Odboru za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora obratio se Zagrebački speleološki savez vezano uz problematiku odlaganja otpada u speleološkim objektima.
Odbor je o navedenoj predstavci proveo raspravu na 39. sjednici Odbora održanoj 30. studenoga 2022. godine uz prethodno zatraženo očitovanje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dostavilo je očitovanje KLASA: 351-01/22-03/16, URBROJ: 517-14-1-22-2 od 25. srpnja 2022. godine.
Sjednici Odbora nazočan predstavnik Zagrebačkog speleološkog saveza Ruđer Novak, voditelj inicijative „Čisto podzemlje“ istaknuo je da 50% teritorija RH prekrivaju krške stijene u kojima se razvijaju speleološki objekti (špilje i jame). Radom speleoloških udruga do sada ih je istraženo oko 10000 u RH. Kroz rad Zagrebačkog speleološkog saveza pokazalo se da je 1000 lokacija diljem krškog dijela onečišćeno raznim vrstama otpada i da je krško područje u podzemlju zagađeno. Ovo je posebice problem budući da se voda u kršu ne zadržava na površini već procjeđuje u podzemlje, a upravo su špilje prirodni putovi kojima se vode procjeđuju u podzemlje. Procjeđivanje vode preko divljih deponija narušava kvalitetu vode posebice ima li se u vidu da krški vodonosnici čine 70% sve vodoopskrbe u RH. Potreba za zaštitom ovih objekata proizlazi i iz činjenice da je RH bez premca u svjetskim razmjerima po raznolikosti podzemne faune. Zagrebački speleološki savez stručna je zajednica koja je predvodnica zaštite krškog podzemlja u RH. Svoje djelovanje ostvaruje u dobroj suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja koje i samo provodi niz aktivnosti. Projekt Katastra speleoloških objekata koji vodi Ministarstvo temelj je zaštite ovih objekata. U kontekstu onečišćenog podzemlja podaci Zagrebačkog speleološkog saveza uvršteni su u sve relevantne digitalne baze podataka (Informacijski sustav zaštite prirode) te temeljne dokumente kao što je Plan gospodarenja otpadom. Suradnja postoji, ali nedostaje operativa budući da je čitav sustav zaštite prirode podkapacitiran. Stoga napore u narednom razdoblju treba usmjeriti na jačanje kadrova u Ministarstvu, županijskim i drugim javnim ustanovama koje se bave zaštitom područja, kršem te posebice zaštitom krškog podzemlja. Zagrebački speleološki savez stručna je organizacija koja ima inicijativa, ali nema dovoljno kapaciteta da bi sama mogla rješavati ovaj problem. Zaključno je za očuvanje i zaštitu podzemnih krških ekosustava istaknuta edukacija stanovništva.
U nastavku je zamjenica pučke pravobraniteljice istaknula da od 2013. prate ostvarivanje prava na zdrav život i zdrav okoliš te da Izvješća pučke pravobraniteljice redovno sadržavaju poglavlje koje se odnosi na zaštitu okoliša i utjecaj zagađenja okoliša i svih njegovih sastavnica na zdrav život. Izvješće pučke pravobraniteljice o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u RH (2013.-2020.) prihvaćeno je u lipnju 2021. godine u Hrvatskom saboru. U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu upozoreno je na višegodišnje odlaganje otpada u špilje i jame povodom kojeg su pokrenuli ispitni postupak na vlastitu inicijativu budući da je u medijima bila objavljena vijest o volonterskoj akciji čišćenja otpada iz Gaćine jame kod Zagvozda od strane inicijative „Čisto podzemlje“. Nakon provođenja ispitnog postupka i uspostavljanja suradnje sa speleološkom inicijativom „Čisto podzemlje“ u Izvješću za 2021. dana je preporuka Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da unaprijedi sustavni nadzor i osigura stručne kapacitete javnih ustanova za učinkoviti nadzor nad speleološkim objektima. U navedenom Izvješću ujedno se podsjetilo na preporuke iz ranijih Izvješća vezano uz mjere zaštite izvora pitke vode i zaštite vodocrpilišta i vodoopskrbnih objekata budući da se oko 70% pitke vode u RH nalazi u krškom podzemlju. Podaci koji su prikupljeni u vođenim ispitnim postupcima upućuju na ugrozu podzemnih voda, neočuvanost speleoloških objekata te neočuvanost podzemlja, što upućuje na potrebu preveniranja budućeg odlaganja otpada. Stoga podržavaju predstavku Zagrebačkog speleološkog saveza te pozdravljaju napore koji su do sada poduzeti od strane nadležnog Ministarstva na uspostavi informacijskog sustava CroSpeleo, uspostavljanju suradnje sa Zagrebačkim speleološkim savezom te najavljenu suradnju s Ministarstvom obrane, Hrvatskim centrom za razminiranje, Ministarstvom hrvatskih branitelja, Državnim inspektoratom i Državnom upravom za zaštitu i spašavanje. Posebno pozdravljaju najavljeno sufinanciranje označavanja zabrane bacanja otpada u očišćene objekte, postavljanje video nadzora i ograđivanje objekata. kao i sve druge mjere usmjerene prevenciji budućih zagađenja speleoloških objekata.
Predsjednica Odbora istaknula je kako bi se na tragu rješavanja ovog problema mogla izraditi shema akcijskog plana financiranja (uključivo regionalna, lokalna razina i Ministarstvo) s ciljem osiguranja potrebnih kapaciteta volonterima, uspostave sustava postavljanja video nadzora i oznaka i slično.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja napomenuo je kako praksa čišćenja podzemnih objekata postoji više godina i odvija se na način da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspiše na godišnjoj razini natječaj za čišćenje speleoloških objekata namijenjen nevladinim udrugama. Imajući u vidu mali odaziv nevladinih udruga te komunikaciju sa speleološkim društvima i Zagrebačkim speleološkim savezom iznijet je prijedlog Fondu da se budući pozivi usmjere prema javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima i koje će čišćenja provoditi u suradnji sa speleološkom zajednicom. Ideja je da ova sredstva ne budu namijenjena isključivo za čišćenje već i za postavljanje video nadzora, označavanje zabrane bacanja otpada i prema potrebi ograđivanje speleoloških objekata, posebice onih uz ceste. Nadalje, Ministarstvo provodi cijeli niz aktivnosti izobrazbe vezano uz otpad odnosno provode ih jedinice lokalne samouprave dok Ministarstvo zajedno s Fondom osigurava sredstava za ove namjene. Navedeno predstavlja jedan od napora usmjeren prema edukaciji stanovništva i prevenciji odbacivanja otpada u speleološke objekte. Tome bi ujedno trebao doprinijeti i razvoj infrastrukture za otpad. Osim toga, u programu financiranja ekološke mreže Natura 2000 predviđena je mjera i aktivnost za uklanjanje otpada iz speleoloških objekata i to unutar ekološke mreže Natura 2000 za koju je prepoznata potreba osiguranja 100000 eura godišnje u narednih sedam godina, odnosno 50000 eura godišnje izvan ekološke mreže. Vezano uz projekt CroSpeleo istaknuto je da je on sada ušao u novu fazu uz osigurano financiranje u vrijednosti od gotovo 5,8 milijuna kuna do kraja 2026. godine. Razvoj baze podataka ide u pravcu identificiranja vrsta i količina otpada u speleološkim objektima u kojima je otpad prisutan te utvrđivanja tehničkih uvjeta za čišćenje. Navedeno će osigurati kvalitetnije planiranje i provedbu uklanjanja otpada. Ujedno značajan je projekt izrade Planova upravljanja područjima ekološke mreže gdje, za ona područja koja imaju i speleološke objekte, oni sadržavaju mjere i aktivnosti za čišćenje tih objekata u slučaju onečišćenja, odnosno nadzor i prevenciju onečišćenja tih objekata. Riječ je dakle o cijelom nizu aktivnosti Ministarstva koje se komplementarno nadopunjuju te se očekuje da će određena nadogradnja u okviru područja za financiranje čišćenja takvih objekata donijeti još konkretnije rezultate na terenu.
Predsjednica Odbora izrazila je potrebu pripreme preporuka Odbora kojima bi se izrazila podrška naporima koje poduzima nadležno Ministarstvo te druga ministarstva, ali i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za udruge Vlade RH, jedinice lokalne samouprave kao i svi drugi subjekt u programiranju i dodjeli sredstava za ove namjene. Istaknula je kako je ovo bitno pitanje jer se tiče i kvalitete voda te bi stoga Odbor mogao dati preporuku u smislu jačanja financiranja i podrške aktivnostima koje se provode. U tom smislu u cilju pripreme teksta preporuka Odbora pozvala je na suradnju nadležno Ministarstvo.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je da je problem divljih deponija širi od teme onečišćenja speleoloških objekata te naglasio da je za uspješnost rješavanja ovog problema nužno uključivanje lokalne samouprave. Ujedno je iznio podatak o dva značajna poziva koja je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio ove godine za jedinice lokalne samouprave: jedan generalno za lokalnu samoupravu u RH za čišćenje divljih deponija i drugi za 100% financiranje čišćenja divljih deponija u romskim naseljima.
U nastavku rasprave dana su dodatna pojašnjenja uloge i obuhvata i dostupnosti CroSpeleo baze podataka u koju je uneseno preko 4100 objekata i koja se kontinuirano nadopunjuje te je procjena da bi do kraja 2026. bilo uneseno minimalno dodatnih 1200 objekata. Ujedno je u raspravi istaknuta važnost da se pri razmatranju problematike onečišćenja speleoloških objekata uzme u obzir cjelovit okvir divljih deponija u RH. Naglašeno je kako rješavanje ovog problema ne može biti svedeno na volonterski rad već mora biti institucionalizirano uz definiran cjelovit plan aktivnosti i njihovih nositelja.
Predsjednica Odbora zaključno je istaknula da će sukladno provedenoj raspravi te u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja biti za narednu sjednicu Odbora pripremljen prijedlog teksta preporuka Odbora s ciljem davanja podrške ovoj vrsti djelovanja i međuinstitucionalnoj suradnji.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić
30.11.2022.