Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 26. sjednici održanoj 8. prosinca 2021. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskim zelenim obveznicama COM (2021) 391, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 5. studenoga 2021. godine.
Stajalište RH Hrvatske o ovom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA: 022-03/21-07/405, URBROJ: 50301-21/32-21-4 na sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva financija te istaknula da je glavni cilj navedenog Prijedloga Uredbe poboljšanje okvira za izdavanje zelenih obveznica. Njima se postavljaju temelji za zajednički okvir s pravilima o upotrebi oznake „europska zelena obveznica“ ili „EUBG“ za obveznice kojima se nastoje ostvariti okolišno održivi ciljevi u smislu Uredba o taksonomiji 2020/852, uvodi se pravni režim za vanjske ocjenjivače s nadzorom Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) te dobrovoljnost standarda. Utvrđivanjem standarda za kvalitetne zelene obveznice nastoji se: omogućiti ulagačima da lakše prepoznaju i pouzdaju se u kvalitetne zelene obveznice; olakšati izdavanje kvalitetnih zelenih obveznica jasnijim definicijama zelenih ekonomskih djelatnosti i smanjenjem mogućih reputacijskih rizika za izdavatelje u prijelaznim djelatnostima; standardizirati vanjsko ocjenjivanje i povećati povjerenje u vanjske ocjenjivače uvođenjem dobrovoljnog sustava registracije i nadzora.
Republika Hrvatska načelno podržava ovaj Prijedlog uredbe. Iako je zamišljen kao dobrovoljni standard, za pretpostaviti je da će se, u slučaju ako će standard biti prilagođen na način koji će podržati sudjelovanje najveće skupine poduzeća u Europskoj uniji tj. segmentu malih i srednjih poduzeća (u daljnjem tekstu: MSP), smatrati poželjnim i široko prihvaćenim modelom prikupljanja kapitala povezanog s jačanjem održivih poslovnih aktivnosti ili prijelazom na ozelenjivanje njihovih poslovnih aktivnosti. RH ističe da bi navedeno moglo posljedično omogućiti ispunjenje još jednog cilja, odnosno daljnji razvoj Unije tržišta kapitala s velikim brojem MSP-ova koji teže uvrštenju svojih zelenih obveznica na burzi kao i pružanja mogućnosti malim ulagačima zainteresiranima da svoju financijsku imovinu usmjere u održiva ulaganja odabirom između mnogo raznolikijeg skupa održivih ulaganja i financijskih proizvoda.
Ujedno RH ističe određene zabrinutosti u smislu da bi aspekt "demokratizacije" dobrovoljnog EUGB standarda mogao biti ugrožen u slučaju centraliziranog nadzora nad vanjskim ocjenjivačima od strane ESMA-e (kako je to sada predloženo u Prijedlogu uredbe) zbog visokih troškova nadzora koji nastaju nad ocjenjivačima koji bi se neizbježno prenijeli na izdavatelje. Posljedično to može dovesti do situacije u kojima će navedeno biti preskupo za MSP-ove s obzirom na moguću veličinu izdanja, posebno u slučajevima manjih tržišta. RH smatra da bi bila velika šteta ako se propusti prilika "uključiti" što veći broj MSP-ova u "ozelenjivanje" svojih poslovnih aktivnosti jer se gospodarski uspjeh Europske unije ne oslanja samo na nekoliko tisuća velikih paneuropskih korporativnih igrača koji imaju financijska sredstva za podnijeti takve naknade. Nadalje, "zelenost" velikih poduzeća ovisi o statusu njihovih dobavljača poput MSP-ova. Imajući to na umu, RH ističe da bi prilikom izrade Prijedloga uredbe trebalo imati na umu da se ne stvara takav zakonodavni okvir koji bi doveo do "istiskivanja" MSP-ova iz sudjelovanja u ovom iznimno važnom cilju.
U odnosu na ulogu nacionalnih nadležnih tijela, Prijedlog uredbe pripremljen je u obliku uredbe koja će biti popraćena brojnim delegiranim aktima (RTS — Regulatory Technical Standards i ITS — Implementing Technical Standards). Prijedlog uredbe također predviđa da nacionalna nadležna tijela imaju nadzor nad izdavateljima zelene obveznice. Imajući u vidu buduće zadaće nacionalnih nadležnih tijela propisane čl. 37. Prijedloga uredbe, i njihovim drugim sektorskim nadzornim ovlastima, RH smatra da su nacionalna nadležna tijela u dobrom položaju da vrše nadzor i nad vanjskim ocjenjivačima, osobito onima koji pružaju usluge na lokalnim tržištima ili s ograničenim regionalnim dosegom. RH ističe da obzirom na to da se nadzorne naknade nacionalnih nadzornih tijela utvrđuju uzimajući u obzir financijske kapacitete lokalnih tržišta, taj aspekt ne bi trebao ometati postojanje i daljnji razvoj postojećih lokalnih/regionalnih ocjenjivača i mogao bi im omogućiti povećanje njihove stručnosti. Osim toga, to bi također moglo umanjiti rizik od stvaranja oligopola i u ovom segmentu poslovanja.
RH zagovara oprez pri definiranju zahtjeva kojih će se morati pridržavati i ocjenjivači i izdavatelji, tako da su oni istovremeno proporcionalni stvarnoj prirodi njihovog poslovnog modela, veličini i složenosti, ali da su zadovoljene odgovarajuće razine objavljivanja radi zaštite ulagača.
U odnosu na pitanje izdavanja državnih europskih zelenih obveznica, RH smatra bitnim zadržati fleksibilnost za državu na način da može koristiti državne revizore za ocjenu obveznice, umjesto vanjskih ocjenjivača, kako je i predviđeno Prijedlogom uredbe, kao i osigurati veću fleksibilnost u pogledu usklađivanja s taksonomijom. Po pitanju definicije pojma „državni izdavatelj“, RH predlaže zadržati pristup iz Prijedloga uredbe.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, bez rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) je utvrdio sljedeće:
MIŠLJENJE
Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskim zelenim obveznicama COM (2021) 391
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određena je Sandra Benčić, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić