ODBOR ZA UNUTARNJU POLITIKU
I NACIONALNU SIGURNOST
gospodin Ranko Ostojić, predsjednik
Poštovani,
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaprimio je Vaš podnesak dana 19. veljače 2016. radi davanja načelnog mišljenja, Klasa: 021-1/16-01/09, Urbroj: 6521-4-16-01 kojeg je razmotrio na 5. sjednici održanoj 17. ožujka 2016. godine.
U podnesku je zatraženo načelno mišljenje ovog Odbora vezano za utvrđivanje i glasovanje o dnevnom redu sjednice radnog tijela Hrvatskoga sabora vezano za slučaj kada „članovi odbora na predloženi dnevni red koji je upućen uz poziv za sjednicu odbora nisu najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice odbora podnijeli pisani prigovor“. Odnosno, „može li se na sjednici tražiti glasovanje o predloženom dnevnom redu na način da se pojedine točke dnevnog reda izostave s dnevnog reda iako na te točke nije bilo pisanog prigovora“ ili se „predlažu nove točke dnevnog reda za koje nije bilo prethodne pisane najave“.
Odredbom članka 58. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj: 81/13. – u daljnjem tekstu: Poslovnik), propisano je kako radno tijelo Sabora može donijeti poslovnik o svom radu. S obzirom na specifičan djelokrug i rad Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost utvrđen Poslovnikom, bilo bi potrebno da Odbor iskoristi poslovničku mogućnost i donese poslovnik o svom radu.
Istom odredbom propisano je da se na rad sjednice radnog tijela, na odgovarajući način se primjenjuju poslovničke odredbe o sjednici Sabora ako radno tijelo ne donese poslovnik o svom radu.
U tom smislu se odredbe Poslovnika vezane za prigovor i utvrđivanje dnevnog reda na sjednici Sabora primjenjuju na odgovarajući način na rad sjednice radnog tijela. Primjenjuju se ako je to moguće i u mjeri u kojoj je moguće, prilagođavajući ih zadaćama i dinamici rada radnog tijela.
Naime, odredbama Poslovnika određeno je kako predsjednik Sabora osam dana prije održavanja sjednice Sabora zastupnicima dostavlja prijedlog dnevnog reda (osim naravno, u iznimnim slučajevima). Na predloženi dnevni red zastupnici mogu podnijeti prigovor u pisanom obliku najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Sabora.
Poslovnikom je utvrđen način rada radnog tijela Sabora koje, između ostalog, raspravlja o aktima o kojima je obvezno prethodno izvijestiti Sabor. Pri tome, radno tijelo Sabora u svom radu, a radi učinkovitog i pravovremenog obavljanja poslova, mora pratiti rad i ovisi o dinamici rada Sabora i Vlade. U tom smislu u praksi rada radnog tijela, česte su situacije da nije moguće dosljedno primijeniti odredbu članka 219. stavka 1. Poslovnika, o dostavi prijedloga dnevnog reda članovima radnog tijela u roku od osam dana.
Stoga, imajući u vidu spomenutu odredbu članka 58. Poslovnika o odgovarajućoj primjeni odredaba o radu na sjednici Sabora na rad sjednica radnih tijela, predsjednik radnog tijela članovima radnog tijela najčešće dostavlja poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda nekoliko dana prije dana održavanja sjednica, a kako bi članovi imali dovoljno vremena upoznati se s temama koje se predlažu raspraviti.
S obzirom na navedeno, član radnog tijela koji nije zadovoljan predloženim točkama dnevnog reda trebao bi predsjedniku radnog tijela uputiti prigovor u pisanom obliku na predloženi dnevni red najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice. Pisanim prigovorom trebao bi predložiti da se pojedine točke izostave s dnevnog reda ili uvrste nove kako bi se prilikom utvrđivanja dnevnog reda moglo glasovati o njegovom prijedlogu.
Međutim, iako je Poslovnikom propisano kako se dnevni red za sjednicu Sabora smatra utvrđenim ako nitko od zastupnika ne podnese prigovor, sukladno odredbi članka 226. Poslovnika, radna tijela utvrđuju dnevni red na početku sjednice. Na taj način članovi radnog tijela mogu i na samoj sjednici iskazati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo predloženim točkama glasujući za ili protiv prijedloga dnevnog reda u cjelini.
Iznimno, kada se poziv za sjednicu s predloženim dnevnim redom dostavlja članovima radnog tijela dan prije ili na sam dan održavanja sjednice, poslovnička odredba o podnošenju prigovora dan ranije bila bi potpuno neprimjenjiva. Stoga bi predsjednik radnog tijela u tom slučaju trebao na samoj sjednici, pored prava na općenito očitovanje (slaganje ili neslaganje) na prijedlog dnevnog reda, omogućiti članovima radnog tijela i isticanje prigovora na prijedlog dnevnog reda koji uključuje i pravo na predlaganje izostavljanja pojedinih točaka i/ili uvrštavanja novih točaka.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Robert Podolnjak