Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 8. sjednici, održanoj 12. veljače 2025., raspravio je Prijedlog zakona o kritičnoj infrastrukturi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 120, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 24. siječnja 2025. Odbor je predmetni Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, naglasila da je važeći Zakon o kritičnim infrastrukturama stupio na snagu 18. svibnja 2013., a njime je implementirana Direktive Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označavanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite.
Dana 14. prosinca 2022. donesena je Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ što je dovelo do potrebe da u okviru provedbe pravne stečevine Europske unije Republika Hrvatska uskladi nacionalno zakonodavstvo s novom Direktivom 2022/2557.
Nastavno je istaknula da nisu u svim državama članicama EU-a jednaki kritični subjekti odnosno nisu prepoznati kao kritični subjekti, te EU želi ujednačiti razinu usklađenosti u području sektora i kategorija subjekata kritične infrastrukture posebice u smislu otpornosti kritičnih subjekata koji bi trebao bilo jednak, neovisno o izvoru iz kojeg dolazi ugroza (prirodna katastrofa, ljudska radnja, tehničko-tehnološki procesi i dr.).
Države članice moraju provesti nacionalna usklađivanja, ali svaka država članica, pa tako i Republika Hrvatska, ima mogućnost svoj zakon uskladiti sa svojim potrebama. Republika Hrvatska je iskoristila tu mogućnost, te je u Prijedlogu zakona predvidjela 14 sektora (u Direktivi je 11 sektora) uvažavajući svoje potrebe, a to su: Znanost i obrazovanje, Kultura i mediji te Regulacijske i zaštitne vodne građevine za obranu od poplava.
Zaključno je predstavnica predlagatelja istaknula da je ovaj Zakon usklađen sa Zakonom o kritičnoj infrastrukturi uzimajući u obzir usku povezanost kibernetičke sigurnosti i kritičnih infrastruktura, kao i paralelno i usklađeno provođenje oba zakona.
Bez rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 9 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o kritičnoj infrastrukturi.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić