenje prostora i komunalne infrastrukture, te da se donesu programi stambenog zbrinjavanja. Romska naselja u Međimurskoj županiji nisu od jučer, te pitanje komunalne infrastrukture i društvenih sadržaja naselja mogu riješiti samo čelnici jedinica lokalne samouprave u suradnji sa državnim tijelima. Država bi morala dati jasne preporuke i obaveze jedinicama lokalne samouprave, no u nekim slučajevima i financijska sredstva za provedbu tih preporuka.
U raspravi koja je uslijedila izneseno je nekoliko primjedbi na Izvješće, te je istaknuto da Centri za socijalnu skrb ne mogu oduzimati djecu, jer to nije u njihovoj nadležnosti već u nadležnosti suda. U dijelu koji se odnosi na zdravstveno osiguranje romske nacionalne manjine uočeno je kako nedostaju zaključci. Iznesena je primjedba na Izvješće jer nedostaju podatci o obrazovanju pripadnika romske nacionalne manjine. Također je istaknuto kako se na udomitelje ne smije gledati kao na osobe koji taj posao rade zbog financijske koristi već se radi o humanitarnom poslu u kojem su izdaci za udomljenu djecu uglavnom veći od naknade.
Raspravljajući o zdravstvenom osiguranju predloženo je da Odbor zatražiti podatke o broju zdravstveno osiguranih i zdravstveno neosiguranih pripadnika romske nacionalne manjine, te razlozima zašto nemaju zdravstveno osiguranje. Nakon zaprimanja podataka zatražit će se analiza dobivenih podataka, s težištem na smanjivanju administrativnih barijera za pripadnike romske nacionalne manjine. Izneseno je i da bi Obor mogao zatražiti podatke o financijskom izdatku za državu ukoliko bi se svim pripadnicima romske nacionalne manjine osigurala besplatna zdravstvena zaštita.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio sljedeće
Z A K L J U Č K E
1. Odbor će nastaviti pratiti međuetničke odnose i položaj romske nacionalne manjine situaciju u Međimurskoj županiji, te će se ponoviti posjet Međimurskoj županiji.
2. Podržavaju se aktivnosti Vlade i jedinica lokalne i regionalne samouprave koji idu u smjeru rješavanja uočenih problema romske nacionalne manjine.
3. U Izvješću radne skupine ispravit će se netočni podaci te će se dostaviti članovima Odbora,
4. Odbor će zatražiti podatke o broju zdravstveno osiguranih i zdravstveno neosiguranih pripadnika romske nacionalne manjine, te razlozima zašto nemaju zdravstveno osiguranje. Nakon zaprimanja podataka zatražit će se analiza dobivenih podataka, s težištem na smanjivanju administrativnih barijera za pripadnike romske nacionalne manjine.
5. Odbor će od Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zatražiti podatke financijskom izdatku za osnovno zdravstveno osiguranje u slučaju da se svim pripadnicima romske nacionalne manjine osigura besplatna zdravstvena zaštita.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Milorad Pupovac