Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 19. sjednici, održanoj 25. rujna 2025., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice, prvo čitanje, P.Z.E. br. 193, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 16. rujna 2025. Odbor je predmetni Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova (dalje u tekstu: Ministarstvo) naglasila da je 13. lipnja 2024. donesena Uredba (EU) 2024/1717 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica koja je stupila na snagu 10. srpnja 2024. te je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama.
Njezino stupanje na snagu traži izmjenu nacionalnog zakonodavstva odnosno izmjene i dopune Zakona o nadzoru državne granice (dalje u tekstu: Zakon).
Predmetna Uredba je propisala da države članice mogu privremeno zatvoriti određene granične prijelaze ili ograničiti njihovo radno vrijeme te je u Zakonu bilo potrebno definirati koje nacionalno tijelo u tom slučaju donosi odluku o zatvaranju ili o ograničavanju radnog vremena pojedinih graničnih prijelaza. U Prijedlogu zakona je utvrđeno da je nadležno tijelo za donošenje takve odluke Vlada RH na prijedlog Ministarstva.
Također, Uredbom se propisuje da, ako se na području bez nadzora unutarnjih granica pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u nekoj državi, ta država članica može, iznimno, ponovno uvesti nadzor državne granice na svim svojim unutarnjim granicama ili nekim njihovim određenim dijelovima.
Predmetna odredba Uredbe traži dopunu članka 3. Zakona na način da se privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica može odrediti i samo za neke određene dijelove unutarnjih granica, da je tijelo nadležno za donošenje takve odluke Vlada RH na prijedlog ministra unutarnjih poslova, te da uz postojeće adresate Ministarstvo o tome obavješćuje i Europski parlament i Vijeće.
Vezano za konkretne kriterije kojima se utvrđuje „ozbiljnost prijetnje“ i gradacija mjera koje se poduzimaju u zaštiti granica, državna tajnica je istaknula da Ministarstvo uvijek razmatra težinu i ozbiljnost prijetnje i kojom alternativnom mjerom se može postići odgovarajuću zaštitni učinak, a ne da se odmah ide s „najtežom“ mjerom.
Izmjenom članka 3. stavka 6. Zakona predloženo je da Ministarstvo, a ne Vlada RH, dostavlja izvješće o ponovnom uvođenju nadzora na unutarnjoj granici ili na nekim dijelovima unutarnje granice Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj komisiji, budući da je riječ o tehničkom izvješću o neposrednoj provedbi nadzora na unutarnjoj granici, sa sadržanim podacima o kojima Ministarstvo vodi potrebne baze.
Također, novim člankom 3.a utvrđuje se da je Ministarstvo nadležno tijelo za pokretanje inicijative i sudjelovanje u postupku savjetovanja koje pokreće Europska komisija u skladu s člankom 27.a stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/399.
Zaključno je istaknula da je Ministarstvo tijelo koje je nadležno i za obavješćivanje Europske komisije o prekograničnim regijama, sukladno članku 42. Zakonika o schengenskim granicama, uvijek uzimajući u obzir bilateralne sporazume sklopljene sa susjednim državama (Slovenijom i Mađarskom).
Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić