Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao matično radno tijelo, na 17. sjednici održanoj 2. srpnja 2025. raspravio je Izvješće sustava vatrogastva u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2025. godini, koje je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) dostavila aktom od 11. lipnja 2025. i Izvješće sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2025. godini, koje je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) dostavilo aktom od 14. svibnja 2025.
Uvodno je državna tajnica Irena Petrijevčanin, kao predstavnica MUP-a, istaknula da je Vlada Republike Hrvatske u veljači 2025. godine donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2025. godini (dalje u tekstu: PA 25) u kojem se nalazi niz mjera i aktivnosti od kojih je Ravnateljstvo civilne zaštite provelo one aktivnosti koji prethode protupožarnoj sezoni, dok će se dio aktivnosti provoditi tijekom cijele protupožarne i turističke sezone.
S obzirom na meteorološke prilike koje se očekuju u 2025. godini, posebice tijekom protupožarne i turističke sezone, predstavnica podnositelja je naglasila da će godina biti zahtjevna za sustav civilne zaštite, ali i za ostale žurne službe. Nadležne službe kontinuirano analiziraju sve destinacije koje su „kritične“, ali i prometne koridore te je vidljivo da je svake godine rizik sve veći.
Osvrnula se na broj požara u „najzahtjevnijim županijama“ u priobalju te istaknula da je od 1. siječnja do 26. lipnja 2025. najveći broj požara izbio na području PU splitsko-dalmatinske odnosno 176 požara, od kojih je jedan požar posljedica kaznenog djela, dok je u istom razdoblju na području PU šibensko-kninske bilo 158 požara na otvorenom od čega su četiri posljedice kaznenog djela.
U odnosu na raspoloživa sredstva zračnih snaga, državna tajnica je naglasila da su trenutno u uporabi četiri kanadera, a za par dana bit će ih šest, sve ovisi o kvarovima i popravcima, te tri zračna traktora i jedan helikopter. Posebno je pohvalila suradnju s Hrvatskom vojskom.
Nastavno je istaknula da su sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobile upute i zadaće koje trebaju izvršiti, a njihovo aktivno sudjelovanje bit će vidljivo u spremnosti i funkcionalnosti objekata planiranih za zbrinjavanje većeg broja evakuiranih osoba uslijed izvanrednih događaja, odnosno mogućih dugotrajnih zastoja u prometu bilo kojeg oblika, pružanjem pomoći u dijeljenju pitke vode, hrane i osiguravanju liječničke pomoći, detekciji posebno požarno ugroženih turističkih objekata i dr.
Gradovi i općine su upoznate s nužnošću kontinuirane komunikacije s operativnim snagama sustava civilne zaštite te s policijskim upravama i Ravnateljstvom civilne zaštite, vatrogasnim zajednicama, zavodima za hitnu medicinu i drugim žurnim službama.
Operateri u 20 županijskih centara 112 su građanima i turistima na raspolaganju 24/7 te su među prvim primateljima dojava o izvanrednim događajima, pa tako i požarima, a pozivi se mogu zaprimati na pet jezika (engleski, njemački, talijanski, mađarski i slovački).
Operativni centar civilne zaštite, kao nacionalna kontakt točka, je u kontinuiranoj komunikaciji s europskim Koordinacijskim centrom za odgovor na hitne situacije te, u slučaju potrebe, koordinira aktivnosti pružanja međunarodne pomoći putem prijelaznih rescEU kapaciteta.
Također, za potrebe provođenja zadaća u okviru akcija gašenja požara operativno-komunikacijski centri policijskih uprava surađuju sa Državnim vatrogasnim operativnim središtem u Divuljama, područnim uredima civile zaštite te nadležnim vatrogasnim zapovjednicima, a operativni centri civilne zaštite i 112 kontinuirano razmjenjuju informacije.
Nastavno je naglasila da je do konca lipnja provedeno 1300 inspekcijskih nadzora, s time da je nadzor pojačan u lipnju ove godine, te je podneseno ukupno 107 prekršajnih prijava od čega 55 protiv fizičkih osoba. Pojačan nadzor je posebno usmjeren na postojeća divlja odlagališta otpada, razne ljetne manifestacije i koncerte koje koriste vatromete i lakozapaljiva sredstva te na područja gdje se zbrinjava biljni otpad.
Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković je istaknuo da su u PA 25, koji je donesen koncem veljače ove godine, implementirani prijedlozi kratkoročnih mjera iz izvješća subjekata i rezultati provedene analize požarne sezone provedene u mjesecu studenom 2024. godine.
Važnije aktivnosti koje su propisane kao prijedlog kratkoročnih mjera za poboljšanje Programa aktivnosti te njihova realizacija tijekom 2024. i u prvih pet mjeseci 2025. godine odnosile su se na unaprjeđenje međuresorne komunikacije i komunikaciju s medijima (portali, web stranice) te posredno sa stanovništvom, održavanje postojećih i izgradnju novih dionica protupožarnih prosjeka sa elementima šumske ceste, nastavak instaliranja dodatnih kamera u cilju kvalitetnijeg video nadzora na području priobalja, povećanje situacijske svijesti operativnih vatrogasnih i ostalih operativnih snaga na terenu.
Posebno je istaknuo da će se i kamere koje su postavljene u nacionalnim parkovima i parkovima prirode „uvezati“ te će se stanje moći objedinjeno pratiti i u tim područjima.
Gotovo u cijelosti su ispunjene sve planirane kratkoročne mjere za poboljšanje programa aktivnosti u 2024. godini, te dijelom u 2025. godini, u odnosu na ranije razdoblje.
Također, u Izvješću su navedene kratkoročne mjera koje su propisane kao prijedlozi za poboljšanje PA 25, kao i mjere koje su već realizirane tijekom 2025. godine. Između ostalog, zatraženi su podaci od županijskih upravnih odjela o izgrađenim ZIP-lineovima s obzirom na nedostatak informacija o tome, kao i o označavanju već izgrađenih koji potencijalno mogu predstavljati opasnost za zračne protupožarne snage. Izrađen je i verificiran Standardni operativni postupak za slučaj korištenja dronova/bespilotnih zrakoplova prilikom izviđanja i/ili gašenja požara na otvorenom prostoru, izrađena je informatička nadogradnja programa „VATRONET“ (u kojem sustavu je trenutno upisano 149.250 ljudi) te se dostava potrebnih podataka i obrazaca angažiranih sezonskih i domicilnih vatrogasaca odvija putem istog. Državni hidrometeorološki zavod je ustrojio novu sposobnost odnosno izračun prognostičkih polja požarnih indeksa koja dostavlja na dnevnoj bazi zajedno s prognostičkim poljima temperature zraka te brzine i smjera vjetra.
U odnosu na planirana financijska sredstva za realizaciju PA 25 glavni vatrogasni zapovjednik je iznio da HVZ ima predviđena proračunska sredstva u iznosu od 6.451.850,00 EUR, a MORH 16.138.168,00 EUR, što ukupno iznosi 22.590.018,00 EUR (764.700,00 EUR više u odnosu na 2024. godinu).
Temeljem PA 25 izvršene su ili su u tijeku razne aktivnosti i mjere, između ostaloga, održani su planirani radni sastanci (MORH i OSRH, HEP, HOPS, inspekcije DIRH-a i MUP-a, Vatrogasni stožer HVZ-a i ostali subjekti PA 25), svi propisani planski i provedbeni dokumenti (planovi čišćenja, plan prevoženja i dr.) su dostavljeni, ažuriran je Državni plan angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara, realizirana je organizacija smještaja i prehrana redovito dislociranih vatrogasaca i drugo.
U prvoj polovici mjeseca lipnja, međuresorna vježba »SIGURNOST 25« provedena je 10. lipnja 2025. u prijepodnevnim satima na autocesti A1 Zagreb-Split-Dubrovnik - tunel Mala Kapela i u poslijepodnevnim satima na autocesti A4 Goričan -Zagreb – na naplatnoj postaji Sveta Helena. Dana 12. lipnja 2025. održana je vježba odgovora na veliki požar na otvorenom prostoru na otoku Pagu kod mjesta Novalja.
Sva planirana osposobljavanja i uvježbavanja vatrogasaca samostalno i u suradnji s MORH-om su provedena ili su u tijeku (prijevoz helikopterom, navođenje zrakoplova, NAMIRG TIM, simulator plamenih udara, spašavanje iz dubina i visina i dr.)
U odnosu na opremanje, nabavu i spremnost, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da se kontinuirano provodi nabava vatrogasne zaštitne opreme, dok je dio opreme već isporučen.
I u 2025. godini bit će na raspolaganju, kao i protekle 2024. godine, približno isti broj dobrovoljnih (sezonskih) vatrogasaca, oko 930, te oko 180 vatrogasnih vozila iz cijele Hrvatske za izvanredno angažiranje tijekom sezone na području cijele države. Određene su dvije nove dislokacije Veli Iž i Mljet, a jedna dislokacija (Tučepi) je ugašena. Ukupno 88 vatrogasaca se dodatno izmjenjuje u rotacijama po 15 dana s 25 vozila na 21 lokaciji u priobalju, a 11 cisterni iz robnih zaliha prebačene su s kontinenta u priobalje. Naglasio je da se osjeća smanjeni interes za obavljanje poslova vatrogastva, bilo sezonski, dobrovoljno ili profesionalno te je potrebno iznaći dodatna rješenja za motiviranje osoba za vatrogasni poziv, neovisno o tome što je vatrogascima, u odnosu na prethodne godine, poboljšan status, posebice u financijskom smislu te mnoge jedinice lokalne samouprave isplaćuju im i veća sredstva od predviđenih.
Tijekom glavnog napora požarne opasnosti (lipanj – rujan), od 16. lipnja 2025. u Divuljama djeluje Operativno vatrogasno zapovjedništvo Republike Hrvatske, koje korištenjem naprednih tehnologija ima uvid u stanje na požarištima te koordinira vatrogasnim snagama duž priobalnog dijela Republike Hrvatske.
Vezano uz inspekcijski nadzor vatrogasnog sustava (siječanj - travanj 2025.), naglasio je da je provedeno ukupno 298 inspekcijskih nadzora, doneseno 51 prvostupanjsko rješenje sa 100 naloženih mjera te su podnesena četiri optužna prijedloga.
U odnosu na promidžbu, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je HVZ u 2025. godini nastavio s provođenjem informativno-promidžbenih aktivnosti u svrhu smanjenja broja požara kao i u svrhu informiranja te edukacije građana i turista. U 2025. godini je povećan broj subjekata koji sudjeluju u promidžbenim aktivnostima, s posebnim naglaskom na hotele, kampove, luke, trajekte gdje se promidžbene materijali tiskaju na sedam jezika, a nova oglasna mjesta uključuju vlakove i čekaonice na kolodvorima.
Glavni vatrogasni zapovjednik se osvrnuo i na dva sastanka Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti koji su održani u svibnju i lipnju ove godine, kao i na sastanke na regionalnoj razini, na kojima se raspravljalo o različitim temama, s posebnim naglaskom na mijenjanje važećih zakona, kako bi se dosegnuo maksimum protupožarne zaštite, jer isto nije moguće postići samo izmjenama Kaznenog zakona. Naglasio je potrebnu izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o šumama, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a posebice Zakona o protupožarnoj zaštiti jer je potrebno dugoročno promišljati o vremenskim ekstremima koji će biti sve izraženiji, a ekstremni požari bit će sve češća pojava i u kontinentalnom dijelu.
Po pitanju požara u razdoblju od 1.01. do 15.05. 2025. (u odnosu na isto razdoblje u 2024. godini), prema izvješću Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 Hrvatske vatrogasne zajednice zabilježeno je povećanje broja požara u objektima, požara prometnih sredstava te ukupnog broja požara, dok je smanjen broj požara na otvorenom te raslinja, kao i opožarene površine, uz povećanje broja požara gdje su angažirane zračne snage uz korištenje manjeg broja protupožarnih zrakoplova.
Gledajući pojedinačno, broj požara na otvorenom prostoru manji je za 3,90%, od čega je broj požara raslinja manji za 6,84%, ali uz značajnije smanjenje procijenjene opožarene površine za čak 61,33%.
Za razliku od požara na otvorenom prostoru na požarima u/na objektima zabilježeno je povećanje broja požara za 13,14% ili za 206 požara dok je broj zabilježenih požara prometnih sredstava povećan za 7,72% ili brojčano za 25 požara.
U požarima je zabilježeno ozljeđivanje 61 osobe što je povećanje od 27,08% odnosno za 13 osoba. U odnosu na broj ozlijeđenih vatrogasac, vidljiv je pomak na bolje, odnosno u promatranom razdoblju u 2024. godini bilo je ozlijeđeno 12 vatrogasaca, dok su u istom razdoblju 2025. godine ozlijeđena 2 vatrogasca, što predstavlja smanjenje od 83,33%.
Kada se zbroje sve vrste požara, u promatranom razdoblju u 2025. godini zabilježeno je povećanje broja požara za 243 odnosno za 5,68% u odnosu na isto razdoblje u 2024. godini, a broj smrtno stradalih osoba povećan je za 66,67% odnosno sa 9 osoba u 2024. na 15 u 2025. godini. Većinom se radi o stradavanju u požarima u objektima.
Glavni vatrogasni zapovjednik je iznio i zbirni podatak da je u zadnjih sedam godina na priobalju bilo 59.503 požara otvorenog prostora, od čega 33.321 požar niskog raslinja, a izgorjelo je 197.785 hektara.
Vezano za stanje zračnih snaga glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je u funkciji 6 (od 6) kanadera, što je jako dobro, a korelira i s odlukom Vlade RH kojom je predviđeno funkcioniranje zračnih snaga s pet kanadera i šest zračnih traktora. Za potrebe rescEU-a na dnevnoj bazi se donosi odluka i u slučaju potrebe se „daju“ dva kanadera. Od 1. srpnja uvedeno je i obvezno dnevno izviđanje izviđačkim zrakoplovima.
Zaključno je istaknuo da su gotovo u cijelosti ispunjene sve planirane kratkoročne mjere za poboljšanje programa aktivnosti u odnosu na ranije razdoblje. Sve aktivnosti propisane PA 25 se provode propisanom dinamikom te su obavljene sve pripreme za provođenje glavnog napora požarne opasnosti tijekom ljetnih mjeseci.
I ove godine je glavni vatrogasni zapovjednik uputio poziv članovima Odbora za posjet Operativnom vatrogasnom zapovjedništvo RH u Divuljama.
U raspravi su članovi i članice Odbora pozdravili i podržali sve aktivnosti koje su HVZ i MUP poduzeli nakon analize požarne sezone u 2024. godini, a radi implementiranja kratkoročnih mjera i rezultata provedene analize požarne sezone iz studenoga 2024. godine.
Podsjetili su na nemjerljiv doprinos vatrogasaca od Domovinskog rata pa do razornih potresa tijekom 2020. godine uz izraženo stajalište da se spremnost vatrogasaca ne smije dovesti u pitanju te da je potrebno jačati njihovu suradnju s hrvatskom vojskom i policijom.
Pozdravljeno je i sufinanciranje kupnje vatrogasnih vozila od strane županija i Vlade RH kao izraz kvalitetne suradnje, uzimajući u obzir nemogućnost mnogih jedinica lokalne samouprave za samostalnu nabavu vozila. Ukazano je i na važnost vatrogasaca u malim jedinicama lokalne samouprave, posebice na otocima, i to ne samo u odnosu na gašenje požara već i u drugim (svakodnevnim) poteškoćama.
Dio članova Odbora je tijekom rasprave izrazio neslaganje s izborom osobe koja je predstavljala Republiku Hrvatsku u Bruxellesu 14. i 15. svibnja 2025. na sastanku europskih vatrogasaca, ističući da je jedina relevantna osoba koja može predstavljati hrvatske vatrogasce glavni vatrogasni zapovjednik koji je na čelu Hrvatske vatrogasne zajednice. Državna tajnica se s time nije složila te je istaknula da su vatrogasci dio sustava civilne zaštite te da je predstavnik iz MUP-a, odnosno Ravnateljstva civilne zaštite bio adekvatna osoba, što ne dovodi u pitanje uvažavanje hrvatskih vatrogasaca i HVZ-a odnosno svega onoga što oni čine i činili su.
Vezano za kratkoročne mjere odnosno prijedlog da se uvede dodatni zajednički nadzor MUP – DIRH na odlagalištima otpada, državna tajnica je istaknula da su održana dva sastanka s DIRH-om te da je protokol djelomično dovršen, a njegov dovršetak se uskoro očekuje.
S obzirom da je izražena zabrinutost može li Hrvatska s jednakim brojem vatrogasaca kao i 2024. godine uspješno „obraniti“ Hrvatsku uzimajući u obzir da su rizici puno ozbiljniji nego prethodnih godina, državna tajnica je istaknula da neće biti nedostataka ljudi u MUP-u i da će MUP sve svoje zadaće izvršiti.
U odnosu na prisutnost na društvenim mrežama državna tajnica je istaknula informiranje građana putem web stranice i facebook stranice Ravnateljstva civilne zaštite.
Članovi su se osvrnuli na veliki požar u prošloj godini koji se dogodio kod Tučepa koji, iako je zahvatio veliku površinu, nije ugrozio kuće, aute i sl., kao i požara koji je buknuo nedavno iznad Makarske gdje su stradale kuće, vozila, maslinici i druge materijalne vrijednosti te je postavljeno pitanje može li se preventivno više učiniti kroz proširenje protupožarnih puteva, posebice uzimajući u obzir veličinu zapuštenih i neodržavanih područja kao i velika šumska područja.
Državna tajnica je istaknula da svatko od nas treba biti odgovoran i savjestan te uzeti u obzir i klimatske promjene koje pospješuju elementarne nepogode. Legislativa je dobra, kako prekršajna tako i kaznena, ali je uvijek potrebno pojačati preventivne aktivnosti svih sudionika s obzirom na uvjete u kojima živimo.
U odnosu na uporabu sustava SRUK državna tajnica je istaknula da je sustav u uporabi i funkcionalan je, ali da postoje zahtjevi za određenom doradom i nadogradnjom. Isto je moguće učiniti jedino u suradnji s teleoperaterima te se na tome radi.
U raspravi je istaknuto da postoji Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, no da postoji i određena nekoordiniranost nadležnih tijela te bi isto trebalo urediti. Također, pitanje evakuacija građana nije dobro riješeno te bi se tome trebala pridati pojačana pažnja. Pozornost bi trebalo usmjeriti i na borbu protiv „fake newsa“ kako bi se spriječilo puštanje lažnih informacija u javnost.
Vezano za pitanje vlasništva zemljišta i možebitna izvlaštenja kako bi se mogle primijeniti pojedine preventivne mjere, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da se teret takvim mjera ne može „svaliti“ samo na jedinice lokalne samouprave. Trenutna zakonska rješenja imaju svoja ograničenja, te bi trebalo pristupiti izmjeni legislative. To se posebice odnosi na Zakon o zaštiti od požara koji je temelj za sve preventivne mjere koje se trebaju poduzimati radi smanjenja rizika od požara, ali bi trebalo pristupiti i izmjeni Kaznenog zakona, Zakona o šumama, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i drugih povezanih zakona kako bi se dobio jedan sustav u kojem svi participiraju i djeluju usklađeno.
S obzirom na izražene klimatske promjene koje čine elementarne nepogode češćim, iznenadnijim i razornijima, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je već sada potrebna suradnja između europskih država i vatrogasaca te da je HVZ dio Vatrogasne zajednice Europske unije koja obuhvaća vatrogasne zajednice 21 države članice Europske unije, a osnovana je 21. svibnja 2025. u Berlinu kada je potpisana i osnivačka povelja.
Vezano za primjenu Pravilnika o klasifikaciji radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca, mjerilima za njihovo utvrđivanje i koeficijentima složenosti poslova koji je stupio na snagu, a koji su dužne primjenjivati jedinice lokalne samouprave, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je u zadanom roku najveći broj jedinica lokalne samouprave uskladio plaće profesionalnih vatrogasaca, a mnoge jedinice su odredile i više plaće od propisanog odnosno u inspekcijskom nadzoru nije bilo previše prekršitelja.
Po pitanju rizika kod prijevoza električnih vozila trajektom, glavni vatrogasni zapovjednik je izvijestio prisutne da je održano više sastanaka, a dan iza sjednice Odbora održat će se drugi sastanak s ministrom mora, prometa i infrastrukture, jer to pitanje nije zakonski riješeno. Naglasio je da mnoge zemlje imaju zabranu ukrcaja električnih vozila na trajekte zbog rizika za druga vozila i putnike do kojeg može doći u slučaju požara električnog vozila koje pri izgaranju stvara visoke temperature, a samo gašenje je kompleksno i dugotrajno.
Na pitanje što je s pokrenutom inicijativom kojom se traži da vatrogasci koji s otoka idu na kopno trajektom ne moraju plaćati trajektnu kartu, glavni vatrogasni zapovjednik je odgovorio da je prijevoz trajektom besplatan kada vatrogasna vozila idu na servis te HVZ snosi troškove prijevoza trajektom.
U odnosu na funkcionalno povezivanje gdje više jedinica lokalne samouprave ima zajedničku vatrogasnu postrojbu, što se pokazalo kvalitetnim rješenjem na otoku Braču, postavilo se pitanje izostanka sufinanciranja protupožarne zaštite od strane Vlade RH u takvom slučaju (jer se takvo funkcionalno povezivanje tretira kao udruga) i upućena zamolba da se taj problem riješi jer takva suradnja nije i ne može predstavljati udrugu.
Zaključno je u raspravi istaknuto da je potrebno pristupiti donošenju strategije za dugoročnije razdoblje jer kratkoročne aktivnosti koje se poduzimaju svake godine za pripremu protupožarne i turističke sezone neće biti dostatne, uzimajući u obzir sve parametre koji svaku sljedeću godinu u kontekstu protupožarne sezone čine težom i izazovnijom.
Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, prihvatio
IZVJEŠĆE SUSTAVA VATROGASTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ O PRVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2025. GODINI (HVZ)
I
IZVJEŠĆE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ O PROVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2025. GODINI (MUP).
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić