U Prelogu, 15. ožujka 2022. održana je 30. (tematska) sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora o temi: Infrastruktura i tehnologija za razvrstavanje otpada u jedinicama lokalne samouprave – primjeri dobre prakse.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode polazeći od ambicioznijih ciljeva u pogledu gospodarenja komunalnim otpadom definiranih novim Zakonom o gospodarenju otpadom („NN“, br. 84/2021.) te uvažavajući činjenicu da je velik dio jedinica lokalne samouprave još daleko od ostvarenih ciljeva održao je tematsku sjednicu s ciljem detektiranja postojećih dobrih praksi gospodarenja komunalnim i drugim vrstama otpada na lokalnim razinama.
Naime, Republika Hrvatska u cjelini, a i velik dio jedinica lokalne samouprave još su daleko od zadanih nacionalnih ciljeva (osigurati da se najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva oporabi recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu; najmanje 55% mase komunalnog otpada oporabi recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025. godine odnosno najmanje 65% do 2035. godine). Kao primjer dobre prakse među jedinicama lokalne samouprave ističe se Grad Prelog koji je u pet godina trostruko povećao postotak odvojeno prikupljenog otpada te danas postiže 70% odvojenog prikupljanja. Ujedno je smanjena količina proizvedenog miješanog otpada ispod 100 kg po stanovniku te je time Grad Prelog postao jedan od lidera održivog gospodarenja otpadom u RH. Lokalni je to primjer koji dokazuje da je upravo sustav razdvajanja otpada na kućnom pragu i uspostava vlastite lokalne infrastrukture za obradu i oporabu otpada uz neizostavnu edukaciju stanovništva ključni element u dostizanju zadanih ciljeva.
Gradonačelnik Grada Preloga i ujedno član Odbora za zaštitu okoliša i prirode g. Ljubomir Kolarek uvodno je istaknuo da je respektabilan postotak odvajanja otpada u Gradu Prelogu rezultat dugogodišnjeg rada Grada Preloga odnosno svih 14 jedinica lokalne samouprave okupljenih u GKP PRE-KOM d.o.o. Naglasio je da je ovo gradsko komunalno poduzeće osnovano prije dvadeset godina te je kroz to vrijeme uloženo preko 40 milijuna kuna u sustav gospodarenja otpadom. Pri tome velik je uzlet u ulaganjima uslijedio nakon 2013. godine ulaskom RH u Europsku uniju i dostupnošću fondova. U narednom razdoblju planovi su jačati navedenu grupaciju i po mogućnosti u nju uključiti još koju bližu jedinicu lokalne samouprave.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja g. Mile Horvat detaljnije se osvrnuo na obveze koje su jedinicama lokalne samouprave propisane novim Zakonom o gospodarenju otpadom radi ispunjenja ciljeva smanjenja odlaganja otpada i povećanja odvajanja i recikliranja otpada. Ovdje je posebice naglasak dan na odluku o načinu pružanja javne usluge koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, definiciju davatelja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, postupak donošenja cjenika javne usluge te propisane ekonomske instrumente gospodarenja otpadom. Naglasio je da je formiranje cjenika javne usluge isključiva nadležnost jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba. Zakonom je definirano da izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba daje suglasnost na cjenik javne usluge koji donosi davatelj javne usluge i o kojem se prije donošenja prethodno provodi javno savjetovanje od najmanje 30 dana. Ova definicija dala je potpunu slobodu jedinicama lokalne samouprave da kreiraju politiku cijena pružanja javne usluge na svom području. Navedeni Zakon definira obvezu izrade i donošenja pravilnika čija je izrada u tijeku te prolongirana na nekoliko mjeseci uslijed epidemije bolesti COVID-19 i čestih izostanaka djelatnika. Završeno je savjetovanje za Pravilnik o gospodarenju otpadom te je u tijeku obrada pristiglih primjedbi.
Detaljno je prezentirana struktura odobrenih i potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za 2014.-2020. godina. Od ukupno ugovorenih 3,86 milijarde kuna značajan dio uložen je u centre za gospodarenje otpadom te za reciklažna dvorišta (prvi poziv 142 ugovora; drugi poziv 71 ugovor), sanacije (prvi poziv 23 ugovora; drugi poziv 8 ugovora), nabavu spremnika za cijelu RH, sortirnice (9 ugovora), kompostane (8 ugovora), nabavu strojeva za obradu građevinskog/glomaznog otpada (31 ugovor), nabavu komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada (117 ugovora) te 75 milijuna kuna interventna mjera za Grad Zagreb.
Vezano za centre za gospodarenje otpadom, uz dva centra koja su otvorena i u funkciji (CGO Marišćina i Kaštijun), obrazložen je status pripreme preostalih centara: u tijeku su radovi na izgradnji CGO Biljane Donje te je predviđeni početak probnog rada početkom 2023. godine; završeni su radovi na izgradnji CGO Bikarac te je u tijeku šestomjesečni probni rad koji je počeo u prosincu 2021.; za CGO Lećevicu korisnik planira novi postupak javne nabave u svibnju 2022. godine te paralelno početi novi postupak procjene utjecaja na okoliš za CGO; za CGO Babinu Goru objavljen je 24. veljače 2022. novi postupak javne nabave za radove (do sada su poništena tri postupka zbog velike disproporcije studijom procijene vrijednosti i ponuđenih cijena izvođača); za CGO Lučino Razdolje u tijeku je ocjenjivanje ponude zaprimljene u drugom postupku javne nabave za radove; za CGO Piškornicu ide se u skori drugi postupak javne nabave za radove (u prvom postupku bili su ponuđeni nesrazmjerno visoki troškovi); u tijeku su projekti pripreme dokumentacije za preostala tri CGO-a (CGO Orlovnjak, CGO Šagulje i Zagreb).
U novom programskom razdoblju odnosno u Programu konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021.-2027. nije prihvatljivo sufinanciranje EU sredstvima ulaganje u odlagališta te ulaganje u postrojenja za obradu preostalog otpada (tj. obrada miješanog komunalnog otpada u postrojenju za mehaničko-biološku obradu). Kod CGO-a umjesto ulaganja u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada predlažu se ulaganja u postrojenja za recikliranje i oporabu. Ukupna planiranja ulaganja u kružno gospodarstvo iznose 166 milijuna eura, a od toga za program sprječavanja nastanka otpada i jačanja kružnosti je planirano 66 milijuna eura, u sklopu te investicije sufinancirat će se i postrojenja za recikliranje i oporabu.
Mogućnosti za daljnja ulaganja u infrastrukturu postoje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine. Planirana je: izgradnja postrojenja za sortiranje (nositelj jedinice lokalne samouprave, u prvom tromjesečju očekuje se objava poziva, na raspolaganju 124 milijuna kuna), izgradnja postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada (nositelj tvrtke u javnom ili privatnom vlasništvu, poziv se očekuje za okvirno mjesec dana, na raspolaganju 354 milijuna kuna), izgradnja i opremanje fiksnih i mobilnih reciklažnih dvorišta (nositelj jedinice lokalne samouprave, u drugom tromjesečju planirana objava poziva, na raspolaganju 65 milijuna kuna), izgradnja i nabava opreme kojom se potiče recikliranje i ponovna uporaba (nositelj tvrtke u javnom i privatnom vlasništvu, planira se objava poziva u drugom tromjesečju, na raspolaganju 557 milijuna kuna) te sanacija zatvorenih odlagališta (nositelj jedinice lokalne samouprave, na raspolaganju 150 milijuna kuna). Ukupno je planirano za ove namjene 1,25 milijardi kuna. U tijeku je također programiranje za sredstva Operativnog programa konkurentnost i kohezija (oko 1,2 mlrd kuna) te će konačna konstrukcija biti poznata do kraja lipnja.
Ujedno su detaljno prezentirani podaci iz novog Izvješća o komunalnom otpadu za 2020. godinu (podaci za 2021. se obrađuju). U 2020. godini u RH ukupno je nastalo 1.692.966 tona komunalnog otpada što predstavlja smanjenje od 6,5% u odnosu na ukupnu količinu iz 2019. godine. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku za 2020. godinu iznosi 418 kg. Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada iznosio je 41%. U 2020. bilježi se porast broja jedinica lokalne samouprave u kojima se provodilo odvojeno sakupljanje biootpada iz komunalnog otpada. Navedena aktivnost provodila se u 35% JLS odnosno 192 JLS što je 20 JLS više nego u prethodnoj 2019. godini. Najveće stope oporabe komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS bilježe se u Međimurskoj županiji (47%), Koprivničko-križevačkoj županiji (40%), Varaždinskoj županiji (37%) i Gradu Zagrebu (36%), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji (3%) i Zadarskoj županiji (3%).
Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknula je da su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grad Prelog dugogodišnji partneri u provedbi mjera gospodarenja komunalnim otpadom. Grad Prelog redovito se javlja na sve javne pozive i natječaje Fonda i aktivno provodi svoje projekte. Ciljevi u odvojenom prikupljanju komunalnog otpada koje je postigao Grad Prelog i općine u kojima javnu uslugu obavlja komunalno društvo Pre-kom d.o.o. su respektabilni i kreću se od 55% do 80%. Poticaj Gradu Prelogu bio je što je morao 2011. godine zatvoriti svoje odlagalište komunalnog otpada te snažno krenuti u smjeru gradnje sustava odvojenog sakupljanja komunalnog otpada kako bi što manje otpada odvozio miješani komunalni otpad na drugo službeno odlagalište.
Fond je sufinancirao Gradu Prelogu izgradnju sortirnice i kompostane (2014.-2015.) u visini 80% ukupne investicije te nabavu razne komunalne opreme i vozila za odvojeno prikupljanje otpada, edukaciju građana te izgradnju reciklažnog dvorišta u visini 40% ukupne investicije. U međuvremenu Grad Prelog je ostvario EU sredstva na javnim pozivima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koja su uložena u povećanje kapaciteta kompostane i nabavu dodatnih strojeva, tako da danas kapacitet kompostane premašuje 7000 tona godišnje. Osim navedenog, putem EU sredstava izgrađeno je reciklažno dvorište za građevinski i glomazni otpad te centar za ponovnu uporabu.
Fond je u 2021. godini imao četiri javna poziva i jedan javni natječaj (za udruge) u području gospodarenja otpadom ukupne vrijednosti preko 90 mil kuna od čega je 48,7 mil kn sredstava iz poticajne naknade, dok su preostala sredstva osigurana iz drugih izvora financiranja Fonda. Prošle godine Fond je objavio javni poziv za sufinanciranje nabave komunalnih vozila na alternativna goriva (hibrid, el.energija, vodik) na koji se javilo 42 komunalne tvrtke u javnom i privatnom sektoru i koji su podnijeli zahtjeve u svojoj prijavi za jedno ili više komunalnih vozila (ukupno 69 komunalnih vozila). Cilj Poziva je smanjenje emisije CO2 i korak prema transformaciji komunalnih poduzeća u Hrvatskoj prema klimatskoj neutralnosti njihovog voznog parka. Time se ostvaruje napredak i u cilju smanjenja emisija CO2 u skladu s planom Europske unije „Fit for 55“, koji za cilj ima smanjenje CO2 za 55 % u odnosu na 1990. godinu. Sredstva su se dodjeljivala sukladno Programu državnih potpora.
U veljači 2022. godine Fond je objavio dva javna poziva u području gospodarenja otpadom koji su još otvoreni. Prvi javni poziv se odnosi na sufinanciranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš (tzv “divlja odlagališta“) u okviru kojeg su osigurana sredstva za sufinanciranje projekata sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda u visini do 100% prihvatljivih troškova za uklanjanje otpada u romskim naseljima sukladno Odluci VRH o donošenju Operativnog programa nacionalnih manjina manjine i Zaključku Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, te 40%, 60% ili 80% za ostale JLS-ove ovisi na kojem području se nalaze.
Drugi javni poziv koji je objavljen je Javni poziv za iskaz interesa za provedbu akcija uklanjanja otpadnih vozila na otocima. Njime se želi potaknuti JLS-ove na otocima na organiziranu provedbu akcija uklanjanja otpadnih vozila budući da se u tom slučaju organizira posebni trajektni ili drugi prijevoz sakupljenih otpadnih vozila sa otoka na zbrinjavanje. U skorije vrijeme Fond će objaviti planirane javne pozive i natječaje u 2022. godine (čeka se usvajanje od strane Upravnog odbora Fonda) te je plan nastaviti sa sufinanciranjem projekata, programa i drugih aktivnosti u području zaštite okoliša i prirode, klimatskih aktivnosti te energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. U suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja Fond priprema i javni poziv za povećanje i unaprjeđenje kapaciteta recikliranja namijenjenog malim, srednjim i velikim poduzetnicima kako bi se ojačao i taj sektor koji svakako doprinosi ciljevima koje RH treba ispuniti.
Grad Prelog i svih 12 JLS-ova sudjelovalo je u projektu nabave spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada koji je provodio Fond u ime 407 JLS-ova i za koji je nabavljeno preko 1.200.000 kom spremnika raznih vrsta i zapremina i za koja su ostvarena bespovratna EU sredstva u visini 85% ukupne vrijednosti, dok su 15% osigurale JLS-ovi koji su sudjelovali u ovom projektu. Vrijednost ukupne investicije iznosila je 362 mil kn. Fond očekuje prijave na javne pozive i natječaje u 2022. godini i od strane Grada Preloga i komunalnog društva PRE-KOM d.o.o. koji su predvodnici u gospodarenju otpadom i svakako su dobar primjer ostalim općinama i gradovima u uspostavi sustava gospodarenja otpadom, temeljenog na kružnom gospodarstvu.
Direktor Gradskog komunalnog poduzeća PRE-KOM d.o.o.; g. Siniša Radiković prezentirao je primjer dobre prakse ovog poduzeća formiranog sukladno članku 10. stavku 5. Zakona o gospodarenju otpadom. Putem ovog komunalnog poduzeća 14 JLS sporazumno gospodare otpadom te ono pokriva 43,5% Međimurske i 7,4% Varaždinske županije s potencijalom za širenje. Rezultat navedenog je da je u 2020. skupljeno blizu 11000 tona otpada, odloženo samo 3344 t dok su sve ostalo sami obradili. Pri izgradnji ovog sustava ključna je bila suradnja te je puno ulagano u edukaciju i informiranje korisnika usluge. Izuzetno lošim ocijenio je podatak da 69,07% JLS odvaja ispod 15%. Istaknuo je da, ukoliko se ne poveća odvojeno sakupljanje i obrada korisnog otpada neke JLS-ove s početkom rada centara za gospodarenje otpadom očekuje jedno veliko poskupljenje.
S druge strane, dobre rezultate bilježi svega 23 JLS koje su odvojeno sakupile više od 50% (riječ je o 4,14% JLS-a, svih 12 iz grupacije PRE-KOM). Ovdje prednjači Prelog s 70,98% odvojeno prikupljenog otpada, Koprivnica s 55,75%, Krk s 53,29% te Čakovec s 48,95%. U ovom dijelu iznio je primjedbu na sustav evidentiranja kojim se odvojeno sakupljeni biotopad koji je odložen na odlagalište broji u odvojeni te se ujedno korisni otpad iz „ne kućanstva“ koji ne skupi pružatelj javne usluge pribraja procjenom županijama/JLS-ovima.
