Uoči Dana planete Zemlje Odbor za zaštitu okoliša i prirode organizirao je predstavljanje Zbirnog izvješća šestog ciklusa Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) tijelo je Ujedinjenih naroda osnovano 1988. od strane Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) te ima 195 članica. Osnovan je kako bi donositeljima politika pružao redovne znanstvene procjene o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama i potencijalnim budućim rizicima kao i da bi predlagao opcije prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena.
Najnovije objavljeno Zbirno izvješće IPCC-a prezentirao je dr.sc. Ivan Güttler, zamjenik ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda i predstavnik Republike Hrvatske u IPCC-u. U prezentaciji je istaknuo da IPCC ne provodi vlastita istraživanja, simulacije modelima niti vrši mjerenja. Njegova je uloga procijeniti znanstvenu, tehničku i socio-ekonomsku literaturu relevantnu za razumijevanje klimatskih promjena, njihovih posljedica i budućih rizika te opcije za prilagodbu i ublažavanje. Nastavno na objavljenih šest izvješća u sklopu šestog ciklusa (tri izvješća radnih skupina te tri posebna izvješća na temu stanja oceana i kriosfere; stanja šuma i korištenja zemljišta; globalnog zatopljenja od 1,5˚C) izrađeno je ovo Zbirno izvješće koja ima za cilj iz svih ovih pojedinačnih izvješća i analiza sustavno prikazati zaključke. Stoga ono sadržava tri glavna dijela. U prvom dijelu obrađuje trenutačni status i trendove (opaženo zagrijavanje i njegove uzroke; opažene promjene i utjecaje; trenutačni napredak u prilagodbi te nedostatke i izazove; trenutačni napredak u ublažavanju, nedostatke i izazove). U drugom dijelu obrađuje buduće klimatske promjene, rizike i dugoročne odgovore (buduće klimatske promjene; utjecaji klimatskih promjena i klimatski povezani rizici; vjerojatnost i rizici neizbježnih, nepovratnih i naglih promjena; opcije prilagodbe i njihova ograničenja u toplijem svijetu; ugljični budžeti i neto nula emisija; putovi ublažavanja; prelazak granice: prekoračenje razine zagrijavanja i povratak). Treći dio sadržava odgovore u kratkoročnom razdoblju (hitnost integriranog klimatskog djelovanja u bliskoj budućnosti; prednosti kratkoročnog djelovanja; opcije ublažavanja i prilagodbe u različitim sustavima; sinergije i kompromisi sa održivim razvojem; pravednost i uključivost; upravljanje i politike; financiranje, tehnologija i međunarodna suradnja). Kroz sedam grafičkih prikaza iz Izvješća detaljnije je kroz prezentaciju obrazloženo da će se štetni učinci klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem nastaviti intenzivirati. Mjere u kojoj će sadašnje i buduće generacije doživjeti topliji i drugačiji svijet ovisi o izborima koje činimo sada i u bliskoj budućnosti (pet mogućih scenarija visine globalnog zagrijavanja). Svako povećanje globalnog zagrijavanja dovodi do sve raširenijih i izraženijih regionalnih promjena u srednjoj klimi i ekstremima. Ovdje je posebice izdvojen problem suša u području Sredozemlja s povećanjem globalnog zagrijavanja. Izvješće se također u projekcijama budućih klimatskih promjena bavi ozbiljnošću utjecaja porasta temperature zraka na prirodne i ljudske sustave (rizici za bioraznolikost, ljudsko zdravlje, proizvodnju hrane, proizvodnju u akvakulturi). Detaljno su obrazloženi grafički prikazi rizika koji rastu sa svakim povećanjem globalnog zagrijavanja. Ovdje je posebice dan naglasak na procjene rizika za obalna područja ovisno o porastu emisija stakleničkih plinova. S porastom razine mora rastu pritisci na obalna područja te će rizici na oba područja ovisiti o odgovorima na te promjene. Ograničavanje zagrijavanja na 1,5˚C i 2˚C uključuje brza, dubinska i u većini slučajeva trenutačna smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ključno je djelovanje u pravcu jačanja klimatske otpornosti društva te su detaljno prezentirani pravci implementiranja mjera kojima se ona jača (posebno naglasak dan na uključivo upravljanje koje uključuje sve dionike) te konkretne klimatske akcije u različitim područjima (energetika, korištenje zemlje, proizvodnja hrane, voda, zdravlje, gospodarstvo i slično). Kao pozitivnim pomacima zadnjih godina zaključno je u prezentaciji ocijenjeno da je energija vjetra i Sunca ubrzano postala dostupan i važan izvor, da energetska učinkovitost olakšava tranziciju, da električna vozila i toplinske pumpe/dizalice topline postaju dostupne i raširene te da jačaju sustavi za prilagodbu i povezivanje sa zaštitom bioraznolikosti. Kao problemi koji postoje danas i zadnjih godina istaknuto je da emisije stakleničkih plinova rastu (npr. metan) ili tek počinju usporavati (ugljični dioksid), da koncentracije svih glavnih stakleničkih plinova u atmosferi rastu, da temperatura zraka raste te da rastu pritisci na pojedince, zajednice, gradove, gospodarstvo i ekosustave.
Nastavno na uvodnu prezentaciju ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja gđa. Dunja Mazzocco Drvar naglasila je da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koncentrirano na donošenje novog klimatskog zakonodavstva budući da RH kao članica EU vrlo aktivno sudjeluje u donošenju svih propisa vezanih uz klimatske promjene. Cilj je zakonodavna regulativa koja će operacionalizirati klimatsku ambiciju postavljenu do 2030. odnosno 2050. godine. Ujedno je Ministarstvo angažirano na ažuriranju nacionalnog energetskog i klimatskog plana, uz uključivanje svih dionika.
U raspravi koja je potom uslijedila sudjelovali su članovi Odbora za zaštitu okoliša i prirode, dr.sc. Branka Ivančan-Picek, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda, akademik Mirko Orlić iz Razreda za prirodne znanosti i član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, doc.dr.sc. Krešo Pandžić, pročelnik Sekcije za klimu Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predstavnici Zelenog foruma (udruga Tatavaka i Zelena akcija) i Inicijative mladih Fridays For Future te učenici XVI. gimnazije iz Zagreba koji su sjednici nazočili uz profesoricu i mentoricu Sunčanu-Leu Kolbezen.