Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj je 19. sjednici, održanoj 30. listopada 2026. godine, razmotrio Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 13. srpnja 2026. godine.
Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Izvješću o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2025. godinu kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja izvijestio je kako se pružanje međunarodne razvojne pomoći tijekom 2025. nastavilo odvijati u iznimno složenom globalnom kontekstu zbog nastavka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, sukoba u Gazi, Sudanu i Libanonu i sve učestalijih prirodnih katastrofa i humanitarnih kriza te popratnu inflaciju, prehrambenu nesigurnost i porast prisilnih raseljavanja stanovništva. U takvim okolnostima humanitarne potrebe u svijetu nastavile su rasti, a u isto vrijeme brojne države pružateljice pomoći su smanjile proračunska izdvajanja za službenu razvojnu pomoć.
Prema procjeni Ujedinjenih naroda, oko 305 milijuna ljudi diljem svijeta u 2025. godini trebalo je humanitarnu pomoć i zaštitu koja je bila usmjerena na pružanje pomoći za približno 189,5 milijuna najugroženijih ljudi od toga najviše u istočnoj i južnoj Africi, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi te Siriji. U Aziji i na Pacifiku značajan broj ljudi i dalje je ovisio o humanitarnoj pomoći, ponajprije zbog krize u Afganistanu. Latinskoj Americi i Karibima dok su u istočnoj Europi humanitarne potrebe i dalje bile povezane s posljedicama rata u Ukrajini.
Međunarodna razvojna suradnja nastavila je biti jedan je od glavnih alata vanjskog djelovanja Europske unije uobličena u Globalnoj strategiji za vanjsku i sigurnosnu politiku te u konceptu Tima Europa – zajedničkoj platformi EU i država članica, kao i u Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa koji je glavni izvor financiranja vanjskog djelovanja EU-a te platformi EU-a, Global Gateway kojoj je cilj omogućiti snažnije uključivanje privatnog sektora u razvojnu suradnju, što je jedan od strateških prioriteta EU-a u budućem vanjskom djelovanju.
S tim u vezi, Europska komisija je u srpnju 2025. predstavila prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034., vrijedan gotovo 2 bilijuna eura, koji je trenutačno predmet intenzivnih pregovora između Vijeća EU-a (država članica) i Europskog parlamenta te će se pregovori planirano voditi do kraja 2027. kako bi se okvir mogao primjenjivati od 1. siječnja 2028.
Kako bi dosljedno provodila politiku EU-a, Republika Hrvatska je u veljači 2026. oformila Nacionalni tim s ciljem podrške u operacionalizaciji strategije Global Gatewaya putem Investicijskog hub-a koji uz predstavnike Ministarstva vanjskih i europskih poslova okuplja i predstavnike drugih tijela u svrhu informiranja hrvatskog privatnog sektora o projektima koje provodi i priprema EU. Na razini EU-a Republika Hrvatska ostvarila je vidljiv iskorak kroz preuzimanje uloge supredsjedatelja Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu čime je ostvarena važna uloga u oblikovanju regionalnih prioriteta i unaprjeđenju reformi u skladu s pravnom stečevinom EU-a, uključujući i izravnu potporu najvećem infrastrukturnom projektu u povijesti Bosne i Hercegovine – Koridoru Vc, ključnom prometnom pravcu koji povezuje jadransku obalu sa srednjom i sjevernom Europom. Podrška razvoju susjedstva nastavljena je i u okviru suradnje s OECD-ovim regionalnim programom za jugoistočnu Europu kroz Projekt podrške digitalnoj transformaciji malih i srednjih poduzeća u državama zapadnog Balkana.
Aktivnosti u 2025. uključivale su provedbu regionalnog dijaloga o javnim politikama u Tirani te studijskog posjeta usmjerenog na jačanje kapaciteta u Osijeku – koji su okupili predstavnike javnog i privatnog sektora iz zemalja regije, uključujući i hrvatske stručnjake. Navedene aktivnosti bile su usmjerene na područje digitalne transformacije malih i srednjih poduzeća.
U sklopu suradnje s OECD-om provodio se i Projekt reformi politike razvojne suradnje koji je usmjeren na unaprjeđenje postojećeg modela strateškog planiranja i pravnog okvira u razvojnoj suradnji, kao i na jačanje komunikacijskih kapaciteta te povećanje vidljivosti aktivnosti Republike Hrvatske u području međunarodne razvojne suradnje.
Republika Hrvatska redovito je sudjelovala na sastancima s Odborom za razvojnu pomoć OECD-a (OECD DAC) u statusu Sudionika te stekla sve uvjete za status Pridruženog člana. U ožujku 2026. uputila je i pismo namjere za stjecanje statusa Pridruženog člana. Pridruženi član označava status u OECD DAC-u, koji omogućuje sudjelovanje u radu Odbora i procesima donošenja odluka. Sljedeći korak nakon toga je status člana što se može ostvariti nakon što Republika Hrvatska postane punopravni član OECD-a. Ovaj iskorak dodatno potvrđuje jačanje međunarodne vidljivosti i vjerodostojnosti Republike Hrvatske kao aktivnog dionika globalne razvojne politike.
Institucionalni okvir službene razvojne pomoći Republike Hrvatske uređen je Zakonom o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, koji je na snazi od 15. veljače 2024. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ostalo je nacionalno koordinacijsko tijelo za međunarodnu razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć Republike Hrvatske te je zadužen za prikupljanje podataka o aktivnostima, programima i projektima tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih institucija i drugih dionika koji su provedeni u izvještajnom razdoblju. Na temelju prethodno navedenoga, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priprema Prijedlog izvješća o provedbi međunarodne razvojne suradnje o korištenju sredstava za provedbu SRP-a sukladno pravilima OECD DAC-a te jednom godišnje podnosi Izvješće Hrvatskom saboru, Vladi Republike Hrvatske te OECD DAC-u.
Unatoč globalnom smanjenju izdvajanja za razvojnu pomoć, Republika Hrvatska u 2025. zabilježila je povećanje. Prema podacima OECD DAC-a, Republika Hrvatska je u 2024. izdvojila 206,93 milijuna eura za službenu razvojnu pomoć što odgovara 0,24 % BND-a, što je povećanje od 25,6 % u odnosu na prethodnu godinu, čime je nastavljen uzlazni trend koji traje već šest godina. Tijekom 2025. ukupno je 37 dionika provelo projekte razvojne suradnje i humanitarne pomoći, odnosno uplaćivalo redovite godišnje članarine međunarodnim organizacijama i drugim multilateralnim institucijama. U provedbi projekata sudjelovala su tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijske institucije i drugi institucionalni dionici. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova bilo je u 2025. vodeće tijelo po izdvajanjima za službenu razvojnu pomoć s udjelom od 44,8 %, zatim Ministarstvo gospodarstva s udjelom od 15,6 %, od čega je najveći dio izdvojen za prihvat i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine i zatim Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem bilateralnih razvojnih projekata inozemstvu s udjelom od 11,35 % za programe, projekte, pozive, poticaje te stipendije.
Bilateralna službena razvojna pomoć Republike Hrvatske u 2025. bila je ponajprije usmjerena na države zapadnog Balkana, posebno Bosnu i Hercegovinu, potom na Ukrajinu te Siriju, Bliski istok i Afriku, sukladno geografskim prioritetima. Republika Hrvatska, unatoč širim globalnim izazovima, u 2025. nastavila s potporom razvitku i stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao jednoj od prioritetnih država, te njezinu putu prema euroatlantskim integracijama.
Republika Hrvatska je u 2025. podmirila obvezne i dobrovoljne doprinose međunarodnim organizacijama u sustavu UN-a, kao i drugim međunarodnim organizacijama i agencijama na temelju obveza koje proizlaze iz članstva.
Na razvojno-humanitarnom planu i u 2025. Republika Hrvatska se uglavnom usmjerila na aktivnosti pomoći ratom zahvaćenoj Ukrajini i ratnim stradalnicima, što će ostati prioritet i u 2026. Podrška Ukrajini je sveobuhvatna te uključuje prihvat izbjeglica, obnovu energetske infrastrukture, društveno-gospodarski oporavak te potporu ženama, veteranima, mladima i civilnom društvu. Hrvatska podrška izvanredan je primjer primjene tzv. Trostruke poveznice odnosno povezivanja humanitarnog, razvojnog i mirovnog djelovanja.
Vodeći se Zakonom o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., Provedbenim programom MVEP-a za razdoblje 2024. – 2028. te Programom Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030., Republika Hrvatska je i u 2025. nastavila sustavno razvijati politike u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći te jačati svoj doprinos službenoj razvojnoj pomoći u bilateralnim i multilateralnim okvirima.
Odbor za vanjsku politiku jednoglasno sa 7 glasova „ZA“ predlaže Hrvatskom saboru prihvaćanje
Izvješća o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2025. godinu.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Andru Krstulovića Opare.
PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara