Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 34. sjednici, održanoj 25. listopada 2023. godine, proveo je raspravu o Izvješću o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu za potrebe nacionalnih manjina.
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu za potrebe nacionalnih manjina razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je ravnatelj Ureda Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina rekao kako su poduzete brojne aktivnosti te je izdvojeno znatno više sredstava u državnom proračunu za financiranje potreba nacionalnih manjina. Sufinancirani su brojni programi kulturne autonomije, sufinancirano je obrazovanje po modelima A, B i C no zabrinjavajuće je što se smanjuje broj učenika uključenih u obrazovane modele za nacionalne manjine. Istaknuo je popis stanovništva iz 2021 godine iz kojeg je vidljivo da se ukupan broj stanovnika Hrvatske smanjio za 413.056 osoba ili 9.64 %, pri čemu je broj pripadnika nacionalnih manjina smanjen za 88.659 odnosno 29,97 %. Zbog toga se u četiri jedinice lokalne samouprave nacionalne manjine više ne ostvaruje pravo na obveznu dvojezičnost. U Općini Orehovica povećan je udio romske nacionalne manjine i ostvaren uvjet za ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma romske nacionalne manjine. Pristup javnim medijima i dalje nije zadovoljavajući te je osnovana radna skupina Savjeta nacionalnih manjina i Hrvatske radiotelevizije za pitanja iz Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. te nedovoljnom zastupljenošću programa nacionalnih manjina na Hrvatskoj radioteleviziji. U 2022. godini za provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina utrošeno je 398.888.531,68 kuna (52.941.606,17 eura), što predstavlja rast od 104.344.788,70 kuna u odnosu na 2021.
U raspravi je ocjenjeno kako je pravo na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina daleko od zadovoljavajućeg jer, unatoč odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, desetljećima nema napretka te nije dobro da bilo tko iz državnih tijela tvrdi da se Zakon ne može provesti. Postavljeno je pitanje o pravu na dvojezične osobne iskaznice te je istaknuto da svi pripadnici nacionalnih manjina imaju to pravo, a ne samo oni koji čine trećinu stanovništva u pojedinim jedinicama lokalne samouprave. Postavljeno je pitanje zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijelima državne uprave i ukazano na problem neizjašnjavanja o pripadnosti pojedinoj nacionalnoj manjini pri zapošljavanju zbog čega nije moguće utvrditi točan broj pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijelima državne uprave. Ukazano je i na problem ostvarivanja prava prednosti pripadnika nacionalnih manjina pri zapošljavanju, budući u ovom Izvješću nisu točno prikazani podaci, jer su pod ostvarenjem ovoga prava prikazani podaci o broju osoba pripadnika nacionalnih manjina koje su zaposlene na temelju najboljeg rezultata ostvarenog na testiranju, a ne na temelju prava prednosti pri zapošljavanju. Istaknut je problem registracije manjinskih škola koji se u Izvješću iz godine u godinu ponavlja jer nema aktivnosti kojima bi se ovaj problem riješio. U Vukovaru je mijenjan statut kako bi se onemogućilo pravo na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Manjinska vijeća postoje i pozivaju se na sjednice, no ne odlučuju o pitanjima koja se tiču nacionalnih manjina. Ukazano je i na zabrinjavajuće loš pristup nacionalnih manjina medijima, posebno Hrvatskoj radioteleviziji, kao i na neaktivnost Radne skupine Savjeta nacionalnih manjina i Hrvatske radiotelevizije osnovane za pitanja iz Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske. Mediji bi morali poticati toleranciju a Agencija za elektroničke medije bi trebala pratiti te onemogućavati govor mržnje u medijima. Postoji edukacija sudaca i novinara o govoru mržnje i zločinima iz mržnje te bi se i novinari morali educirati a u Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina tome bi se trebala posvetiti veća pažnja.
Nakon provedene rasprave, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (7 glasova «ZA», 1 glas «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVOĐENJU USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA I O UTROŠKU SREDSTAVA OSIGURANIH U DRŽAVNOM PRORAČUNU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU ZA POTREBE NACIONALNIH MANJINA.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac