Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 10. sjednici održanoj 15. lipnja 2016. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. svibnja 2016. Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je objasnio da je donošenje zakona po hitnom postupku potrebno zbog postizanja krajnjeg cilja, odnosno financijske stabilizacije zdravstvenog sustava uz smanjenje rashoda i istovremeno osiguranje kvalitete zdravstvene zaštite svim osiguranim osobama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Ovaj zakonski prijedlog predstavlja jednu od ključnih reformskih mjera vezanu uz izmjene u sustavu zdravstvenog osiguranja, u cilju smanjenja fiskalnih rizika zdravstvenog sustava, a u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2016. godinu. S tim u vezi predlaže se povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13% proračunske osnovice na 90,20% proračunske osnovice, odnosno povećanje maksimalnog iznosa participacije s dvije na tri tisuće kuna, čime će se uz ostale reformske mjere postići održivost zdravstvenog sustava.
Zakonom se također propisuje obveza osiguranim osobama na plaćanje naknade za pregled u hitnom bolničkom prijemu koji je obavljen na zahtjev osigurane osobe, i to u slučaju kada se pregledom ne ustanovi indikacija za hitnu medicinsku pomoć, a koja podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje.
Članovi Odbora su u raspravi podržali izmjene koje se predlažu ovim Zakonom, istaknuvši kako cilj nije ubiranje dodatnih prihoda od osiguranika, već da oni koji su doista hitni i ugroženi, imaju pravo na vrijeme dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a ne da se zloupotrebljava mogućnost sustava na ovakav način. Također su podržali izjednačavanje osiguranih osoba oboljelih od psihijatrijskih bolesti, s obzirom na to da će i osigurane osobe oboljele od akutne psihijatrijske bolesti zdravstvenu zaštitu u cijelosti ostvarivati iz sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja. Prema važećem Zakonu obvezno zdravstveno osiguranje pokriva u cijelosti troškove liječenja kroničnih psihijatrijskih bolesti.
U raspravi je pohvaljeno i proširenje kruga osiguranika kojima će se osigurati pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom koje je došlo do prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom bez primjene uvjeta od osam dana prethodno utvrđene privremene nesposobnosti. Naime, na osiguranike koji su u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti imali utvrđenu privremenu nesposobnost za rad zbog nove priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kao i osiguranike pomorce na međunarodnoj plovidbi, ne bi se odnosio uvjet utvrđene privremene nesposobnosti za rad od najmanje osam dana prije prestanka radnog odnosa, tj. obavljanja djelatnosti osobnom radom za ostvarivanje prava na naknadu plaće jer bi ih taj uvjet mogao onemogućiti u ostvarivanju predmetnog prava.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.