Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 70. sjednici, održanoj 14. veljače 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o strancima, prvo čitanje, P. Z. E. br. 840 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2020.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je raspolagao Mišljenjem pučke pravobraniteljice na Prijedlog zakona o strancima od 13. veljače 2020., Broj:P.P.R.-29-3-521/19-37.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je područje ulaska, boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj sada uređeno važećim Zakonom o strancima koji se primjenjuje od 1. siječnja 2012. godine, a noveliran je u tri navrata.
Tijekom 2019. donesen je poseban zakon kojim je uređen status državljana država članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji koji je na snazi od 18. srpnja 2019., te je slijedom toga ta materija izdvojena iz važećeg Zakona o strancima.
Važeći Zakon usklađen je s ukupno 23 direktive, preporuke, odluke i rezolucije te s 9 uredbi europske pravne stečevine.
Nastavno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Prijedlogom zakona na jasniji način propisuju odredbe vezano za ulazak, boravak i rad stranaca, te su ugrađene odredbe koje, za razliku od važećeg Zakona o strancima, na drugačiji način reguliraju njihovo zapošljavanje odnosno Vlada Republike Hrvatske više neće utvrđivati godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca već će se poslodavci za pronalaženje radnika moći obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) koji će im izdati mišljenje za zapošljavanje stranaca. Slijedom toga uveden je test tržišta rada koji pretpostavlja podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad od strane poslodavca, temeljem kojeg zahtjeva postupa područna služba odnosno ured HZZ-a na način da se provodi provjera stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.
Područna služba odnosno ured HZZ-a provest će postupak posredovanja, ako u evidenciji nezaposlenih osoba ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje. O rezultatu testa tržišta rada obavijestit će poslodavca najkasnije u roku od 30 dana od dana njegova traženja. Ako test tržišta rada pokaže da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca, poslodavac može zatražiti mišljenje područne službe odnosno ureda HZZ-a o mogućnostima zapošljavanja državljanina treće zemlje. Mišljenje područne službe odnosno ureda HZZ-a poslodavac može zatražiti u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada, a koje je HZZ dužan dati u roku od 5 dana.
Iznimka od provođenja testa tržišta rada predviđena je za deficitarna zanimanja (tesare, zidare, konobare, mesare i dr.) u kojim slučajevima je HZZ dužan donijeti odluku u roku od 8 dana.
Za 2020. godinu donesena je odluka te je utvrđena kvota od 81.600 dozvola, od čega se u 25.000 slučajeva radi o produženju dozvola, dok se preostali dio odnosi na novo zapošljavanje. U 2019. godini bila je utvrđena kvota od 73.060 dozvola, a u 2018. godini izdano je 32.446 dozvola.
Predstavnik predlagatelja je naglasio da najviše stranih radnika dolazi iz susjednih država odnosno jugoistočne Europe i to iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Kosova, Albanije, Srbije kao i iz Ukrajine, a od prošle godine i iz zemalja Azije (Indija, Nepal, Kina i Filipini).
Nadalje, istaknuo je da se pristupilo propisivanju dugotrajne vize (D) kao odobrenja za boravak na području Republike Hrvatske koji je dulji od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana kojom će se korisnicima te vize olakšati ulazak i započinjanje rada.
Preciznije su propisane odredbe u dijelu odobravanja privremenog boravka u humanitarne svrhe, povoljnije stjecanje stalnog boravka za članove obitelji hrvatskog državljanina na način da ne trebaju ispunjavati uvjet od pet godina zakonitog boravka, već samo 4 godine te ne trebaju dokazivati sredstva za uzdržavanje niti polagati ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Nastavno, povoljnije je uređeno i stjecanje stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda na način da ne trebaju ispunjavati uvjet od pet godina zakonitog boravka, već samo tri godine te ne trebaju dokazivati sredstva za uzdržavanje niti polagati ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Dorađene su odredbe vezane za odobrenje dugotrajnog boravišta te ponovno stjecanja dugotrajnog boravišta pod povoljnijim uvjetima osobama kojima je iz određenih razloga prestalo dugotrajno boravište.
Predložen je i duži vacatio legis te stupanje na snagu novog zakona 01. siječnja 2021.
U raspravi je pozdravljeno donošenje novog zakona, te je postavljeno pitanje kako novi zakon rješava problem neisplate plaća stranim radnicima, s obzirom na iskustva radnika iz azijskih država tijekom 2019. godine, posebice u kontekstu toga što strani radnici nemaju ni dovoljno vremena ni sredstava pokrenuti i voditi radno-pravni spor.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je provedba ovako kompleksnog zakona u domeni više različitih resora (Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Državnog inspektora i dr.) no, da je rješenje koje pruža ovaj zakon onemogućavanje dobivanje odobrenja za novo zapošljavanje stranih radnika za poslodavca koji je postupio na taj način. Posebice je istaknuo potrebu jasnije komunikacije poslodavaca s potencijalnim radnicima, te kao primjer nejasnog komuniciranja naveo da se u Aziji plaća iskazuje u neto iznosu, a u Republici Hrvatskoj u bruto iznosu te su razgovori vođeni, a da nije pojašnjeno što se točno misli kada se spominje određeni novčani iznos koji predstavlja plaću (je li to neto ili bruto iznos) što je dovelo do nesporazuma.
Na pitanje kako će HZZ postupiti ako se na tržištu rada nalaze osobe sa traženom strukom koje iz nekog razloga ne žele raditi odnosno ne javljaju se na oglas za zapošljavanje, predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se gledati prebivalište tih osoba, odnosno mogućnosti da spoje mjesto rada i življenja, no ako to neće biti moguće HZZ će dati pozitivno mišljenje na zapošljavanje stranog radnika.
Vezano za razmjenu učenika, predsjednik Odbora je o primjedbama pojedinih škola izvijestio predstavnika predlagatelja te mu predao pisane primjedbe kako bi ih predlagatelj razmotrio do drugog čitanja.
Zamjenica pučke pravobraniteljice je u raspravi istaknula da je dio primjedbi koje su iznijeli u javnoj raspravi prihvaćen od strane predlagatelja te da su dio primjedbi koje nisu prihvaćene, a smatraju ih bitnim, uputili Odboru u svome Mišljenju od 13. veljače 2020. Nastavno je ukratko iznijela dio primjedbi.
Predstavnik predlagatelja je naglasio da je prihvaćeno sedam primjedbi koje je Ured pučke pravobraniteljice iznio u javnoj raspravi te da su, između dva čitanja, otvoreni za daljnje razgovore o preostalim primjedbama.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 4 glasa „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o strancima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić