Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 9. sjednici održanoj 3. veljače 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenog 2020. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom ispunjavaju obveze Republike Hrvatske u skladu s određenim odredbama Direktive 2014/52/EU. Nacionalno zakonodavstvo usklađuje se s pravnom stečevinom Europske unije prenošenjem definicije „javnosti“ i „zainteresirane javnosti“. Uvodi se obveza objave nacrta pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske projekte i građevinske dozvole, a čiji sastavni dio moraju biti mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša iz provedenih postupaka procjene i ocjene utjecaja na okoliš. Javnosti se će objavom na mrežnoj stranici Ministarstva osigurati uvid i u pojedine uvjete koje su izdala nadležna tijela za navedene projekte i građevinske dozvole. Ujedno će se javnosti i zainteresiranoj javnosti omogućiti pristup pravosuđu u pogledu odobrenja za zahvate koji se izdaju temeljem ovoga Zakona. Predloženim zakonom otvara se mogućnost osnivanja razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenja geotermalnog potencijala RH u svrhu ostvarenja povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije. U svrhu promicanja geotermalnog potencijala RH uvodi se ovlast Agenciji za ugljikovodike za provedbu određenih istražnih radova. Sa stajališta smanjenja emisija stakleničkih plinova značajno je uvođenje i izjednačavanje trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida s novim pojmom trajnog zbrinjavanja uz korištenje ugljikova dioksida uz uvjet osiguranja potpunog izdvajanja ugljikova dioksida te omogućavanja njegovog sigurnog vraćanja u sustav trajnog zbrinjavanja u ležištu. Predloženim zakonom se kao mjera zaštite okoliša i prirode uvodi zakonsko rješenje zabrane uporabe postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida.
Nakon uvodnog obrazloženja podržane su izmjene zakona u dijelu stvaranja pretpostavki za brže i transparentno dobivanje dozvola i provedbe projekata. Ocijenjeno je da će se predloženim izmjenama otvoriti prostor za brojnije investicije u obnovljive izvore energije.
Zatražena su dodatna tumačenja nastavno na predložene izmjene članka 44. važećeg Zakona sukladno kojim investitor zahtjevu za utvrđivanje eksploatacijskog polja obavezno mora priložiti i potvrdu o usklađenosti eksploatacijskog polja s prostornim planom od tijela državne uprave nadležnog za prostorno uređenje, a Agencija za ugljikovodike je dužna sukladno stavku 2. navedenog članka inicirati postupak usklađivanja površina za eksploataciju s prostornim planom ukoliko se predloženo eksploatacijsko polje ne nalazi unutar površina planiranih za eksploataciju u skladu s prostornim planom. Postavljeno je pitanje je li postupak provođenja izmjene prostornog plana obvezan za lokalnu razinu. Ujedno je istaknuto da je rok od osam dana predviđen ovim člankom za nositelja izrade prostornog plana da pokrene postupak usklađivanja površina za eksploataciju s prostornim planom nerealan. U kontekstu činjenice da se zone istraživanja i eksploatiranja mineralnih sirovina trebaju definirati Državnim planom prostornog razvoja izražena je dvojba o provedbi stavka 2. izmijenjenog članka 44. Zakona do donošenja navedenog Državnog plana.
Sa stajališta provođenja cjelovite zaštite okoliša i prirode od štetnih utjecaja pri izvođenju naftno-rudarskih radova pozdravljene su predložene izmjene članka 105. važećeg Zakona na način da se uvodi zabrana postupka lomljenja („hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida“).
Imajući u vidu važnost ove problematike i samu složenost provedbe ovih projekata i činjenicu da je ovo treća izmjena Zakona s ukupno 86 članaka, ocijenjeno je da bi preglednosti i boljoj provedbi Zakona o istraživanju ugljikovodika i eksploataciji ugljikovodika doprinijelo donošenje novog Zakona. Izraženo je stajalište kako predložena zakonodavna rješenja nisu ispunila očekivanja o jasnoj orijentaciji ka postupnom napuštanju istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i okretanju ka obnovljivim izvorima energije, a na tragu Europskog zelenog plana koji je Republika Hrvatska podržala. U tom smislu članak 65. važećeg Zakona i nadalje definira da Ministarstvo odlukom ukida dozvolu za istraživanje geotermalnih voda ukoliko se ovim istraživanjem ometa odnosno ugrožava istraživanje ugljikovodika u istom istražnom prostoru ili istraživanje ugljikovodika u susjednim istražnim prostorima, ukoliko se istraživanjem ugrožava buduća eksploatacija ugljikovodika ili ukoliko se istraživanjem ometa odnosno ugrožava eksploatacija ugljikovodika na utvrđenim eksploatacijskim poljima. Ovakvo rješenje ocijenjeno je neprihvatljivim sa stajališta poticanja korištenja obnovljivih izvora energije.
Otvoreno je i pitanje želimo li zakonodavnom regulativom nastaviti tretirati geotermalne vode kao javno dobro ili kao opće dobro koje ne može biti u vlasničkom režimu. Uočeno je da je Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz 2018. godine prevedeno iz režima općeg dobra u režim javnog dobra. Nadalje je navedeno kako bi za postupni prelazak ka napuštanju fosilnih goriva i uporabi obnovljivih izvora energije kao jedan od alata moglo biti i utvrđivanje godine do koje dozvole mogu vrijediti. Naime, Republika Hrvatska je potpisnica Ugovora o energetskoj povelji koji sadržava klauzule o zaštiti investitora temeljem kojih investitor može kroz arbitražu tražiti naknadu štete koje mogu nastati ukoliko država onemogući istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Imajući u vidu izdavanje dozvola na dugi rok i da već postoje pokrenuta dva zahtjeva protiv RH postavljeno je pitanje je li ukalkuliran taj rizik za potencijalnim zahtjevima za odštete u slučajevima kada će RH morati smanjivati broj eksploatacijskih polja fosilnih goriva ukoliko se EU regulativa u tom dijelu značajnije postroži.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić