Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 73. sjednici, održanoj 18. ožujka 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 860 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. ožujka 2020.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je važećim Zakonom o sustavu civilne zaštite (dalje u tekstu: Zakon) propisan način ustrojavanja stožera civilne zaštite na svim razinama, njihov sastav i način rukovođenja. Ista su stručna, operativna i koordinativna tijela za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
Nakon pojave virusa COVID-19, u Republici Hrvatskoj (RH) aktiviran je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske kao i stožeri lokalne i područne (regionalne) samouprave.
S obzirom da su ti stožeri aktivirani zbog globalnog širenja virusa i proglašenja epidemije u RH, u cilju ujednačavanja postupanja svih subjekata odgovornih za provedbu mjera zaštite života i zdravlja građana, kao i samih građana i pravnih osoba na cjelokupnom području Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske je predložila dopuniti članak 22. Zakona donošenjem članka 22.a na način da se omogući Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske donošenje odluka i uputa koje su dužni provoditi stožeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi se ujednačilo postupanje svih stožera prilikom donošenja i provedbe odluka.
Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu RH.
U raspravi su članovi Odbora podržali dopunu Zakona te istaknuli da je u postojećim odredbama Zakona predviđena ovakva koordinativna uloga nacionalnog stožera, ali samo kada su pitanju velike nesreće i katastrofe, te bi se ovakvom dopunom obuhvatile i druge situacije nacionalnog značaja koje nisu velike nesreće i katastrofe.
Posebno su istaknuli da s obzirom na vidljivo neujednačen pristup prilikom donošenja odluka na razini lokalnih i područnih (regionalnih) stožera, a imajući u vidu da ti stožeri ne raspolažu dostatnim znanjem i iskustvom za ovakve izvanredne situacije, potrebno je na nacionalnoj razini osigurati donošenje odluka koje će vrijediti za „sve“ te kroz hijerarhijsku nadređenost nacionalnog stožera osigurati ujednačenost postupanja svih subordiniranih stožera i ostalih subjekata tijekom provođenja odluka, ali samo u onim izvanrednim situacijama koje prelaze granice jedne županije.
Dio članova Odbora je istaknuo da je predložena odredba neodređena odnosno da je predlagatelj propustio utvrditi tijelo koje je ovlašteno za donošenje odluke kojom se ovlašćuje nacionalni stožer da preuzme središnju koordinativnu ulogu. Predloženo je da se novi članak 22.a dopuni na način kojim bi se ovlastila Vlada Republike Hrvatske da donosi odluku o tome kada su nastupile okolnosti ugroze na nacionalnoj razini kojom se proširuju ovlasti nacionalnog stožera, kao i vrijeme trajanja danih ovlasti za određenu izvanrednu situaciju. Dio članova se nije složio s prijedlogom za dopunu predloženog članka 22.a smatrajući da je odredba jasna te da se ovlast nacionalnog stožera ionako aktivira kada se takva ugroza proširi izvan granica jedne županije.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 10 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O DOPUNI ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić