Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 44. sjednici održanoj 30. ožujka 2023. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 305/2011 COM (2022) 144, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 15. ožujka 2023. godine.
Stajalište RH Hrvatske o ovom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA: 022-03/23-07/66, URBROJ: 50301-21/06-23-2 na sjednici održanoj 21. veljače 2023. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te istaknula da je ovaj Prijedlog uredbe (u daljnjem tekstu novi CPR) objavljen kao dio zakonodavnoga paketa za kružno gospodarstvo kojemu je cilj osigurati održivost proizvoda koji se stavljaju na tržište EU-a te time izravno doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji, strateškim ciljevima EU-a. Glavni ciljevi novoga CPR-a su urediti i unaprijediti postojeći sustav normizacije građevnih proizvoda koji već dulje vrijeme nije funkcionalan, urediti okvir za utvrđivanje zahtjeva za proizvode u odnosu na njihove okolišne aspekte te unaprijediti i olakšati stavljanje građevnih proizvoda na raspolaganje na unutarnje tržište EU-a uz rješavanje problema koji su utvrđeni tijekom primjene trenutačnoga CPR-a. Osim toga, novim se CPR-om, s ciljem doprinosa građevinskoga sektora okolišnoj održivosti te sigurnosti proizvoda, uvode i dodatne obveze za gospodarske subjekte te se širi raspon onih gospodarskih subjekata koji su regulirani (ili dodatno regulirani) CPR-om.
Republika Hrvatska u svom Stajalištu kao jedno od značajnijih spornih pitanja ističe prijedlog proširenja područja primjene novoga CPR-a, između ostaloga, i na izravnu ugradnju, koji RH nikako ne može podržati. RH smatra da je izravna ugradnja isključiva nadležnost država članica te da niti jedan aspekt izravne ugradnje ne smije biti reguliran novim CPR-om. RH posebno naglašava da je nacionalni zakonodavni sustav u području graditeljstva sveobuhvatan te da na kvalitetan način regulira sva pitanja vezana za svojstva građevnih proizvoda kada se radi o izravnoj ugradnji. Uvođenje izravne ugradnje u područje primjene CPR-a za RH ne bi rezultiralo dodanom vrijednošću, već samo narušavanjem funkcioniranja postojećega sustava.
RH ističe i velik broj predviđenih ovlaštenja za usvajanje delegiranih akata koja nisu dostatno razrađena i obrazložena te kojima se EK daje mogućnost izmjene (i dopune) zakonodavnoga teksta. Osim toga, RH smatra da se značajan broj predviđenih ovlaštenja odnosi na ključne dijelove zakonodavnoga teksta koji ne bi smjeli biti mijenjani delegiranim aktima, već isključivo kroz redovni zakonodavni postupak. RH posebno naglašava da nikako ne može podržati odredbe čl. 4. st. 5. kojima se EK ovlašćuje izmijeniti Prilog I. dio A delegiranim aktima, jer taj dio u st. 1. sadrži temeljene zahtjeve za građevine koji su temelj nacionalnoga zakonodavstva u području graditeljstva.
Kao značajan problem RH vidi i pokušaj reguliranja pitanja rabljenih proizvoda, ponovno proizvedenih proizvoda, proizvoda s dvojnom namjenom i pseudoproizvoda. Odredbe novoga CPR-a koje se odnose na prethodno navedene skupine građevnih proizvoda RH drži nedovoljno razrađenima i neprovedivima. RH smatra da bi djelomično reguliranje ovih skupina građevnih proizvoda moglo više naštetiti njihovom tržištu, koje još nije razvijeno, nego što bi moglo osigurati sigurnost i zadržavanje visoke razine svojstava građevnih proizvoda iz ovih skupina. RH dodatno smatra da bi odredbe o trodimenzionalnome ispisu građevnih proizvoda bilo potrebno značajno ograničiti ili u potpunosti izuzeti iz zakonodavnoga teksta, jer se ne radi o posebnoj skupini građevnih proizvoda, već samo o jednom načinu njihove proizvodnje, što nije predmet CPR-a.
RH problematičnima smatra i izmjene u pojedinim definicijama, posebno definicijama građevnoga proizvoda, građevine i zgrade. Izmjene ovih definicija mogu uzrokovati značajne probleme u cjelokupnom nacionalnom sustavu gradnje te tijekom provedbe novoga CPR-a, posebno zato što se nacionalne definicije razlikuju od definicija u novome CPR-u, a posljedice njihove istovremene primjene nije moguće u potpunosti predvidjeti i procijeniti.
RH smatra da prijelazno razdoblje (čl. 93.) tijekom kojega će na snazi biti i trenutačni i novi CPR nije idealno uspostavljeno te iskazuje zabrinutost da će istovremena primjena oba propisa uzrokovati dodatna administrativna i financijska opterećenja za sve koji sudjeluju u provedbi CPR-a. RH ističe da, u odnosu na čl. 93. st. 4. i st. 4., nije jasno što se događa s građevnim proizvodima nakon isteka roka od pet godina.
RH smatra da EK ne bi trebala imati ovlaštenja za izmjenu niti jednoga od šest Priloga CPR-a putem delegiranih akata, jer se radi o dijelovima zakonodavnoga prijedloga koji RH smatra ključnima. Prilozi CPR-a trebali bi biti mijenjani prema potrebi i to isključivo putem redovnog zakonodavnog postupka. Ovo se posebno odnosi na Prilog I. dio A st. 1. i temeljne zahtjeve za građevine.
RH ističe nužnost osiguravanja nepreklapanja odredbi iz čl. 22. o dodatnim obvezama proizvođača u području zaštite okoliša s odredbama Prijedloga uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode.
Nadalje u Stajalištu RH detaljno su obrazložene primjedbe i prijedlozi vezano na opis predmeta novog CPR-a (čl.1.), područje primjene novog CPR-a (čl. 2.), definicije građevnog proizvoda, građevine, gospodarskog subjekta (čl. 3.), bitne značajke proizvoda (čl. 4.), sustave ocjenjivanja i provjere (čl. 6.), uspostavljanje koncepta usklađenog područja (čl. 7.), izjave o svojstvima (čl. 9. do 12.), opća načela označivanja oznakom CE (čl. 16.), proizvode samo za profesionalnu uporabu (čl. 21), obveze uvoznika (čl. 24.) uspostavljanje sustava normi za građevne proizvode za dobrovoljnu primjenu i normi za građevne proizvode koje se obvezno primjenjuju (čl. 34.), odredbe o TAB-ovima (čl. 43. do 46.), tijela koja podnose prijavu i prijavljenim tijelima (čl. 47. do 63.), pojednostavljenim postupcima (čl. 64. do 67.), tržišni nadzor (čl. 73.), povrat troškova tijelima za tržišni nadzor (čl. 75.), informacijski sustav za usklađeno donošenje odluka (čl. 77.), sustav EU-a za građevne proizvode (čl. 78.), osposobljavanje i razmjenu osoba (čl. 80.), javnu nabavu (čl. 84.), delegirane akte (čl. 87.), sankcije (čl. 90.), evaluaciju novog CPR-a (čl. 91.).
U raspravi je uočeno da RH ima velik broj primjedbi te su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz sporna/otvorena pitanja za druge države članice. Predstavnica Ministarstava dodatno je obrazložila kako su za većinu država članica sporna pitanja vezana uz prevelikih broj delegiranih ovlasti, nedostatno razrađene odredbe o posebnim vrstama proizvoda (rabljeni proizvodi, ponovno proizvedeni proizvodi i sl.) te izravnu ugradnju koja je riješena nacionalnim propisima.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:
MIŠLJENJE
Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 305/2011 COM (2022) 144
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određena je Sandra Benčić, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić