Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 27. listopada 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, prvo čitanje, P.Z.E. br. 178 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 179.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti određuju mjere radiološke i nuklearne sigurnosti, mjere nuklearnog osiguranja, evidentiranja i nadzora nuklearnog materijala u svrhu zaštite pojedinaca, društva i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja i omogućavanja sigurnog obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti, djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te nuklearnog osiguranja izvora ionizirajućeg zračenja i nuklearnih postrojenja. Ovim Zakonom je propisano osnivanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (u daljnjem tekstu: Centar) kao ustrojstvene jedinice Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (u daljnjem tekstu: Fond) te je propisano financiranje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, odnosno propisan je način financiranja poslova Centra. Nadalje, sukladno Trećoj reviziji Programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i Programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško, objekt za suho skladištenje istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Nuklearne elektrane Krško trebao bi započeti s radom 2021. godine. Pretpostavlja se da će isti biti aktivan najmanje 60 godina nakon završetka rada Nuklearne elektrane Krško. Troškovi izgradnje, pogona, provedbe prve tri kampanje premještanja istrošenog nuklearnog goriva iz bazena u objekt za suho skladištenje i održavanje objekta u razdoblju od 2019. do 2043. godine financirat će se sredstvima suvlasnika Nuklearne elektrane Krško (Hrvatska elektroprivreda d.d. i GEN energija d.o.o.). U međuvremenu, istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane Krško i dalje će se skladištiti na lokaciji elektrane, te Centar neće zbrinjavati istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane Krško. Zato je potrebno u odredbama Zakona koje se odnose na Centar izostaviti zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva nastalog radom Nuklearne elektrane Krško. Isto tako naglašeno je da se propisuje krajnja odgovornost Republike Hrvatske za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva koji su nastali na teritoriju Republike Hrvatske, a koja neće biti propisana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu. Također propisuje se i odgovornost Republike Hrvatske za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, istrošenog goriva i iskorištenih izvora nastalih na teritoriju Republike Hrvatske u slučajevima kada prouzročitelj ne može osigurati sredstva za njegovo zbrinjavanje. Zakon propisuje da se Plan nuklearnog osiguranja donosi na temelju dokumenta Prijetnja predviđena projektnom osnovom a koji se donosi na temelju procjene prijetnje. Također je predviđeno da je Plan nuklearnog osiguranja povjerljivi dokument i da sadrži Plan kibernetičke sigurnosti. S obzirom da je Zakonom propisano da se provedba nuklearnog osiguranja odnosi na sve izvore ionizirajućeg zračenja, predlaže se isto izmijeniti u smislu da se nuklearno osiguranje, odnosi samo na radioaktivne izvore i nuklearni materijal. Na taj način se isključuju električni uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje, a koji također spadaju u izvore ionizirajućeg zračenja.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru je istaknuta i naglašena potreba praćenja Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva kao i važnost Procjene utjecaja na okoliš.
Nadalje u raspravi su se članovi Odbora osvrnuli na mjere radiološke i nuklearne sigurnosti i mogućnosti primjene zaštite pojedinca, društva i okoliša od štetnih posljedica, kao i učinkovito rješavanje pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 4 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić