Odbor za ravnopravnost spolova održao je u četvrtak 28. travnja tematsku sjednicu na temu: Prihvat, potrebe i tretman ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj.
Na sjednici su bili prisutni predstavnici Veleposlanstva Ukrajine, Ukrajinske zajednice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ureda pučke pravobraniteljice, Ureda ravnateljice za ravnopravnost spolova, UNHCR-a, Hrvatskog Crvenog križa, Hrvatskog Caritasa, Isusovačke službe za izbjeglice i drugih organizacija koje pružaju pomoć ukrajinskim izbjeglicama.
Vlada Republike Hrvatske je 7. ožujka 2022. godine donijela Odluku o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, a 23. ožujka 2022. godine donesena je i Odluka o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju. Vlada Republike Hrvatske je radi koordinacije svih aktivnosti prihvata i zbrinjavanja raseljenog stanovništva iz Ukrajine, osnovala Međuresornu radnu skupinu kojom koordinira Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. U suradnji s predstavnicima Ukrajinske zajednice u RH uspostavljena je i dvojezična internetska stranica https://hrvatskazaukrajinu.gov.hr/ na kojoj se nalaze sve relevantne informacije vezane za prihvat i smještaj raseljenih osoba iz Ukrajine. Također, dostupan je i besplatan broj telefona 114, gdje se mogu dobiti relevantne informacije, a gdje rade i prevoditelji na ukrajinski jezik. U Republiku Hrvatsku je od 25. veljače do 27. travnja 2022. ušlo ukupno 15.795 raseljenih osoba iz Ukrajine, od čega je 7.813 (49,5%) žena, 2.337 (14,8%) muškaraca te 5.645 (35,7%) djece. Od 25. veljače Ravnateljstvo Civilne zaštite mobiliziralo je 40 objekata za zbrinjavanje raseljenih osoba (3 Prihvatna i 37 Kolektivnih smještaja), jednu tvrtku za pripremu i dostavu hrane, jednu tvrtku za pranje rublja te jednu tvrtku za prijevoz. Ukoliko osoba nema organiziran smještaj u Hrvatskoj – upućuje se u organizirani smještaj u prihvatne centre. Boravak u prihvatnim centrima je kratkotrajan, u pravilu do 48 sati. Nakon tog vremena nudi se trajniji smještaj. U prihvatnim centrima raseljene osobe dočekuju djelatnici Civilne zaštite, Policije i Hrvatskoga Crvenog križa. Hrvatski Crveni križ putem obrasca upisuje osobu u evidenciju kako bi ostvarila pravo na psihosocijalnu podršku, humanitarnu pomoć i zbog potreba Službe traženja. Osoba ima pravo na privremenu zaštitu kao oblik brze humanitarne pomoći. Većina osoba smještena je u pojedinačnom smještaju (14.040 osoba), manje u kolektivnom smještaju (1.740 osoba), dok je u prihvatnom smještaju svega 15 osoba.
Temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske državljani Ukrajine i članovi obitelji koji su boravili u Ukrajini na dan 24. veljače 2022. godine, imaju pravo na privremenu zaštitu. Privremena zaštita odobrava se do 4. ožujka 2023. godine. Osobama kojima se priznaje pravo na privremenu zaštitu MUP izdaje Iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se smatra dozvolom boravka u Republici Hrvatskoj i na temelju koje osoba ostvaruje sva ostala prava.
Djeca pod privremenom zaštitom imaju pravo upisati ili nastaviti osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
Osobe pod privremenom zaštitom imaju pravo na psihosocijalno savjetovanje, smještaj ukoliko ispunjavaju uvjete sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (djeca bez pratnje, djeca s teškoćama, starije osobe, osobe s invaliditetom...) i na jednokratnu naknadu za samca do 2.500,00 kn i za obitelj do 3.500,00 kuna.
Osobe pod privremenom zaštitom, predočenjem Iskaznice stranca pod privremenom zaštitom ostvaruju pravo na liječenje akutnih stanja i kroničnih bolesti kod liječnika obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i hitne stomatološke usluge, pravo na cijepljenje, testiranje i liječenje protiv bolesti COVID-19, kao i pravo na cijepljenje protiv drugih zaraznih bolesti.
Osoba pod privremenom zaštitom može raditi u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, što znači da za uključivanje na tržište rada nisu potrebe dodatne dozvole, osim Iskaznice stranca pod privremenom zaštitom. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 24. veljače do danas 372 poslodavca iskazala su interes za zapošljavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, a u evidenciju nezaposlenih HZZ-a prijavilo se 538 osoba. Prema iskazanom interesu na savjetovanju, dodatnih 118 osoba upućeno je na jedno ili više radnih mjesta i spojeno je s potencijalnim poslodavcem.
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja na dan 26. travnja 2022. ukupno je 1204 djece/učenika iz Ukrajine upisano u 399 odgojno-obrazovnih ustanova u Republici Hrvatskoj. Izrađena je baza učitelja i nastavnika ukrajinskog jezika te ostalih koji su se samoinicijativno javili za pomoć pri prevođenju i/ili radu u nastavi ukrajinskog jezika. Upućen je dopis/uputa svim dječjim vrtićima te osnovnim i srednjim školama te osnivačima i upravnim odjelima za obrazovanje u županijama o uključivanju djece i učenika, raseljenih iz Ukrajine. Donesena je Odluka o provođenju pripremne nastave hrvatskoga jezika za raseljene učenike iz Ukrajine te je upućena svim osnovnim i srednjim školama (navedenom Odlukom pojednostavljuje se procedura odobravanja i izvođenja pripremne nastave hrvatskog jezika). Izrađena je financijska projekcija troškova za osiguravanje dodatnih aktivnosti za djecu i učenike na mjesečnoj i godišnjoj razini po učeniku (prehrana, udžbenici, prijevoz, izvannastavne aktivnosti i dr.). U tijeku je priprema prijedloga modela raspodjele prijenosnih računala školama za učenike iz Ukrajine.
Predstavnici Ukrajinske zajednice Republike Hrvatske iskazali su zahvalnost svim stručnim službama, institucijama, organizacijama civilnog društva, poduzetnicima i građanima Republike Hrvatske za pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine. Međutim, ukazali su i na neke uočene nedostatke. Naime situacija po pitanju tretmana raseljenih osoba iz Ukrajine u Hrvatskoj različita je u pojedinim krajevima Hrvatske. Ukazano je na slučajeve kada na terenu institucije ne vladaju informacijama o pravima i statusu raseljenih osoba iz Ukrajine, zatim na slučaj kada su osobe sa kriminalnim dosjeom ponudile smještaj ženama, ali zahvaljujući brzoj intervenciji policije spriječen je mogući tragični ishod. Stoga se apelirala na stručne službe za prihvat da obavezno provjeravaju osobe koje nude smještaj. Navedeno je kako puno raseljenih osoba iskazuje potrebu za zapošljavanjem jer ne žele biti na teret države. Međutim, visokoobrazovane osobe ne mogu raditi u struci jer trebaju nostrificirati diplome i naučiti jezik, što je dugotrajan i skup proces. Ističe se kako ukrajinske kulturno-prosvjetne udruge djeluju u Vukovaru, Osijeku, Zagrebu, Lipovljanima, Splitu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Kaniži i Šumeću te da na terenu mnogi Ukrajinci (državljani Republike Hrvatske) od samog početka rade kao medijatori za sva pitanja između raseljenih osoba i službenika. Iznesen je podatak da je pripadnika ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj prema zadnjem popisu oko 2 tisuće, a gotovo 16 tisuća je pridošlih raseljenih osoba iz Ukrajine u Hrvatsku. U nekim gradovima nema mogućnosti pohađanja tečajeva hrvatskog jezika, a gotovo sve osobe iskazale su snažnu potrebu za učenjem hrvatskog jezika. On-line opcija nije svakom dostupna zbog loše internetske povezanosti. Izražena je zabrinutost što se događa u slučaju udomljavanja djece (iako su majke s njima) kada se osobe odluče vratiti u Ukrajinu, odnosno predstavlja li to ikakav problem za roditelje i njihovu mogućnost odlučivanja o skrbi za svoju djecu.
Predstavnica UNHCR-a izrazila je zahvalnost na izvanrednoj solidarnosti koju su pokazali Vlada Republike Hrvatske, civilno društvo i privatni pojedinci prema ljudima koji bježe iz Ukrajine. Hrvatske vlasti osigurale su brz pristup teritoriju, smještaj, humanitarnu pomoć i pristup zaštiti. Napomenula je kako je ukrajinska izbjeglička kriza – kriza zaštite žena i djece – oni čine 90 posto svih onih koji bježe iz Ukrajine preko granica. Upozorila je na rizike od rodno uvjetovanog nasilja, trgovine ljudima, zlostavljanja, psiholoških trauma i razdvajanja obitelji.
U raspravi je istaknuto nekoliko važnih problema i pitanja: prepreka koju predstavlja nepoznavanje jezika te nedovoljan broj prevoditelja, problem ljudi koji su prihvatili raseljene osobe, ali ih više nisu u mogućnosti ugostiti; provjera osoba koje nude pomoć i smještaj na društvenim mrežama, problematika maloljetnika bez pratnje, novčana pomoć i financijsko stanje izbjeglica, specifična pitanja potrepština u organiziranom smještaju (pelene, ženske higijenske potrepštine), dugoročno pitanje količine robe u robnim rezervama, dostupnost psihosocijalne pomoći za izbjeglice, uključivanje male djece u vrtiće (prekapacitiranost), pitanje žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu, vrbovanja i trgovanja ljudima.
Sjednica na kojoj je po prvi puta raspravljano o problemima s kojim se susreću ukrajinske izbjeglice u Republici Hrvatskoj i to u najvišem zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske – Hrvatskom saboru zaključena je nadom da će se kriza ubrzo riješiti, a ukrajinske izbjeglice moći vratiti svojim domovima. Ukoliko to ne bude moguće bitno je detektirati probleme od kojih će se neki riješiti dobrom integracijom, a neki će se vremenom i potencirati, pa će, s obzirom na velik broj žena i djece, biti još prilike i potrebe za nastavkom dijaloga u kojem se može računati na pomoć Odbora za ravnopravnost spolova u svim inicijativama koje se tiču ukrajinskih izbjeglica, posebice žena i djece.
Predsjednica Odbora
izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić, v.r.