Naglasio je da su nažalost JLS i komunalna društva nespremna i nezainteresirana za raspisane nacionalne i EU javne pozive za gradnju infrastrukture za gospodarenje otpadom. Pri tome smatra da treba pripaziti s gradnjom reciklažnih dvorišta budući da ih se previše gradi a relativno su skupa i daju relativno malo odvojenog otpada. Rješenje vidi u konzumaciji članka 10. Zakona i zajedničkoj izgradnji jednog fiksnog reciklažnog dvorišta te pokrivanja ostalih potreba mobilnim reciklažnim dvorištem. Sa stajališta JLS najveći problem vidi u sakupljanju biorazgradivog komunalnog otpada, nedostatku kompostana, obradi glomaznog otpada, sortirnica i kašnjenju CGO-a.
U nastavku je detaljno obrazložen uspostavljen sustav sakupljanja otpada na kućnom pragu koji u Gradu Prelogu obuhvaća sakupljanje miješanog komunalnog otpada, sakupljanje biorazgradivog komunalnog otpada, sakupljanje korisnog otpada (papir, tetrapak, plastika, staklena ambalaža, metalna ambalaža) te sakupljanje glomaznog otpada, granja, elektroničkog otpada, guma i tekstila. Obrazložen je sustav evidencije odvoza otpada te uspostavljenih RFID čipova i kamera na kamionima koje snimaju skupljanje odvoza uz čuvanje podataka četiri mjeseca, uspostavljenu aplikaciju za pametne telefone za korisnike. Navedeni sustav odvojenog prikupljanja otpada obuhvaća: kompostanu, sortirnicu korisnog otpada, mehaničku (strojno-ručnu) obradu glomaznog otpada, centar za ponovnu uporabu, reciklažno dvorište, otkup povratne ambalaže, otkup metala, spremište za sakupljanje otpadnog jestivog ulja i masti, reciklažno dvorište za građevinski otpad. Polazeći od kriterija utjecaja na udio odvojenog otpada te uspostavljenog sustava u Gradu Prelogu kao potrebne građevine za gospodarenje otpadom naznačio je: kompostanu (udio cca 35%, procjenjuje da RH treba još 40-50 kompostana), sortirnicu korisnog otpada (udio cca 20%), obradu glomaznog otpada (udio cca 8%), reciklažno dvorište fiksno (udio cca 1,9%), reciklažno dvorište mobilno (udio cca 0,1%), centar za ponovnu uporabu (otpada 0,1%), natkrivena i otvorena skladišta (otpada 0%), garaže za komunalna vozila (otpada 0%).
Daljnji su ciljevi na tragu koncepta Zero Waste do 2025. izdvojiti do 75% korisnog otpada koje će se obraditi i oporabiti te smanjenje količine odloženog miješanog komunalnog otpada na 60 kg godišnje po stanovniku do 2025. godine. Za provedeni EU projekt izgradnje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad radi se na ukidanju statusa otpada za taj otpad. Nadalje, uz kompost želi se uspostaviti proizvodnja novog proizvoda univerzalnog supstrata „Flora EM“ te se planira daljnje pomlađivanje flote vozila i strojeva u svim djelatnostima. Razmišlja se o građevini za sušenje miješanog komunalnog otpada kako bi se s uspostavom regionalnog centra Piškornica smanjile količine predane u centar za 20%. Razmišljanja su usmjerena i na manju energanu za miješani otpad međutim ističe kako to trenutno zakonodavna regulativne ne omogućava.
Pozitivnim u postojećem sustavu gospodarenja otpadom ocijenio je provođenje EU javnih poziva za izgradnju građevina za gospodarenje otpadom što je dao veliki poticaj za unapređenje sustava gospodarenja otpadom u JLS te očekivano raspisivanje novih EU javnih poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Pozitivnim je ocijenio donošenje novog Zakona o gospodarenju otpadom kojim su riješeni razni problemi u sustavu (primjerice pitanje subjekta koji je obvezi izgradnje fiksnog reciklažnog dvorišta). Prostor za poboljšanje vidi u: smanjivanju garancije RH za građevine za obradu korisnog otpada, ne kompliciranju u definiranju popusta za korisnike javnih usluga, povećanju naknade za otkup povratne ambalaže u reciklažnim dvorištima jer ovaj sustav proizvodi gubitke, u usmjeravanju naplaćenih sredstva od poticajne naknade na smanjenje troškova odvojenog sakupljanja otpada, uvođenju vaučera za plaćanje režija za Rome i slično. Problematizirao je činjenicu da se svaka šarža komposta kontrolira dva puta (od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstva poljoprivrede) te predlaže da se navedeno spoji u jedno ispitivanje.
Članovi Odbora u raspravi su pozdravili primjer dobre prakse Grada Preloga te je ujedno iznesen prijedlog organizacije tematske sjednice Odbora u jednoj od JLS koje ne funkcioniraju dobro po pitanju uspostave sustava odvojenog sakupljanja otpada. U raspravi je otvoreno pitanje dobrog modela motiviranja građana za odvojeno sakupljanje otpada, posebice u višestambenim zgradama, uloge kontrole, kažnjavanja te edukacije. Upozoreno je i na probleme s kojima se određene jedinice lokalne samouprave susreću, a što je prepreka za realizaciju zajedničkog komunalnog poduzeća (nemogućnost da se osigura prostor za građevine za gospodarenje otpadom zbog naravi terena, iscjepkanost općina, politička nestabilnost na lokalnoj razini i slično). Istaknuto je kako je zbrinjavanje građevinskog otpada slaba točka u sustavu gospodarenja otpadom te je u tom smislu pohvaljena izgradnja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad u Gradu Prelogu.
Zatražena su određena pojašnjenja vezano uz uvjete navoženja zemlje za koju je od strane sakupljača kategorizirano da ne sadrži teške metale. Iznesena je kritika dosadašnjeg slabog angažmana županija na uspostavi centara za gospodarenje otpadom. Izražena je podrška termičkoj obradi i uvođenju mogućnosti izgradnje energane. Istaknut je stav da se s MBO tehnologijom ne može biti financijski u plusu te da je stoga potrebno uvesti termičku obradu i uspostavu energana. Istaknuta je uloga uspostave balirki za uspostavu sortirnica te je naglašeno kako navedeno rijetko koja općina i grad može financijski realizirati. Upozoreno je na slučaj onečišćenja deponije otpada u Gradu Pagu pri čemu se onečišćuje prostor prema solani. Zatražena je intervencija Odbora ili inspekcije u cilju rješavanja navedenog onečišćenja okoliša.
Vezano uz pitanje postrojenja za termičku obradu državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je da termička obrada nije zabranjena zakonodavnom regulativom, ali je definiran koncept sustava u kojem miješani komunalni otpad završava u centrima za gospodarenje otpadom. Naglasio je da je naručena studija pokazala kako bi RH trebale oko tri energane odnosno postrojenja za termičku obradu. Međutim, postavlja se pitanje lokacije ovakve građevine i prethodnog uključivanja u prostorno plansku dokumentaciju jer unatoč podršci koja se izražava nitko je ne želi u sklopu svoje jedinice lokalne samouprave. Ujedno je istaknuto da se iz europskih sredstava ne mogu sufinancirati takva postrojenja osim za obradu mulja. Zaključno je državni tajnik izrazio spremnost sudjelovanja Ministarstva ukoliko bi Odbor organizirao sjednicu u jedinici lokalne samouprave koja ostvaruje slabe rezultate u odvojenom prikupljanju komunalnog otpada.
Nakon održane sjednice članovi Odbora obišli su Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM d.o.o. te kompaniju Tehnix d.o.o. u Donjem Kraljevcu.