Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 32. sjednici, održanoj 27. svibnja 2026., raspravio je Izvješće o radu policije u 2025. godini koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 14. svibnja 2026. Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju se predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, iscrpno osvrnula na najznačajnije brojčane pokazatelje rada policije u izvještajnoj godini. Naglasila je da su sve zadaće u 2025. godini uspješno izvršene, a sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj u 2025. godini, kao i prethodne 2024. godine, bila je na visokoj razini, iako je bilo pojedinačnih incidenata koji utječu na osjećaj sigurnosti građana.
Izvještajna godina je bila vrlo izazovna u operativnom, tehničkom i normativnom aspektu s obzirom da je bilo potrebno izmijeniti tri bitna zakona (Zakon o nadzoru državne granice, Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i Zakon o strancima) radi implementacije Pakta o azilu i migracijama.
Nastavno je istaknula da je tijekom tri godine provođenja kompenzacijskih mjera vezano za nadzor državne granice provjereno 136.572 vozila i 217.578 osoba, a provedene mjere su svojim rezultatima utjecale na dodatnu sigurnost građana u kontekstu sprječavanja ilegalnih migracija.
U 2025. godini je evidentirano 16.409 nezakonitih prelazaka državne granice, odnosno 44 % manje nego u 2024. godini kada je evidentirano 29.294 nezakonitih prelazaka. Iako se radi o 44%-tnom smanjenju nezakonitih migracija, hrvatska je policija otkrila 33.30% manje kaznenih djela i 33,20% manje počinitelja tih djela.
Državna tajnica je podsjetila da je 12. listopada 2025. u Republici Hrvatskoj započela postupna primjena Entry/Exit sustava (EES) i primjenjuje se na svim međunarodnim graničnim prijelazima, kao i na pograničnim prijelazima koji su, temeljem Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, privremeno određeni za međunarodni promet. Prijelazno razdoblje je završilo 10. travnja 2026. te je od toga dana sustav u punoj primjeni. Republika Hrvatska je u samom vrhu po unosa podataka odnosno unijela je blizu šest milijuna unosa te svoje zadaće izvršava redovno.
U odnosu na opće stanje sigurnosti, državna tajnica je istaknula da je tijekom 2025. godine na području Republike Hrvatske evidentirano 61.277 kaznenih djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnost, odnosno 2,5% manje nego godinu ranije (2024. godine - 62.847 kaznenih djela). Policija je razriješila 44.492 kaznena djela, te koeficijent razriješenosti u 2025. godini iznosi 72,6%. Iz višegodišnjih statističkih pokazatelja proizlazi da je koeficijent razriješenosti kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti već šestu godinu za redom veći od 70%.
Po pitanju sigurnosti prometa na cestama, državna tajnica je naglasila da je došlo do značajnog povećanja prometa, odnosno do 106.000 novih vozila na cestama i 18.444 novih (mladih) vozača. U 2025. godini je evidentirano 35.446 prometnih nesreća u kojima je poginula 261 osoba, 3.292 osobe su teško ozlijeđene, a 11.130 osoba je lakše ozlijeđeno. U odnosu na 2024. godinu, broj prometnih nesreća manji je za 0,8 % (283 prometne nesreće manje), ali je broj poginulih porastao za 22 osobe, odnosno 9,2 % više, a teško ozlijeđenih osoba je više za 1,7 % (54 osobe više). Iz brojčanih pokazatelja je vidljivo da sve preventivne aktivnosti nisu donijele željene rezultate, što ukazuje na širi društveni problem koji policija ne može sama riješiti.
Vezano za kaznena djela protiv života i tijela, državna tajnica je istaknula da je uspješnost razrješavanja tih kaznenih tijekom 2025. godine bilo veće od 96 %. Posebno se osvrnula na kazneno djelo ubojstva te naglasila da je tijekom 2025. godine počinjeno 39 ubojstava i sva su razriješena, a u odnosu na 2024. godinu radi se o dva ubojstva više.
U osvrtu na višegodišnje statističke pokazatelje tih kaznenih djela, navela je da je u petogodišnjem razdoblju (2021.- 2025.) evidentirano 156 ubojstava, dok su u prethodnom petogodišnjem razdoblju (2016.- 2020.) evidentirana 174 ubojstva, što pokazuje pad ubojstva u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje. Također, u 2025. godini zabilježena su 84 pokušaja ubojstva što predstavlja najnižu brojku u promatranom desetogodišnjem razdoblju i niža je od prosjeka koji iznosi 104 kaznena djela za desetogodišnje razdoblje (2016. - 2025.).
Iako se može činiti da se radi o maloj brojci počinjenih ubojstava, svaka brojka je previše jer se radi o izgubljenim ljudskim životima i za obitelji ubijenih nemjerljivoj tragediji.
Po pitanju kaznenih djela protiv spolne slobode državna tajnica se osvrnula na kaznena djela silovanja i kaznena djela silovanja u pokušaju te navela da je u 2025. godini zabilježen porast prijavljenih kaznenih djela silovanja, odnosno prijavljeno je 310 kaznenih djela silovanja počinjenih na štetu 189 žrtava što je 19,7% više u odnosu na 2024. godinu kada je prijavljeno 259 kaznenih djela. Naglasila je da je i u 2025. godini evidentiran identičan broj žrtava kao i prethodne godine.
Nastavno je istaknula da promatrajući desetogodišnji prosjek, 310 kaznenih djela silovanja predstavljaju povećanje, no podsjetila je prisutne i na činjenicu da su posljednjih godina žrtve sklonije prijaviti policiji i kaznena djela silovanja i pokušaje silovanja koja su se dogodili u braku ili ljubavnoj vezi. Razriješenost kaznenih djela silovanja gotovo je uvijek veća od 95 %, a 2025. godine je iznosila 97,7 %.
U odnosu na kaznena djela protiv okoliša, koja kaznena djela su u porastu na razini EU-a pa tako i Republike Hrvatske, državna tajnica je navela da su u 2025. godini otkrivena 303 kaznena djela protiv okoliša, što predstavlja smanjenje od 4,42 % u odnosu na 2024. godinu, kada je otkriveno 317 kaznenih djela. Naglasila je da je otkriveno 33,3 % više kaznenih djela Ugrožavanja okoliša otpadom, što predstavlja najznačajniji pojavni oblik u kriminalitetu protiv okoliša. Posebno se osvrnula na provedeno kriminalističko istraživanje u 2025. godini u kojem je utvrđeno postojanje zločinačke organizacije povezane s činjenjem kaznenih djela protiv okoliša i gospodarstva koje se po značaju i rezultatima svrstalo u sam vrh takvih kriminalističkih istraživanja u Europi.
Predstavnica podnositelja se posebno osvrnula na kriminalitet na štetu mladeži i obitelji te naglasila da postoji jedan kontinuirani trend porasta prijavljivanja kaznenih djela na štetu mladeži i obitelji od 147,19% u desetogodišnjem razdoblju. U 2016. godini prijavljeno je 4.846 kaznenih djela dok je tijekom 2025. godine prijavljeno i procesuirano 11.979 kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji (bez 300 kaznenih djela iz nadležnosti kibernetičke sigurnosti), što u odnosu na 2024. godinu predstavlja neznatno smanjenje od 0,53 %, ali u odnosu na prethodne godine kontinuirano povećanje.
Najznačajniji udio čine kaznena djela protiv braka, obitelji i djece iz Glave XVIII. Kaznenog zakona, kojih je tijekom 2025. godine evidentirano 6.568 što je na razini 2024. godine kada je evidentirano 6.571 kazneno djelo. Najveći udio u tim kaznenim djelima čine kaznena djela Povreda djetetovih prava, Nasilje u obitelji i Povreda dužnosti uzdržavanja.
Ti podaci ukazuju na kontinuiranu snažnu aktivnost policijskih službenika za mladež u zaštiti djece i obitelji od svih oblika nasilja, ali i edukativan aspekt svih segmenata društva koji utječu na žrtvu i stvaraju sigurnije okruženje koje potiče na prijavljivanje tih kaznenih djela.
Po pitanju femicida državna tajnica je navela da je 2025. godine objavljena publikacija koju je pripremilo Ministarstvo unutarnjih poslova "Ubojstva žena u Republici Hrvatskoj 2016. − 2024.: Rezultati istraživanja" koja je proizašla iz opsežnog višegodišnjeg znanstvenog projekta, a bavi se analizom teških ubojstava i ubojstava žena (130 ubojstava žena u Hrvatskoj) u razdoblju od 9 godina (2016. – 2024.) s ciljem utvrđivanja kriminoloških obilježja, profila žrtava i počinitelja te prepoznavanja rizičnih ponašanja u fazi prije samog ubojstva kako bi se poboljšala policijska prevencija femicida.
U odnosu na koruptivna kaznena djela, državna tajnica je navela da je tijekom 2025. godine prijavljeno 741 korupcijsko kazneno djelo, što predstavlja povećanje od 23,29 % u odnosu na 2024. godinu kada je prijavljeno 601 korupcijsko kazneno djelo, a isto je rezultat kontinuiranog proaktivnog rada policije.
U strukturi zabilježenih kaznenih djela u liniji rada po pitanju organiziranog kriminaliteta, u 2025. godini su prijavljena 2.482 kaznena djela, što je 21,4 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Prijavljeno je 1.707 počinitelja, odnosno 23,5 % manje nego 2024. godine kada je prijavljena 2.231 osoba. Navedeno smanjenje rezultat je manjeg broja kaznenih djela vezanih uz krijumčarenje osoba.
Također, po pitanju kaznenog djela zločinačkog udruženja iz članka 328. Kaznenog zakona, policija je prijavila 239 počinjenih kaznenih djela, odnosno razotkrila je 329 zločinačkih udruženja. S time je usko povezano i 1159 kaznenih djela povezanih s krijumčarenjem ljudi koja se vežu s kaznenim djelom nezakonitog ulaska, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj. Gledajući zbirno zadnjih 8 godina (2018.-2025.) Hrvatska policija je otkrila ukupno 8.456 kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici EU-a ili potpisnici Šengenskog sporazuma te je prijavljeno ukupno 8.253 krijumčara, odnosno počinitelja.
Vezano za kibernetički kriminalitet, državna tajnica je istaknula da je u 2025. godini počinjeno 2.161 kazneno djelo iz te linije rada. Kriminalistička istraživanja za ta kaznena djela su vrlo kompleksna s obzirom da se počinitelji najčešće nalaze izvan EU-a, a posljedicama istih su pogođene sve dobne skupine; starije osobe su ugrožene financijski – postaju žrtve računalnih prijevara jer su nedovoljno educirani za internetsko poslovanje, dok su mlađe osobe vrlo često i žrtve i počinitelji. Potrebna je žurna međuresorna suradnja kako bi se građani zaštitili i educirali, jer broj kaznenih djela kontinuirano raste, a smanjuje se broj otkrivenih počinitelja.
Po pitanju kriminaliteta droga, državna tajnica je naglasila da je u 2025. godini prijavljeno 2.895 kaznenih djela iz članaka 190., 191., 191. a Kaznenog zakona što predstavlja povećanje od 8,8% u odnosu na prethodnu godinu, uz rekordnih 11.927 zapljena droga – najviše od početka vođenja evidencije 1991. godine. Povećano prijavljivanje ukazuje i na povećan broj počinjenih kaznenih djela i prekršaja. Hrvatska još uvijek nema tzv. otvorene narko scene, ali je porast nedozvoljene proizvodnje i prodaje droga vidljiv.
U odnosu na javna okupljanja, državna tajnica je navela da je tijekom 2025. godine održano 24.355 javnih okupljanja što je za 8,3% više nego u 2024. godini što ukazuje na povećanu društvenu aktivnost. Tijekom javnih okupljanja nije bilo zabilježeno većih incidenata koja bi zahtijevala postupanje policije, već se radilo o pojedinačnim incidentima.
Vezano za obrazovanje policijskih službenika državna tajnica je navela da su proveli tri Temeljna policijska tečaja za ukupno 28 državnih službenika, a realizirana su i 123 različita programa obrazovanja kroz koja je prošlo 4.300 polaznika.
Također, u odnosu na preventivan rad, proveden je cijeli spektar preventivnih projekata, kao i 18 nacionalnih kontinuiranih preventivnih projekata te suradnja s 226 lokalnih i regionalnih Vijeća za prevenciju koje je osnovala policija, koja okupljaju predstavnike svih relevantnih tijela i lokalne zajednice kako bi zajedničkim radom podigli stupanj sigurnosti u zajednici.
Zaključno je po pitanju operativnih dežurstava i intervencija upoznala prisutne da je tijekom 2025. godine policija zaprimila i obradila 490.954 dojave, odnosno prosječno dnevno 1.345 dojava, a u Dnevnik događaja je na dnevnoj bazi unošeno 852 događaja. Preko aplikacije MUP – Sigurnost i povjerenje tzv. „e-Opažaji“ zaprimljeno je ukupno 222.865 obavijesti, od kojeg broja je 210.615 obavijesti prihvaćeno i proslijeđeno policijskim upravama ili drugim ustrojstvenim jedinicama na daljnje postupanje. Prema podacima iz Zbirke osoba lišenih slobode i pritvorenih osoba dnevno su uhićene 103 osobe, pritvorskom nadzorniku je predano 30 osoba dnevno, 12 osoba dnevno je smješteno u posebne prostorije do prestanka djelovanja opojnog sredstva te je na dnevnoj bazi zabilježeno 97 prometnih nesreća i 2367 prometnih prekršaja.
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu policije u 2025. godini te izrazili zadovoljstvo vezano za proaktivan i angažiran rad policije u svim linijama rada. Kao i svake godine izneseno je mišljenje da bi bilo dobro da godišnje izvješće o radu policije brani glavni ravnatelj policije, koji rukovodi radom policije, a ne da to radi ministar koji ne rukovodi radom policije.
Nastavno je pozdravljen koeficijent razriješenosti kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti od 72,6% kao i pad kaznenih djela iz linije rada organiziranog kriminaliteta i smanjenje nezakonitih migracija za 44%.
U odnosu na podatak da stopa kriminaliteta u Hrvatskoj iznosi 1.585 kaznenih djela na 100.000 stanovnika (s kaznenim djelima prometne delinkvencije), dok je prema podacima Interpola u Švedskoj taj broj gotovo devet puta veći i iznosi 13.286 kaznenih djela izraženo je mišljenje da je isto rezultat prevencije i dobrog rada policije. S time u vezi iznesen je i podatak da Beč ima 1.300.000 stanovnika i broj ubojstava u godinu dana koliko Hrvatska ima ubojstava u pet godina, što Hrvatsku pozicionira kao sigurnu državu. Posebno je izraženo zadovoljstvo što ta ubojstva nisu rezultat obračuna između kriminalnih skupina. Pozdravljen je i ulazak u tamnu zonu kriminaliteta i otkrivanje većeg broja koruptivnih kaznenih djela, odnosno kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta te zlouporabe opojnih sredstava.
S druge strane, u raspravi ukazano na pojedine linije rada u kojima je vidljiv izrazito negativan trend, te je iznesen podatak da je u domeni gospodarskog kriminaliteta došlo do povećanje broja kaznenih djela od 105,9%, dok je s druge strane vidljivo smanjenje kaznenih djela organiziranog kriminaliteta, što navodi na pitanje događa li se transformacija klasičnog organiziranog kriminaliteta prema drugim gospodarskim i financijskim modelima koji su manje vidljivi, a mogu nanijeti veću štetu ili je na dijelu bolji rad policije.
Također, izražena je zabrinutost zbog rasta „lokalnog“ kriminaliteta droga na „mikrorazini“, odnosno u jedinicama lokalne samouprave i potrebu efikasnijeg sprječavanja nedozvoljene proizvodnje i prodaje opojnih sredstava.
Izraženo je i mišljenje da bi bilo dobro uspostaviti blisku suradnju s prof. Slavkom Sakomanom, kao vrsnim poznavateljem problema korištenja opojnih droga, s obzirom da se s time bavio cijeli radni vijek i dao nemjerljiv doprinos, a njegove izjave su ukazivale na spregu jednog dijela policijskih službenika iz priobalnih županija s kriminalnim skupinama koje se bave prodajom narkotika.
Također, istraživanje otpadnih voda u prethodnim godinama ukazalo je na enormnu uporabu marihuane i kokaina što je pokazatelj rasta dostupnosti i uporabe narkotika. S time u vezi izraženo je i mišljenje o potrebi održavanja okruglog stola na kojem bi se razmotrio problem raširenosti i dostupnosti droga u Hrvatskoj.
Po pitanju kaznenopravne zaštite mladeži i obitelji, ukazano je da je od 2016. do 2025. godine odnosno u desetogodišnjem razdoblju došlo do povećanja prijavljivanja kaznenih djela iz te linije rada za 147,19%, od čega je za kazneno djelo Povrede djetetovih prava došlo do povećanja za 232,29% (960 kaznenih djela u 2016. godini u odnosu na 3.190 kaznenih djela u 2025. godini). Isto je pokazatelj da hitno treba mijenjati zakonodavni okvir ili uspostaviti nove procedure i mehanizme kako bi se preveniralo počinjenje tih kaznenih djela.
U odnosu na skupinu kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (uključivo i kazneno djelo Iskorištavanja djece za pornografiju) vidljive su sofisticirane metode predatora, koji su ispred sustava i pronalaze načine za činjenje tih kaznenih djela, dok sustav još uvijek „kaska“ i nije pronašao način kako uspješno zaštititi djecu i maloljetnike.
Izraženo je i stajalište da je Hrvatska „kapitulirala“ vezano za maloljetničku delikvenciju jer ukupno evidentirana kaznena djela iz te linije rada tijekom četiri godina ukazuje na snažan rast, a tek 2025. godine vidljiv je blagi pad tih kaznenih djela, dok broj počinitelja kontinuirano raste svih pet godina. Tako je 2021. bilo 970 počinitelja, a 2025. godine 1670 maloljetnih počinitelja. S time u vezi, ako se pogledaju brojke koje se odnose na sprječavanje nereda na športskim natjecanjima, od ukupnog broja prijavljenih osoba kao počinitelja nereda na športskim natjecanjima više od 10% su maloljetnici.
Dio zastupnika je podsjetio prisutne da se u proceduri Hrvatskoga sabora nalazi osam zakonskih prijedloga koje je uputio Klub SDP-a, a koji se odnose na sprječavanje i kažnjavanje kaznenih djela maloljetnika odnosno sprječavanje i kažnjavanje vršnjačkog nasilja. Zatraženo je da se razmotri potreba unaprjeđenja zakonskog okvira, jer nasilje postaje sve brutalnije, ali i sofisticiranije s obzirom da uporabom društvenih mreža takva djela ostaje trajno u prostoru i djeluje izrazito negativno na mentalno zdravlje mladih.
Posebna je izražena zabrinutost po pitanju počinjenja kvalificiranih kaznenih djela teških ubojstava i teških ubojstava ženske osobe o kojima se u Hrvatskoj puno govori i napravljeni su određeni zakonski iskoraci, što je pozdravljeno. Neovisno o propustima u radu policije, izraženo je stajalište da najveći problem predstavlja pravosudni sustav, jer postupci predugo traju, a poruka koja dolazi na kraju nije odvraćajuća, jer kazne koje se izriču su u donjem dijelu raspona kazne, odnosno izriču se minimalne kazne, a olakotne okolnosti koje se uzimaju u obzir vrijeđaju „zdrav razum“.
Izneseni su i podaci iz publikacije "Ubojstva žena u Republici Hrvatskoj 2016. − 2024.: Rezultati istraživanja" te je navedeno da se najveći broj ubojstava žena događa u zatvorenom kućnom prostoru, tijekom poslijepodnevnih sati vikendom, uz najčešću uporabu hladnog oružja (nož) ili vatrenog oružja koje je počinitelj ilegalno posjedovao, uz prethodnu povijest nasilja i kontrolirajući odnos počinitelja prema žrtvi. U 94,4% slučajeva počinitelji su muškarci, a u 94% slučajeva žrtva i počinitelj se poznaju, i najčešće je žrtva povezana s počiniteljem partnerskim ili obiteljskim odnosima. U jednoj trećini slučajeva ubojstvo se događa pred drugim osobama, a često pred djecom. Istaknuto je da se, kada se sagledaju ovi parametri, može reći da se radi o izrazito predvidljivom obliku nasilja s jasnim i prepoznatljivim obrascima, a ako je prepoznatljivo i predvidljivo onda je isto moguće i spriječiti.
Nastavno je u raspravi istaknuto da je broj poginulih i teško stradalih u prometnim nesrećama iznimno velik, odnosno da je oko 3.500 osoba zbog tog razloga „eliminirano“ iz društvenih i radnih procesa. Taj trend ima cijeli niz uzroka, a najmanje je zadaća policije baviti se prevencijom. Prijeko je potrebno razvijati kult odgovornosti i međuresorne suradnje koja bi edukativno i preventivno djelovala od najranije dobi, jer je na djelu kult neodgovornosti, s obzirom da su sankcije minimalne ili ih nema, a za što je odgovoran resor pravosuđa.
U odgovoru na pojedina pitanja te iznesena stajališta i mišljenja članova Odbora državna tajnica se osvrnula na institut ublažavanja kazne od strane sudova pri donošenju presuda u postupcima pokrenutim na temelju optužnih prijedloga policije, odnosno u slučajevima kada policija pokreće prekršajni postupak. Naglasila je da je za 2024. i 2025. godinu provedena analiza koja je pokazala da je u 52,7% presuda izrečena novčana kazna ispod minimalne novčane kazne, odnosno u 31.992 presude od ukupno 60.000 presuda. U nekim županijama se takvo sudsko ublažavanje kazni odnosi na 85 do 90% presuda. Izneseni su i podaci za pojedine kategorije prekršaja, te je navedeno da je za prometne prekršaje takvo ublaženje kazne bilo u 56,2% presuda, kod prekršaja protiv javnog reda i sigurnosti u 46,74%, a u prekršajima temeljem Zakona o sprječavanju nasilja u obitelji u 38,2% presuda. Izneseni podaci ukazuju da postoji problem u primjeni instituta sudskog ublažavanja kazne jer se takvim kaznama ne postiže svrha kažnjavanja, odnosno ni specijalna ni generalna prevencija.
Po pitanju nasilja djece i maloljetnika državna tajnica je navela da je policija provela istraživanje (koje još nije objavljeno) iz kojeg je vidljivo da nasilje i agresija proizlazi iz međudjelovanja obiteljskih, vršnjačkih i drugih utjecaja, nema samo jednog uzroka, te da izostaje rano prepoznavanje rizika. Policija je osmislila i koristi Obrazac za procjenu rizika od ponavljanja nasilničkog ponašanja u obitelji koji se podnosi kod svakog slučaja no, na žalost, taj Obrazac se često zanemaruje pri donošenju sudskih presuda.
Također, u odnosu na teška ubojstva žena državna tajnica je naglasila da je policija prema počiniteljima ubojstava ranije postupala u odnosu na nasilničko ponašanje prema žrtvi u svega 11,8% slučajeva, dok u gotovo 90% slučajeva nije imala prethodnih saznanja o izloženosti žrtve nasilju. U tih 11,8% slučajeva policija je u svakom pojedinom slučaju poduzela mjere zaštite odnosno podnijela prijavni akt nadležnim tijelima, te u roku od 12 do 24 sata od počinjenja kažnjivog djela policija je poduzela sve radnje. Od 2022. godine Obrazac za procjenu rizika od ponavljanja nasilničkog ponašanja u obitelji policija dostavlja državnom odvjetništvu i nadležnom prekršajnom sudu uz kaznenu prijavu ili optužni prijedlog. Nakon toga policija nema daljnji utjecaj na tijek postupka, ali ima podatke da u velikom broju slučajeva taj Obrazac nije uzet u obzir prilikom donošenja presude.
Državna tajnica se osvrnula i na prometne nesreće i porast broja maloljetnika koji su stradali u prometnim nesrećama s osobnim prijevoznim sredstvima. Izrazila je stav da postoji trend „neodgojenosti“ koji je vezan za obitelj, kao temeljnu jedinicu društva. Ako roditelj maloljetniku od 14 godina kupi električni romobil koji može razviti brzinu do 60 km/h, a koji maloljetnik koristi bez uporabe zaštitne kacige i nikakvog nadzora roditelja potpuno je jasno tko je tu odgovoran. Do sada, na sreću, nije bilo smrtnog stradavanja maloljetnika, ali je bilo teških tjelesnih ozljeda.
U odnosu na porast nasilja među maloljetnicima, državna tajnica je istaknula napad dvojice mladića tijekom osječke „norijade“ na gluhonijemu osobu u Osijeku, te istaknula da su u pitanju širi sociološki i psihološki trendovi odnosno fenomenologija s kojom se treba baviti cijelo društvo.
Vezano za prijedlog iznesen u raspravi da policija uspostavi bližu suradnju s prof. Slavkom Sakomanom, državna tajnica je izjavila da je doprinos prof. Sakomana velik te da policija cijeni njegov doprinos s obzirom da je cijeli život posvetio borbi protiv zlouporabe narkotika. S navodima koji su izneseni, a odnose se na „umreženost“ dijela policijskih službenika s kriminalnim skupinama, naglasila je da nema saznanja, ali policija, kao i unutarnja kontrola, postupa prema policijskim službenicima koji su se ogriješili o zakon ili se ne pridržavaju pravila.
Potaknuta time, istaknula je da je tijekom 2025. godine pokrenut 461 disciplinski postupak, što je za 97 postupaka ili 17 % manje nego 2024. godine. Zbog počinjenja teže povrede službene dužnosti pokrenuti su disciplinski postupci protiv 411 policijskih i 5 državnih službenika, dok su protiv 43 policijska i 2 državna službenika pokrenuti disciplinski postupci zbog lakše povrede službene dužnosti, s ukupno 517 povreda.
Vezano uz značajan porast broja kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, istaknuto je da se radi o proaktivnom radu policije, odnosno o zadiranju u tamnu zonu kriminaliteta. Nema egzaktnih pokazatelja je li takvih kaznenih djela prije bilo više ili manje, te policija smatra da je do povećanja došlo zbog njezinog proaktivnog rada i provedenih kriminalističkih istraživanja, znajući da se takva kaznena djela rijetko prijavljuju.
Po pitanju pada broja kaznenih djela organiziranog kriminaliteta od 21%, pojašnjeno je da je došlo do pada broja kaznenog djela krijumčarenja ljudi od 30%. S obzirom da to kazneno djelo pripada u kaznena djela organiziranog kriminaliteta, stvorio se dojam „općenitog“ pada kaznenih djela iz domene organiziranog kriminaliteta, što ne stoji.
Po pitanju prekršaja iz domene odluka jedinica lokalne samouprave, navedeno je da je pad prekršaja konstantan, pa tako i prekršaja koji se odnosu na nedozvoljenu buku iz ugostiteljskih objekata. Isto je rezultat sve boljeg reguliranja te materija od strane općina i gradova što je dovelo do manje prekršaja. Također, jedinice lokalne samouprave su osnažile i svoje komunalno redarstvo što pridonosi boljem poštivanju propisa.
U odnosu na moguće gužve tijekom turističke sezone, istaknuto je da se policija aktivno pripremala za Entry/Exit sustav koji je u potpunosti u primjeni od 10. travnja ove godine. Poduzete su sve aktivnosti da bi se osigurala što bolja protočnost, a s druge strane zaštitila sigurnost građana. S obzirom da je promet najviše usmjeren na granične prijelaze prema Bosni i Hercegovini, napravljena je rekategorizacija određenih graničnih prijelaza. Također, napravljena je unutarnja preraspodjela granične policije i osigurana ispomoć na najfrekventnijim graničnim prijelazima te je osiguran i dovoljan broj mobilnih čitača kako bi se kontrola mogla provoditi i izvan mjesta granične kontrole odnosno na trakama.
Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje
IZVJEŠĆA O RADU POLICIJE U 2025. GODINI.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić