Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj dvanaestoj sjednici, održanoj 22. listopada 2008. godine, Prijedlog revizije Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.
Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske temeljni dokument zaštite prirode, koji određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, te načina njezina provođenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske.
Obveza izrade ove Strategije u svijetlu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji predviđena je Nacionalnim programom za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji za 2008. godinu.
Obzirom na velike promjene u koncepciji zaštite prirode, uspostavom novog zakonodavnog i institucionalnog okvira zaštite prirode koji su se dogodili prije svega zbog pristupanja međunarodnim konvencijama i sporazumima iz područja zaštite prirode, te usklađivanja zakonodavstva s relevantnim direktivama i uredbama EU, pokazala se potreba za donošenjem Strategije, koja je u formalnom i sadržajnom smislu potpuno novi dokument. U svezi s ovim, naglasio je predstavnik predlagatelja, zbog proceduralnih propusta, Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru dva amandmana koji ovaj dokument jasno razgraničuju od Strategije iz 1999. godine na način da ovaj dokument nije revizija Strategije iz 1999. godine nego potpuno nova Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Po donošenju nove Strategije prestat će važiti Strategija iz 1999. godine. Budući da je navedene amandmane podnio predlagatelj, postaju sastavnim dijelom konačnog prijedloga i o njima se odvojeno ne glasuje.
Razmatranjem postojećeg stanja, razloga ugroženosti i problema zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, te postignutog napretka u odnosu na Strategiju iz 1999. godine, utvrđeno je da Hrvatska i nadalje ima veliko bogatstvo i raznolikost te vrlo visoki stupanj vrijednosti i očuvanosti biološke krajobrazne raznolikosti s prisutnim trendom gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti zbog prekomjernog iskorištavanja prirodnih dobara, urbanizacije prostora, unosa stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave te globalnih klimatskih promjena.
Na kraju uvodnoga izlaganja predstavnik predlagatelja je istaknuo da je donošenjem Uredbe o proglašenju ekološke mreže utvrđena mreža ekološki značajnih područja za očuvanje stanišnih tipova i ugroženih vrsta u Hrvatskoj. Ona je odraz biološke raznolikosti Hrvatske i kao takva obuhvaća 47% kopnenog i 39% morskog dijela Hrvatske.
Nakon uvodnoga izlaganja predstavnika predlagatelja uslijedila je rasprava u kojoj su svi sudionici rasprave pohvalili predmetni Prijedlog Strategije koja je značajna prekretnica za razvoj sustava integralne zaštite prirode na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske a vezano za skori pristup Republike Hrvatske Europskoj uniji. Pohvaljen je i multisektorski način donošenja ove Strategije kao i njezina provedba u svim segmentima multisektorske suradnje osim u poglavlju vodnoga gospodarstva koji se odnosi na radnje tehničkog održavanja nužne za obranu od poplava gdje se i dalje predviđa jednosektorsko upravljanje, na što je nevladina udruga „Zelena akcija“ uputila svoje primjedbe.
Isto tako je naglašeno da u narednom razdoblju prioriteti trebaju biti čvrsto vezani uz proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a u zaštiti prirode to se odnosi na potpuno usklađivanje zakonodavstva uključujući i uspostavljanje provedbenih mehanizama te na donošenje prijedloga mreže NATURA 2000.
Također u raspravi je istaknut problem još uvijek nedostatnih podataka o biološkoj raznolikosti što čini poteškoće u definiranju i provođenju mjera zaštite kao i na potrebu poduzimanja dodatnih napora za provedbu akcijskih planova te jačanju institucionalnog okvira ali i izdvajanja značajnijih sredstava za zaštitu prirode iz državnog i županijskih proračuna.
U svezi s potonjim postavljen je i upit predstavniku predlagatelja o dostatnosti financijskih sredstava koja su predviđena i koja će biti planirana u idućim godinama za brojne akcijske planove koje Strategija predviđa da se u narednom razdoblju realiziraju. Osim akcijskih planova dugoročno izuzetno su važni razvojni planovi ekoturizma i ekopoljoprivrede po kojima je Republika Hrvatska prepoznata u Europskoj uniji i svijetu, te da li su osigurana financijska sredstva i za ove važne segmente zaštite prirode.
Na temelju dosadašnjih analiza i izvršenih raščlambi procjena je, prema riječima predstavnika predlagatelja, da sadašnja sredstva uz povećanje do 30% na prosječnoj razini dostatna su za realizaciju svih akcijskih planova i strateških ciljeva, zacrtanih u Strategiji. Financijska sredstva su planirana najvećim dijelom iz proračuna RH, predpristupnih programa Europske unije te od obavljanja uslužnih djelatnosti državnih i županijskih ustanova za zaštitu prirode.
Nadalje, značajno je da je u ovoj Strategiji, za razliku od Strategije iz 1999. godine dodana su i obrađena nova područja kao što je zaštita georaznolikosti odnosno zaštita nežive prirode ( minerali, sirovine, fosili) te u energetici utjecaj izgradnje vjetroelektrana na biološku raznolikost poglavito na ptice i šišmiše.
Na kraju rasprave postavljen je upit predstavnicima predlagatelja o formiranju banke gena u Republici Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji s Ministarstvom kulture, Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja priprema projekt formiranja banke bioloških resursa odnosno banke animalnih i bioloških gena u Republici Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
STRATEGIJE I AKCIJAKOG PLANA ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
ZAJEDNO S AMANDMANIMA, KOJI GLASE:
Amandman I.
U uvodnom dijelu Strategije, točka 1.1 na stranici broj 4 riječ: „nacionalne“ briše se, a riječi: „(u daljnjem tekstu: NSAP)“ zamjenjuju se riječju: „(u daljnjem tekstu: Strategija)“.
Amandman II
U cijelom tekstu Strategije riječi:“nacionalna strategija“ i riječ:“NSAP“ u određenom rodu, broju i padežu zamjenjuju se riječju:“Strategija“ u odgovarajućem rodu, broju i padežu.
Obrazloženje:
Člankom 151. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode ( „Narodne novine“, broj 70 /05) propisano je da su temeljni dokumenti zaštite prirode Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske ( u daljnjem tekstu : Strategija) koju donosi Hrvatski sabor, a ne kako stoji u tekstu materijala Prijedloga Strategije – „Nacionalna strategija“ (NSAP) termin koji je određen člankom 6. Konvencije o biološkoj raznolikosti te Odlukom Vlade RH od 10. travnja 1997. godine.
Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese i slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Ovlašćuje se Stručna služba Hrvatskoga sabora da, zajedno s predstavnicima predlagatelja, obavi redakciju teksta Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske prije objave u „Narodnim novinama“.
Obrazloženje:
Imajući u vidu brojnost intervencija u tekstu, sukladno podnesenim amandmanima predložen je navedeni Zaključak.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir