Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj dvanaestoj sjednici, održanoj 22. listopada 2008. godine, Izvješće o stanju prirode i zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2000. do 2007. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.
Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetno Izvješće kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se za potrebe ostvarivanja Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske te drugih dokumenata kojima se uređuju pojedina područja zaštite prirode, izrađuje Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, koje se izrađuje za petogodišnje razdoblje. Budući da prijedlog izvješća o stanju prirode izrađuje Državni zavod za zaštitu prirode, koji je osnovan tek 2003. godine, ovo izvješće stoga obuhvaća sedmogodišnje razdoblje.
Izvješće je strukturirano u četiri velika poglavlja: Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti, korištenje prirodnih dobara i zahvati u prirodi, zakonodavni, institucionalni okvir i financiranje zaštite prirode te društveni aspekt zaštite prirode.
U sedmogodišnjem razdoblju napravljen najveći pomak u području zakonodavstva, što se odražava u provedbi svih poglavlja obuhvaćenim Izvješćem. Usvajanjem zakonodavnog okvira iz područja zaštite prirode stvoreni su temelji za aktivnu zaštitu krajobraza. Staništa Republike Hrvatske prvi puta su klasificirana i kartirana. Divlje svojte tijekom sedmogodišnjeg razdoblja djelomično su inventarizirane. U Republici Hrvatskoj poznato je 38.000 divljih svojti. Tijekom zadnjih pet godina u Republici Hrvatskoj registrirano je 199 novih beskralježnjaka, 205 svojti slatkovodnih beskralježnjaka.
Invazivne svojte jedan su od najvećih prepoznatih uzroka ugroženosti biološke raznolikosti u svijetu. U Republici Hrvatskoj najveći problem predstavlja širenje stranih invazivnih vrsta algi te invazivne biljne svojte među kojima je najpoznatija ambrozija.
U periodu od 2000. do 2007. godine proglašena 33 nova zaštićena područja, doneseni su planovi upravljanja za 4 nacionalna parka i 1 park prirode, proglašena je ekološka mreža Republike Hrvatske te uspostavljen sustavni proces inventarizacije sastavnica biološke raznolikosti.
Nakon uvodnoga izlaganja predstavnika predlagatelja uslijedila je rasprava u kojoj su svi sudionici rasprave pohvalili predmetno Izvješće koje je kvalitetno napravljeno s puno podataka i brojnih pokazatelja i kao takvo prikazuje realno stanje zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.
Međutim, u raspravi je naglašeno da u budućem razdoblju treba poboljšati odnosno ojačati inspekcijski nadzor same primjene Strategije i Zakona u praksi te izvršiti povećanje financijskih kapaciteta Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima županija koja su još uvijek nedostatna da se cijela kompletna zaštita prirode i provedba ekološke mreže izrealizira kako je predviđeno na područjima mnogih županija.
Također, postavljeno je pitanje proglašenja Parka prirode „Delta Neretve“ za koji je stručna podloga već napravljena a u čijem se prostoru u zadnje vrijeme vrši prekomjerna devastacija. Predstavnik predlagatelja u raspravi je odgovorio da će se prići proglašenju područja delte rijeke Neretve Parkom prirode tek nakon potpore lokalnog stanovništva, koje je do sada izostajalo.
Nadalje, u raspravi je naglašeno da se zaštita prirode financira uglavnom iz Državnog proračuna i to u prosjeku od 0,07% iz ukupnog proračuna Republike Hrvatske. U posljednih 5 godina znatno se povećao i broj projekata zaštite prirode koji se financiraju iz fondova Europske unije. Tako je provedeno ili su u provedbi 64 međunarodna projekta. No, da bi se isfinacirali svi akcijski planovi trebaju se koristiti i drugi izvori kao što su međunarodna financijska sredstva iz predpristupnih programa Europske unije te sredstva dobivena obavljanjem uslužnih djelatnosti nacionalnih pakova, parkova prirode i javnih ustanova za zaštitu prirode koja u određenom postotku trebaju biti namijenjena za unapređenje zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Iako se zaštita prirode čini veliki trošak državi, dugoročno svakako predstavlja očuvanje prirodnih resursa za budućnost.
Također, u raspravi je istaknuto da je turizam obilježen povećanjem posjetitelja u zaštićenim područjima, i to u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, koji tom djelatnošću ostvaruju veće vlastite prihode, te da je negativni utjecaj turizma na obalno područje ublažen donošenjem i provedbom Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja.
Isto tako naglašen je utjecaj prometa na sastavnice biološke raznolikosti jer izgradnja prometnica poglavito uzrokuje fragmentiranje staništa velikih zvijeri. Stoga se prišlo izgradnji 9 zelenih mostova kojima se nastojalo smanjiti utjecaj zahvata na divlje životinje.
U izvješću je posebna pozornost pridana problematici genetski modificiranih organizama (GMO), o kojoj je ovaj Odbor na svojoj zasebnoj sjednici već raspravljao i donio Zaključke temeljem kojih bi nadležna ministarstva trebala predložiti izmjene Zakona o genetskim modificiranim organizmima kojima će biti propisana zabrana ispuštanja živih GM-organizama u okoliš te zabrana sjetve GM-sjemena pa i pokusne svrhe.
U raspravi je skrenuta pozornost predstavniku predlagatelja da prilikom izrade budućih dokumenata koriste se terminima, koji su u duhu Zakona o zaštiti prirode a ne terminima koji su proizašli iz Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Na kraju rasprave je istaknut napredak u obrazovanju, informiranju i sudjelovanju javnosti u odlučivanju o pitanjima važnim za zaštitu prirode. Usprkos tome izraženo je mišljenje da nije do kraja razrađen sustav obrazovanja i informiranja u zaštiti prirode pa se u narednom razdoblju treba posvetiti posebna pozornost osiguranju dostatnih sredstava za ljudske resurse – kadrovske kapacitete za poslove zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti na svim razinama od lokalne do državne.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Prihvaća se Izvješće o stanju prirode i zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2000. do 2007. godine.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir