Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203.
Uvodno je državni tajnik Ministarstva financija detaljno prezentirao makroekonomski okvir te planirane prihode i rashode državnog proračuna. Između ostalog istaknuo je da se u 2021. očekuje realni rast BDP-a od 9,0%, kojega će pratiti rast od 4,4% u 2022. godini, 3,7% u 2023. godini te 3,1% u 2024. godini. Ovakva dinamika BDP-a uključuje i znatne pozitivne učinke NPOO-a. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. godini planirani u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u 2022. godini u iznosu 173,8 milijardi kuna što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun RH za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su u razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda planirani manjak državnog proračuna za 2022. iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uvodno je istaknuo da je ukupno za razdjel Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za 2022. planirano 9.818.334.832 kn dok je projekcija za 2023. godinu 11.151.542.075 kn te za 2024. godinu 7.597.961.469 kn. Unutar ovog razdjela za Ministarstvo u užem smislu planirano je za 2022. godinu 7.312.708.314 kn. Državni tajnik u nastavku je detaljno prezentirao strukturu ukupnih rashoda ovog razdjela proračuna te posebice projekte koji se provode u sklopu Uprave za klimatske aktivnosti. Između ostalog naznačio je da su za Specifični cilj 5a1- Poboljšanje praćenja, predviđanja i planiranja mjera prilagodbe klimatskim promjenama planirana sredstva za projekt Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama. U okviru ove sheme potpora je dodijeljena za 25 projekata kojima se provode primijenjena istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama za sektore koji su identificirani u strateškim dokumentima. U 2020. godini ugovoreno je ukupno 69 milijuna kuna bespovratnih sredstava, a korisnici su istraživačke institucije koje uključuju fakultete, institute i udruge. Prema planu provedbe najveći iznos sredstava planira se isplatiti u 2022. godini za koju je planirano 29,68 milijuna kuna. Provedba projekta završava u 2023. godini. Nadalje, za Specifični cilj 6e1 – Poboljšanje sustava upravljanja i praćenja kakvoće zraka sukladno Uredbi 2008/50/EC za projekte iz područja kvalitete zraka iz OPKK u 2022. planiran je ukupni iznos od 23,03 milijuna kuna. Navedeno uključuje projekt uspostave nacionalnog referentnog laboratorija za emisije iz ne-cestovnih pokretnih strojeva kojim će se uspostaviti i akreditirati laboratorij za mjerenje emisija iz motora ne-cestovnih pokretnih strojeva te uspostaviti baza podataka koja će omogućiti ciljane mjere za poboljšanje kvalitete zraka. Projekt je u provedbi te je ugovor s korisnikom (Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu) potpisan u rujnu 2017. godine u vrijednosti 48,45 milijuna kuna bespovratnih sredstava te su sukladno dinamici provedbe projekta planirana sredstva za 2022. godinu u iznosu 22,88 milijuna kuna. Drugi projekt odnosi se na proširenje i modernizaciju državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka – AIRQ. Navedenim projektom modernizirati će se mjerne postaje te opremiti laboratorij za praćenje kvalitete zraka kako bi se unaprijedio sustav praćenja kvalitete zraka. Ugovor je sklopljen u rujnu 2017. na iznos od 106,35 milijuna kuna bespovratnih sredstava s korisnikom (DHMZ) koji sam planira sredstva, a MINGOR isplaćuje sredstva partneru Institutu za medicinska istraživanja, za kojeg se u 2022. planira isplatiti 150.000 kuna.
Državni tajnik ujedno je detaljnije prezentirao projekte koji se provode u sklopu Uprave Ministarstva nadležne za održivo gospodarenje otpadom, a odnose se na Specifični cilj 6i1 – Smanjenje količine otpada koji se odlaže na odlagališta. Pojašnjeno je da su na aktivnosti K784022, izvoru 562 za projekte iz sektora otpad planirana EU sredstva u 2022. iznose 562.785.760 kn, u 2023. godini iznose 429.305.846 kn, a u 2024. godini iznose 66.997.635 kn. Navedeno uključuje financiranje projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom (dosad je odobreno 6 projekata izgradnje CGO-a te 3 projekta izrade studijsko-projektne dokumentacije za CGO-e). Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava za sve dosad ugovorene projekte je 1,7 mlrd kuna. Za projekte CGO-a su na izvoru 562 u 2022. planirana sredstva u iznosu od 212,9 milijuna kn, a u 2023. godini u iznosu od 125,8 milijuna kuna te u 2024. godini u iznosu od 17,8 milijuna kuna. MINGOR je sklopio s korisnikom EKO d.o.o. u prosincu 2020. i korisnikom Bikarac d.o.o u srpnju 2021. ugovore o nacionalnom sufinanciranju projekta izgradnje projekta Biljane Donje i Bikarac te su stoga na izvoru 11 planirana potrebna nacionalna sredstva i to u iznosu od 36,5 milijuna kuna u 2022. godini te 65,8 milijuna kuna u 2023. godini. Nadalje, financiraju se projekti izgradnje reciklažnih dvorišta i projekti nabave mobilnih reciklažnih dvorišta (RD). U lipnju 2021. završeno je ugovaranje za projekte iz drugog poziva za RD te je ugovoreno ukupno 96,1 milijuna kuna. Za ove projekte su u 2022. godini planirana sredstva u iznosu od 44,5 milijuna kuna te u 2023. godini u iznosu od 29,6 milijuna kuna. Ujedno se financiraju projekti sanacije i zatvaranja odlagališta neopasnog i opasnog otpada te je za projekte sanacije odlagališta neopasnog otpada iz drugog poziva ugovoreno 152,8 milijuna kn. Za projekt sanacije lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom Sovjak ugovoreno je 320,59 milijuna kuna, a za projekt sanacije odlagališta Karepovac ugovoreno je 114.9 milijuna kuna. Za ove projekte na izvoru 562 u 2022. godini planirana sredstva u iznosu od 112,3 milijuna kuna, u 2023 godini u iznosu od 94,1 milijuna kuna te u 2024. godini u iznosu od 9,2 milijuna kuna.
Također se financira izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada te ukupna vrijednost bespovratnih sredstava za sve ugovorene projekte iznosi 175,9 milijuna kuna. Za ove projekte su u 2022. godini planirana sredstva u iznosu od 63,2 milijuna kuna, u 2023. godini u iznosu od 83,2 milijuna kuna te u 2024. godini u iznosu od 16,6 milijuna kuna. Financiraju se i projekti nabave komunalnih vozila i/ili nadogradnje vozila za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava za sve ugovorene projekte iznosi 138,8 milijuna kuna. Za ove projekte su u 2022. godini planirana sredstva u iznosu od 56,3 milijuna kuna, u 2023. godini u iznosu od 29,8 milijuna kuna te u 2024. godini u iznosu od 7,5 milijuna kuna. Vezano za financiranje uspostave postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada ukupna vrijednost bespovratnih sredstava za sve ugovorene projekte iznosi 41,6 milijuna kuna. Za ove projekte su u 2022. planirana sredstva u iznosu od 12,3 milijuna kuna, u 2023. godini u iznosu od 29,6 milijuna kuna te u 2024. godini u iznosu od 7,4 milijuna kuna. Nadalje, ukupna vrijednost bespovratnih sredstava za sve ugovorene projekte kojima se financira uspostava postrojenja za obradu/recikliranje građevnog i/ili krupnog (glomaznog) komunalnog otpada iznosi 140,6 milijuna kuna. Za ove projekte su u 2022. godini planirana sredstva u iznosu od 45,1 milijuna kn, u 2023. godini u iznosu od 29,6 milijuna kuna te u 2024. godini u iznosu od 7,4 milijuna kuna. Zaključno je navedeno da su za interventnu mjeru za Grad Zagreb kojom se financiraju aktivnosti nabave opreme (spremnici, vozila, mobilna RD, oprema za obradu odvojeno prikupljenog biootpada), aktivnosti promidžbe i vidljivosti te upravljanja projektom u proračunu za 2022. planirana sredstva u iznosu od 16,2 milijuna kuna, u 2023. godini u iznosu od 7,4 milijuna kuna te u 2024. godini u iznosu od 1,1 milijuna kuna.
Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknula je da planirani prihodi i primici Fonda za 2022. godinu iznose 1.978.254.290 kn, za 2023. iznose 2.004.346.890 kn te za 2024. iznose 1.985.195.890 kn. Planirani rashodi i izdaci za 2022. iznose 1.641.904.290 kn, za 2023. godinu 1.628.146.890 kn te za 2024. godinu 1.672.995.890 kn. U nastavku izlaganja dana su detaljnija pojašnjenja rashoda za administrativno upravljanje i opremanje, za programe i projekte zaštite okoliša, za programe i projekte energetske učinkovitosti te za gospodarenje s posebnim kategorijama otpada.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je zatraženo detaljnije pojašnjenje stavke Opremanje zgrada u sklopu glave Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za koju je planirano 6.780.000 kn. Postavljeno je pitanje na što se navedena stavka odnosi i koji je izvor financiranja. Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pojasnila je da značajno povećanje ove stavke u odnosu na iznos planiran za 2021. godinu proizlazi iz provedene reklasifikacije u cilju lakšeg praćenja. Naime, u predloženm Državnom proračunu na navedenoj su stavci sada obuhvaćeni troškovi održavanja zgrade na Kajzerici koji su prije bili obuhvaćeni u sklopu stavke Administracija i upravljanje.
Vezano uz ulaganja u centre za gospodarenje otpadom postavljeno je pitanje hoće li se, obzirom na raspisane natječaje za uređenje tih centara i ponuđene cijene, uspjeti financijski realizirati planirana dinamika završetka za CGO Piškornicu do 2023. godine.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pojasnio je da je CGO Piškornica u fazi odabira najpovoljnijeg izvođača radova. Međutim, na nedavno održanom sastanku vlasnici su iskazali nezadovoljstvo ponuđenim cijenama u primljene dvije ponude. Naime, one su bile gotovo 90% veće od procijenjenog iznosa u Studiji. Stoga je prihvaćen njihov prijedlog za ponovljeni poziv s određenim izmijenjenim, relaksirajućim elementima kako bi se omogućilo da veći broj ponuditelja prema svojim referencama priloži ponudu. Vezano za ostale centre za gospodarenje otpadom pojasnio je da će Bikarac početi s radom vjerojatno iduće godine, a Biljane Donje 2023. godine. Lučino Razdolje i Babina Gora imali su odabir izvođača dok su dva slavonska centra za gospodarenje otpadom i centar za Grad Zagreb u fazi studijskog projektiranja odnosno procjene troškova. Ujedno je istaknuo kako je stav Ministarstva da su CGO-i dio sustava te će kao takvi biti i u sljedećem, novom Planu gospodarenja otpadom. Međutim inzistiraju na korigiranju cijena tj. da se cijene po toni obrađenog otpada kompariraju s ostalim europskim centrima budući da se sada događa, od strane ponuditelja, namjerno napuhavanje cijena što je neprihvatljivo.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU
I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU
te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. i projekcija za 2023. i 2024. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ infrastrukture za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić