Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 18. sjednici, održanoj 16. rujna 2025., raspravio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini, koje je Glavni državni odvjetnik RH podnio predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 28. travnja 2025.
Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće od 11. rujna 2025.
Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Izvješće razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je Glavni državni odvjetnik RH istaknuo da je na dužnost stupio 27. svibnja 2024. te da je aktivno sudjelovao u radu odvjetništva pola godine, no neovisno o tome u potpunosti stoji iza Izvješća koje obuhvaća cijelu 2024. godinu.
Osvrnuo se na najznačajnije „poteškoće“ koje su utjecale i utječu na rad svih državnih odvjetništava. Posebno je istaknuo dugogodišnju „kadrovsku devastaciju“ odnosno nedovoljan broj zamjenika državnih odvjetnika kao i njihovu dobnu strukturu. Najveći broj zamjenika je iznad 60 godina starosti te će za pet do deset godina doći do znatnog odljeva kadrova. S druge strane, ukazao je da se taj dugogodišnji negativni trend tijekom 2023. i 2024. godine „okrenuo“ odnosno u 2024. godini je 89 zaposlenika više nego u 2023. godini, a tijekom 2024. i 2025. godine mjesečno je prisezalo između 20 i 30 zamjenika državnih odvjetnika, a u sljedećih 15 dana prisegnuti će 48 novih zamjenika državnih odvjetnika. Takav pozitivan trend je potrebno nastaviti i u sljedećim godinama te kontinuirano popunjavati slobodna radna mjesta. Revitalizaciju i funkcioniranje sustava smatra mogućim samo ako će se „puniti baza“ odnosno pristupiti zapošljavanju vježbenika i savjetnika iz čijih se redova „crpe“ zamjenici državnih odvjetnika.
U odnosu na uvjete rada, naglasio je da su tijekom 2024. godine plaće, koje su predstavljale velik problem, porasle i to više nego što je iznosila inflacija, a preostaje poraditi na stvaranju i uređenju primjerenih radnih prostora.
Vezano za zakonodavnu aktivnost, Glavni državni odvjetnik RH je istaknuo da je nužna izmjena niza zakona radi efikasnijeg rada pravosuđa s obzirom na činjenicu da sudski postupci traju predugo. Naglasio je da ne postoji dobro pravosuđe, ako obje njegove sastavnice (sudstvo i odvjetništvo), koje su međuovisne, ne funkcioniraju dobro.
U osvrtu na brojčane pokazatelje istaknuo je „stopu žurnosti“, odnosno naglasio je da je broj riješenih predmeta po osobi i vrijeme rješavanja predmeta poboljšano, a prvi put u 2023. godini zaustavljen je porast broja neriješenih predmeta, a isto je nastavljeno i u 2024. godini. Za očekivati je da će se taj trend nastaviti i u sljedećim godinama.
Zaključno je u uvodnom izlaganju istaknuo da se DORH ne bavi samo „core businessom“ već je pristupio osnivanju časopisa pod nazivom „Državno odvjetništvo otvara razgovor“ (DOOR), u čijem će uredničkom odboru sjediti ugledni profesori s hrvatskih sveučilišta kao i svjetskih sveučilišta, i u kojem će se objavljivati članci s područja kaznenopravne znanosti, a prvi broj bi trebao izaći koncem 2025. godine odnosno početkom 2026. godine.
Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije je istaknula da je Vlada RH u svome Mišljenju predložila da se predmetno Izvješće usvoji, uzimajući u obzir da je u Izvješću predočen iscrpan pregled rada svih državnih odvjetništava iz kojeg je vidljiva ažurnost i kvaliteta rada, kao i da je državno odvjetništvo ispunilo svoju ustavnu zadaću.
U raspravi su članovi Odbora podržali predmetno Izvješće te istaknuli da ostvareni rezultati rada ukazuju na veliki trud i zalaganje svih dužnosnika i službenika u odvjetništvima. Također, podržali su i sve aktivnosti usmjerene na poboljšanje uvjeta rada u državnim odvjetništvima, a time i učinkovitosti u postupanju.
U odnosu na izdavanje časopisa, zatraženo je pojašnjenje je li to znanstveni ili stručni časopis, a izražena je i bojazan, s obzirom na to da je DORH represivni aparat, da bi se mogla dovesti u pitanje neovisna analiza rada DORH-a kroz stručne i znanstvene članke, ako osobe koje sjede u uredničkom odboru časopisa ujedno pišu takve članke.
Zatraženo je i pojašnjenje o uspješnosti popunjavanja ispražnjenih mjesta, kako zamjenika državnih odvjetnika tako i službenika (državnoodvjetničkih savjetnika i stručnih suradnika) u budućnosti, s obzirom da i trenutno popunjavanje nije zadovoljavajuće.
Također, zatraženo je i pojašnjenje podataka koje je Sigurnosno-obavještajna agencija objavila u svome izvješću o porastu desnog ekstremizma u RH, kao i o aktivnostima pojedinih skupina u cilju rušenja ustavnopravnog poretka RH, stvaranju paravojnih snaga, nabavi oružja i dr., kao i informacija ima li DORH takve predmete u radu, te kakva je suradnja sa SOA-om.
U odgovoru na postavljena pitanja Glavni državni odvjetnik RH je istaknuo da u uredničkom odboru časopisa ne mogu biti svi profesori kaznenog procesnog prava, te je podsjetio da s Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u uredničkom odboru sjede prof. em. dr. sc. Ivo Josipović, prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas i izv. prof. dr. sc. Zoran Burić. Naglasio je da nema bojazni remećenja ničije neovisnosti, a posebice neovisnosti pripadnika sveučilišne zajednice. Podsjetio je da postoje takvi primjeri u svijetu (Sjedinjene Američke Države) te da Hrvatska nije iznimka.
U odnosu na popunjavanje radnih mjesta, naglasio je da je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije bitno povećalo sistematizaciju radnih mjesta te da postoji pojačan interes za rad u državnom odvjetništvu koji je veći od slobodnih radnih mjesta.
Vezano za suradnju sa SOA-om, Glavni državni odvjetnik RH je istaknuo da je suradnja uzorna i u okviru zakona, ali nije u mogućnosti ulaziti u detalje s obzirom na povjerljivost podataka o kojima je riječ.
Po pitanju provođenja sigurnosne provjere i izdavanja Uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri, Glavni državni odvjetnik je istaknuo da, kao i predsjednik Vrhovnog suda RH, ne podliježe provođenju sigurnosne provjere i izdavanju tzv. certifikata te nikakve radnje nisu poduzimane u tom smislu.
U odnosu na pitanje vezano za Split i 3000 neriješenih predmete, naglasio je da je izvanredan nadzor povodom recentnih događaja završio prije par dana, a u svibnju 2025. održan je sastanak u Šibeniku te je izdana obvezna uputa kojom se traži da se pažnja usmjeri na rješavanje predmeta starijih od tri godine. Takvih je bilo u tom razdoblju oko 7500, te se ta brojka vrlo brzo spustila na 5000 predmeta.
Po pitanju univerzalne jurisdikcije i suđenja hrvatskim pilotima u Srbiji, Glavni državni odvjetnik je istaknuo da se ne radi o institutu univerzalne jurisdikcije, nego o tome da se Republika Srbija „proglasila“ nadležnom voditi postupke za kaznena djela počinjena tijekom rata na području bivše Jugoslavije neovisno o državljanstvu počinitelja ili žrtve. Nikakvi dokazi, kao ni kazneni progon, nisu ustupljeni Hrvatskoj, a niti susjednoj Bosni i Hercegovini. Pretenciozno je to nazvati primjenom načela univerzalne jurisdikcije, a radi se o tome da Srbija već godinama želi biti „Mini Haag“.
S time u vezi u raspravi je istaknuto i poduzimanje radnji od strane državnog odvjetništva u odnosu na žensku osobu staru 102 godine, a koje radnje su poduzete nakon intervjua koji je dala jednoj televiziji, u kojem su se iznosili podatci vezano za ubojstva svećenika - franjevaca i drugih osoba nakon ulaska partizanskih jedinica u Široki Brijeg 1945. godine. Istaknuto je da se može povući paralela u odnosu na protezanje instituta univerzalne jurisdikcije od strane Republike Hrvatske na događaje koji su se desili na području druge države. Također se postavilo i pitanje neovisnosti u radu pojedinih zamjenika državnih odvjetnika koji pristupaju radu u pojedinim predmetima iz osobnih motiva, iako su svjesni da nisu u mogućnosti postupati neovisno.
Glavni državni odvjetnik RH je podsjetio prisutne da ratni zločin ne zastarijeva, te da je državno odvjetništvo obavilo razgovor s tom ženskom osobom u svojstvu svjedoka, odnosno s građaninom koji ima saznanja o tom događaju, a ne u svojstvu okrivljenika, te ne postoji paralela između postupaka Srbije u odnosu na hrvatske pilote i postupanja državnog odvjetništva u ovom slučaju.
Na koncu rasprave, u odnosu na pitanje o jačanju jugoslavenskog šovinizma i nacionalizma koji potenciraju osobe koje su u bivšoj državi imali zapažene uloge, te je li isto prepoznato, glavni državni odvjetnik je istaknuo da je pitanje impregnirano dnevnom politikom te da odvjetništvo postupa kada do njih dopre glas odnosno kada postoji sumnja u počinjenje kaznenog djela. Trenutačno, Kazneni zakon ne prepoznaje takvo kazneno djelo.
Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje
IZVJEŠĆA GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA REPUBLIKE HRVATSKE O RADU DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA U 2024. GODINI.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić