Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 23. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 20. studenoga 2025., raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu (općenito, a podrobnije u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Zavod za sigurnost informacijskih sustava i Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija, dalje u tekstu: Prijedlog proračuna RH za 2026.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2025.
Odbor je Prijedlog proračuna RH za 2026., sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu proračuna RH za 2026. i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 221.
Uvodno je predstavnica predlagatelja, glavna državna rizničarka iznijela osnovne značajke Prijedloga proračuna RH za 2026. godinu, te naglasila da se isti pripremao uzimajući u obzir najznačajnije odrednice makroekonomskog okvira odnosno rast BDP-a od 2.7%, inflaciju od 2.8% te rast zaposlenosti od 1.6%. BDP u Hrvatskoj ima jednu od najvećih stopa rasta u odnosu na države članice EU-u, ali će njegov rast tijekom 2026. godine biti sporijeg intenziteta.
Ukupni prihodi u 2026. godini iznosili bi 35.7 milijardi eura što predstavlja povećanje od 2,7 milijardi u odnosu na 2025. godinu, a rashodi bi iznosili 39.8 milijardi eura odnosno bili bi veći za 3 milijarde eura u odnosu na 2025. godinu.
Rezultat opće države, koji uključuje i rezultate izvanproračunskih korisnika i rezultat lokalne države za 2026. godinu iznosio bi 2.9% BDP-a, a udio javnog duga u nominalnoj vrijednosti BDP-a za 2026. godinu projecira se na 56% te bi se i ovim proračunom Hrvatska našla unutar zadanih fiskalnih pravila.
Od ukupnih prihoda državnog proračuna, najznačajniji izvor su porezni prihodi koji su planirani u iznosu od 19,1 milijarda eura, što je 5,5% više u odnosu na prethodnu godinu.
Predstavnica predlagatelja je istaknula da se povećala rashodovna strana svih korisnika proračuna, a u odnosu na Ministarstvo unutarnjih poslova je istaknula da su za 2026. godinu predviđena sredstva u iznosu od 1.7 milijardi eura. Posebno se osvrnula na vrlo dobru koordinaciju aktivnosti s MUP-om, gdje se značajan dio sredstava EU-a koristi za financiranje aktivnosti u odnosu na sigurnost granica, vizni sustav, sustav upravljanja migracijama, kao i za aktivnost civilnog služenja vojnog roka što u konačnici rasterećuje nacionalne izvore prihoda i omogućuje realizaciju financijski zahtjevnih aktivnosti.
Na rashodovnoj strani koja iznosi 39.8 milijardi eura, mirovine i naknade građanima čine 33% sredstava, rashodi za zaposlene 22%, za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 13%, potpore funkcioniranju javnih službi 10%, subvencije i pomoći gospodarstvu te kapitalne investicije 16% te financijski rashodi i doprinosi EU proračunu 8% sredstava.
Posebno je istaknula da rashodi za zaposlene iznose 8.8 milijardi eura, od čega za zaposlenike MUP-a odlazi 11%.
Predstavnica predlagatelja se nastavno osvrnula na najznačajnije rashodovne stavke odnosno izdvajanja za mirovine i mirovinska primanja u iznosu od preko 10 milijardi eura što je, između ostaloga, rezultat novog modela indeksiranja, povećanja minimalnih mirovina te godišnjeg dodatka koji postaje sastavni dio mirovine, rashode za pomoć osjetljivim skupinama u iznosu od 1.3 milijarde eura, demografsku revitalizaciju u iznosu od 804 milijuna eura, energetsku tranziciju i gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša u iznosu više od 1.6 milijardi eura i drugo.
Vezano za ulaganje u regionalni razvoj, državna rizničarka je istaknula da su predviđena sredstva u iznosu većem od 600 milijuna eura, a i dalje se iz proračuna nastavlja financiranje decentralizirane funkcije vatrogastva odnosno pomoć jedinicama lokalne samouprave u cilju izvršavanja njihovih obveza vezanih za financiranje funkcije vatrogastva.
Predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) je uvodno istaknula da su proračunska sredstva za MUP za 2026. godinu planirana u iznosu od 1.714 milijardi eura, što je u odnosu na rebalans Proračuna za 2025. g. više za 14,62%.
Povećanje proračunskih sredstava (izvor 11 i 12) je 6,38%, i to najvećim djelom na izvoru 12 - sufinanciranje (154,15%) kako bi se osigurala financijska sredstva za sufinanciranje EU projekata koji će se realizirati tijekom 2026. godine.
Drugi izvori financiranja također su veći su za 58,44%, a sve uslijed realizacije već ugovorenih EU projekata.
U okviru ukupnog proračuna, na proračunske izvore 11 i 12 odnosi se 1.289 milijardi eura, dok se 425.5 milijuna eura odnosi na druge izvore financiranja (vlastiti prihodi, namjenski prihodi, EU sredstva iz fondova, donacije i slično.
Najvećim dijelom proračunska sredstva se odnose na rashode za zaposlene i naknade za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život (78,62%), režijske troškove (9,09%), sufinanciranje EU projekata (4,42%), kao i za nabavu odora, naoružanja, policijske opreme, streljiva, informatičke opreme i održavanja te ulaganja u objekte (7,87%).
Nastavno je navela značajnije projekte i sredstva koja su za njih osigurana u proračunu MUP-a za 2026. godinu te posebno istaknula da će se u 2026. godini završiti razminiranje Republike Hrvatske u cijelosti, te su za tu namjenu osigurana sredstva u iznosu od 24 milijuna eura, i to iz proračunskih sredstava iznos od 6,1 milijun, iz ostalih prihoda za posebne namjene (OKFŠ) 6 milijuna, a iz EU sredstava RAZMINIRANJE VIŠEGODIŠNJI OKVIR 2021.-2027. iznos od 11,9 milijuna eura.
Vezano za sustav civilne zaštite unutar MUP-a, predviđeno je opremanje putem projekata iz EU sredstava u iznosu od 107,4 milijuna eura, od čega sufinanciranje iz državnog proračuna iznosi 22,3 milijuna eura. Projekti opremanja obuhvaćaju cijelu RH i sve zadaće civilne zaštite, a započeli su prije četiri godine te se u 2026. godini intenziviraju s obzirom da su od 2023. godine ugovarani predmeti nabave koji će biti isporučeni i naplaćeni u 2026. godini.
Po pitanju služenja vojnog roka u civilnoj zaštiti, državna tajnica je navela da su planirana sredstva u iznosu od 14 milijuna eura iz proračuna za tekuće troškove provedbe te aktivnosti, dok će se odore i oprema civilnih ročnika financirati kroz EU sredstva iz Programa konkurentnost i kohezija, i to u 2026. godini u iznosu od 8 milijuna eura.
Vezano za opremanje vanjske granice RH, državna tajnica je podsjetila da se kontinuirano koriste projekti koji se financiraju iz EU sredstava – Fond za integrirano upravljanje granicama - instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike 2021.- 2027. (BMWI), Fond za azil, migracije i integraciju 2021.-2027. i Fond za unutarnju sigurnost 2021.-2027. te tehnička pomoć što za 2026. godinu iznosi 212,2 milijuna eura, uz sufinanciranje od strane RH u iznosu od 33,3 milijuna eura.
Nastavno je istaknula da MUP, uslijed višegodišnje migrantske krize, mora osigurati i znatne iznose za rashode koji nastaju zbog velikog angažmana policijskih službenika na vanjskoj ranici te je u okviru projekta Administracija i upravljanje – ilegalne migracije planirano 16.2 milijuna eura proračunskih sredstava, za one rashode koji se ne mogu financirati iz EU sredstava (trošak goriva, prekovremenih sati i dr.).
U odnosu na projekt Izgradnja kapaciteta u području azila planirano je 0,8 milijuna eura, za intelektualne i ostale usluge kao i naknade azilantima, dok su sredstva za prehranu i smještaj azilanata, zaštitarske usluge čuvanja objekata gdje su smješteni azilanti osigurana kroz EU sredstva.
U okviru projekta Izgradnja, kupnja i održavanje zgrada, predviđena su sredstva u iznosu od 24 milijuna eura za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i obnovu više različitih objekata u različitim policijskim upravama.
Zaključno je istaknula da preostali dio proračuna najvećim dijelom otpada na rashode za zaposlene (regres, otpremnine, dar za djecu, božićnica) kao i naknade za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život u iznosu od 1,013 milijardi eura, odnosno 3% više nego u 2025. godini.
Glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) za 2026. godinu planirala prvobitno ostvarenje prihoda u ukupnom iznosu od 64.580.440 eura, no zbog traženih dodatnih ušteda za 2026. godinu novi plan prihoda iznosi 63.080.440 eura, dok projekcija prihoda za 2027. godini iznosi 64.422.540 eura, a za 2028. godinu planirano je ostvarenje prihoda od 54.561.746 eura.
Ukupni planirani rashodi u 2026. godini iznose 77.102.440 eura, u 2027. projeciraju se na iznos od 63.030.504 eura, a u 2028. godini na iznos 54.608.246 eura.
U 2026. godini od ukupnog iznosa rashoda 43% se odnosi na dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva, dok u 2027. godini to iznosi 52%, a u 2028. godini 66%.
Za provedbu EU projekta u 2026. godini planira se utrošiti gotovo 15% sredstava ukupnih rashoda, u 2027. godini 21%, dok u 2028. godini nema plana s obzirom da se 1. lipnja 2027. očekuje završetak provedbe projekta.
Rashodi za provedbu aktivnosti opremanja i osposobljavanja za potrebe vatrogasnih intervencija iz sredstava općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) putem kojih se planiraju nabaviti vatrogasna šumska vozila (78 vozila) i oprema iznose više od 22% od ukupnih planiranih rashoda u 2026. godini.
Glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da je u međuvremenu, od donošenja plana potpisan sporazum sa Ministarstvom poljoprivrede za period 2024.-2027. te će se rashodi koji su iskazani na izvoru financiranja 43 korigirati u odnosu na prihode koji u skladu s vremenom uplate postaju raspoloživi, planiranim donosima i odnosima prihoda u sljedećim godinama i vremenom u kojem je moguće izvršiti nabavu opreme i tehnike, a zbog provođenja postupka javne nabave u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi. Dio ovih rashoda pokrivaju sredstva iz premija osiguranja od požara koja se koriste za nabavu vatrogasne opreme, tehnike i osposobljavanje vatrogasaca na razini vatrogasnih zajednica županija.
Zaključno je istaknuo da je za provođenje programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara za 2026. godinu predviđeno gotovo 9 % sredstava, u 2027. godini 11%, a u 2028. 15% sredstava dok je za provedbu aktivnosti Administracija i upravljanje predviđeno gotovo 10% ukupno planiranih rashoda u 2026. godini, 12% u 2027. te 15% u 2028. godini sa željom da u tom razdoblju popune „svoje redove“.
Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2026. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2027. i 2028. godinu. Istaknuli su najznačajnija ulaganja i projekte u 2026. godini te dugoročne potrebe koje će trebati realizirati u predstojećem razdoblju.
U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog državnog proračuna RH za 2026. godinu. Posebno je podržano povećanje sredstava na poziciji MUP-a u odnosu na sredstva koja su bila uvećana i rebalansom tijekom 2025. godinu.
U raspravi je izražena zabrinutost vezano za značajno smanjenje sredstava za izvršenje zadaća iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa, posebice uzimajući u obzir stanje sigurnosti odnosno kontinuirano pooštrenje kazni koje još uvijek ne djeluju preventivno, a prometne nesreće i dalje predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj.
S time u vezi predstavnica Ministarstva je naglasila da se Plan financira isključivo iz sredstava koje se ostvare prilikom registracije vozila, a iz tih sredstava izdvaje se 8% iznosa za tu namjenu. Svake godine se u proračunskom planu iskazuje iznos sukladno dobivenim podacima o broju vozila koja bi se trebala registrirati. Ti prihodi tijekom godine najčešće budu veći, a s obzirom da se radi o namjenskom prihodu, on se može povećavati ili smanjivati, tj. ako se poveća broj registriranih vozila, kroz rebalans proračuna će se povećati sredstva za financiranje Plana.
U odnosu na izraženu sumnju da sredstva koja su dodijeljena Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, iako su uvećana u odnosu na sredstva za 2025. godinu, neće biti dostatna za izvršenje svih intervencija koje se zadnjih godina rapidno povećavaju predstavnica Ministarstva je istaknula da se sredstva iz njihovog plana odnose samo na osnovne potrebe u financijskom dijelu. Ono što je posebno istaknula je potpisivanje sporazuma za centraliziranu nabavu opreme sredstvima EU-a potrebne Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, Crvenom križu, vatrogasno zajednici i hitnoj medicini uz sufinanciranje nabave iz proračuna MUP-a. Nastavno je istaknula da MUP intenzivno surađuje s HGSS-om u helikopterskoj pomoći i obučavanju ljudi koji će izvršavati te zadaće, a podsjetila je prisutne da je MUP realizirao nabavu dva helikoptera koja se koriste za izvršavanje zadaća HGSS-a, a ide se u nabavu još jednog te je suradanja jako dobra.
U odnosu na kapitalni projekt Izgradnja kapaciteta u području azila, viznog sustava i ilegalnih migracija u raspravi je istaknuto da je indeks 58,8%, odnosno sredstva su smanjenja za 41,2%, a takvo smanjenje se nastavlja i u 2027. i 2028. godini te je postavljeno pitanje zašto je do toga došlo. Predstavnica MUP-a je istaknula da se ne radi o smanjenju sredstava, već da se radi o nabavi jednog dijela opreme iz EU sredstva, a radi se o kontinuitetu projekata koji su ugovarani tijekom 2023. godine i nabava se vrši kroz tri godine i takvo financiranje se ne može drugačije proračunski prikazati.
Po pitanju video nadzora za rano otkrivanje šumskih požara „Firestop“ vezano za razmještanje 82 kamere u priobalnim županijama (od čega dvije kamere u Vukovarsko-srijemskoj i Karlovačkoj županiji), postavljeno je pitanje dinamike financiranja tog projekta, s obzirom da je tekući plan za 2025. godinu iznosio gotovo milijun eura, dok je indeks u 2026. godini 38,9%. Predstavnica Ministarstva je istaknula da se ta sredstva odnose na subvencije gradovima i općinama koji su sami nabavljali pojedinu opremu. „Velika nabava“ je u fazi provedbe i s obzirom na duge rokove isporuke pretpostavka je da to neće biti tijekom 2026. godine. Kako se u ovom slučaju radi o EU projektu nema mogućnosti da sredstva za financiranje projekta neće biti osigurana.
U odnosu na rast maloljetničkog kriminala i vršnjačkog nasilja koje je u iznimnom porastu zadnjih godina postavljeno je pitanje preventivnih aktivnosti MUP-a u suzbijanju i sprječavanju istog. Predstavnica MUP-a je istaknula da fenomenologiju nasilja ne treba gledati samo s financijske strane jer je to puno kompleksnije pitanje koje treba sagledati u kontekstu aktivnosti više različitih tijela. U proračunu MUP-a sredstva za tu preventivnu aktivnost se ne prikazuje odvojeno, ali se ona nalaze u okviru općeg proračuna Ministarstva, a zadaće se izvršavaju kroz ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije.
U raspravi je predstavnica Ministarstva istaknula da su sredstva za civilnu službu vojne obveze definirana u odnosu na 2500 civilnih ročnika u 2026. godini koji će civilnu službu služiti u civilnoj zaštiti, dok će ostali ročnici civilnu službu služiti u jedinicama lokalne samouprave.
Također, vezano za „body camere“ za policijske službenike, predstavnica Ministarstva je istaknula da je javni natječaj bio raspisan, ali zbog tehnoloških promjena je naknadno poništen te ugovor nije sklopljen. U pripremi je novi javni natječaj.
Vezano za nabavu cisterni za vodu, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da se pristupilo nabavi više od 80 novih vatrogasnih cisterni s obzirom da je uočeno da se svake godine u protupožarnoj sezoni više od 20 cisterni iz robnih rezervi povlači s kontinenta u priobalne županije te će se nabavom novih cisterni za vodu olakšati aktivnosti vatrogasaca i provedba posebnih mjera zaštite od požara.
Nakon rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2027. I 2028. GODINU.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić