1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 11. listopada 2012., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. br. 168, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom 4. listopada 2012.
2. Odbor za zakonodavstvo jednoglasno podupire donošenje ovoga Zakona i ne protivi se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku.
3. Na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi sljedeći
AMANDMAN
I. Na članak 16.
Članak 16. mijenja se glasi:
„Iza članka 27. dodaju se članci 27.a i 27.b, te naslov iznad članka 27.a, koji glase
„Formiranje špekulativnih zaliha
Članak 27.a
1) Zalihe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, u slobodnom prometu u Republici Hrvatskoj, koje na dan pristupanja Europskoj uniji prelaze razinu koja se može smatrati uobičajenom razinom zaliha, smatraju se špekulativnim zalihama i mogu biti predmet kontrole.
2) Svaka fizička i pravna osoba koja stvori špekulativne zalihe u smislu stavka 1. ovoga članka odgovara Republici Hrvatskoj za štetu koja joj time nastane.
3) Mehanizme nadzora i kontrole uvoza te formiranje zaliha poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, način i kriterije za utvrđivanje špekulativnih zaliha te pravnih i fizičkih osoba koje su formirale špekulativne zalihe, naknade i načine naplate, mjere za sprječavanje špekulativnog formiranja zaliha poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u periodu do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, kao i druge potrebne mjere propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.
4) Način i rok dostave podataka o uvozu i zalihama sirovina i gotovih proizvoda pravnih i fizičkih osoba čija djelatnost spada u domenu poljoprivredne i prehrambene industrije propisat će pravilnikom ministar.
Članak 27.b
Smatra se da Republika Hrvatska trpi štetu u slučaju kad Europska komisija utvrdi da su do pristupanja Europskoj uniji u slobodnom prometu u Republici Hrvatskoj postojali viškovi zaliha određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te u slučaju kad Europska komisija naloži Republici Hrvatskoj plaćanje financijske naknade za nagomilane zalihe koje prelaze uobičajene okvire.
Tražbina Republike Hrvatske za naknadu štete prema fizičkim i pravnim osobama zastarijeva za tri godine od dana saznanja za počinitelja štete, a u svakom slučaju tražbina zastarijeva za pet godina počevši od dana kad je Republika Hrvatska izvršila plaćanje naknade Europskoj komisiji.
Republika Hrvatska protiv fizičkih i pravnih osoba koje su joj počinile štetu zbog stvorenih špekulativnih zaliha u smislu stavka 1. ovoga članka i članka 27.a stavka 2. ovoga Zakona ostvaruje naknadu štete u upravnom postupku pred upravnim tijelom koje će se utvrditi uredbom iz članka 27.a stavka 3. ovoga Zakona.
U postupcima protiv fizičkih i pravnih osoba iz stavka 2. ovoga članka Republiku Hrvatsku zastupat će nadležno državno odvjetništvo.“
Obrazloženje:
Člankom 16. Konačnog prijedloga u zakonski tekst se unosi nova odredba kojoj je svrha omogućiti da se Republika Hrvatska u slučaju da Europska Komisija utvrdi da je došlo do stvaranja špekulativnih zaliha određenih poljoprivrednih proizvoda i zato bude obvezana isplatiti određenu naknadu Europskoj Komisiji može naplatiti od odgovornih osoba.
Kako bi u ovim postupcima državno odvjetništvo trebalo zastupati Republiku Hrvatsku radi otklanjanja mogućih dvojbi u postupcima koje treba pokrenuti članak 16. se mijenja kako je predloženo.
4. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Ingrid Antičević Marinović, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNICA
ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Ingrid Antičević Marinović, dipl. pravnica