Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 65. sjednici, održanoj 29. studenoga 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o privatnoj zaštiti, P. Z. br. 635 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona) koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. studenoga 2019.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona nastoji sustavno i trajno podići razina kvalitete obavljanja zaštitarskih usluga u Republici Hrvatskoj te podići razina sigurnosti u Republici Hrvatskoj, a Konačni prijedlog zakona usklađen je sa Strategijom nacionalne sigurnosti iz 2017. godine koja prepoznaje privatnu zaštitu kao važan temelj za sveukupnu sigurnost u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je naveo kako trenutno na području Republike Hrvatske poslove privatne zaštite obavlja oko 250 trgovačkih društava za tjelesnu i tehničku zaštitu, oko 1200 obrta (većinom za tehničku zaštitu) te oko 150 unutarnjih čuvarskih službi, a ukupno oko 16.500 aktivnih osoba ima licencu za obavljanje poslova privatne zaštite.
Predstavnik predlagatelja je obrazložio kako se Konačnim prijedlogom zakona predviđa provođenje sigurnosne provjere za odgovorne osobe za obavljanje poslova privatne zaštite u pravnoj osobi, obrtu i unutarnjoj službi kao i u važećem Zakonu, ali se predviđa i mogućnost provođenja provjere za druge osobe upisane u sudski odnosno obrtni registar. Operativna provjera za fizičke osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite provoditi će se iznimno i nije izravan uvjet za dobivanje licence, čime se nastoji skratiti vrijeme za ishođenje licence, ali u slučaju gdje postoji sumnja na počinjenje kaznenih djela, takva provjera će se provesti. Uvode se nove ovlasti zaštitara, kao primjerice korištenje neškodljivih raspršivača kao jednog od sredstava prisile. Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se uvode nove kategorije osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite kao što su zaštitar-specijalist te zaštitar – IPU.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je kao novost istaknuo uvođenje metodologije procjene rizika prema prihvaćenim i potvrđenim standardima (ISO 31000) te propisuje osnivanje Povjerenstva za provjeru zakonitosti postupanja zaštitara kod primjene ovlasti. Takva Povjerenstva će postojati u svakoj policijskoj ovlasti te jedno središnje na razini MUP-a koje će se baviti slučajevima u kojima je nastupila teška tjelesna ozljeda, kada je uporabljeno oružje te kada je nastupila smrt. Sankcioniranje zaštitara može biti novčano te zabrana obavljanja poslova na razdoblje od 1 do 6 mjeseci.
U odnosu na primjedbe Odbora iz prvog čitanja, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su prihvaćene primjedbe u odnosu na članak 15. stavak 1. točku 8. i stavak 2. istog članka, na način da je usklađena terminologija sa Zakonom o sigurnosnim provjerama. Nadalje, u članku 18. stavku 2. iza riječi: „provjera,“ dodane su riječi: „sukladno postupku propisanom pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite“, radi određivanja podzakonskog akta kojim će se propisati postupak provedbe operativne provjere. Isto tako, sukladno primjedbi Odbora, u članku 21. dodatno su propisani uvjeti posebne zdravstvene sposobnosti i ispunjavanja uvjeta za držanje i nošenje oružja, pri ishođenju dopuštenja za obavljanje poslova zaštitara – specijalista. Također, u članku 26. stavku 2. utvrđena je obveza izvještavanja poslodavca kod upućivanja djelatnika na izvanredni zdravstveni pregled „o čemu Ministarstvo izvješćuje poslodavca“, u vez kojeg članka je u prekršajnim odredbama, u članku 96. dodana nova točka 7., kojom se sankcionira poslodavac ukoliko dopusti obavljanje poslova tjelesne zaštite osobama koje nisu obavile redovni ili izvanredni zdravstveni pregled. U članku 57. dodan je stavak 6. u kojem je propisana obveza poslodavca da osigura propisanu zaštitnu opremu za djelatnike i u svezi s time prekršajna odredba u članku 96. stavku 1. točki 16.
U raspravi koja je uslijedila nakon izlaganja predstavnika predlagatelja, pozdravljeno je unaprjeđenje koje je postignuto u odnosu na prvo čitanje Prijedloga zakona, a posebice promišljen pristup primjedbama Odbora.
Na upit o pojašnjenju ovlasti čuvara da privremeno ograniči slobodu kretanja osobe, predstavnik predlagatelja je pojasnio kako čuvar ne može ograničiti slobodu kretanja osobe protivno njenoj volji, već može izdati naredbu osobi da se zadrži na mjestu događaja, a ako osoba kojoj je naredba izdana ne postupi sukladno istoj, čuvar može o tome obavijestiti zaštitara i zaštitara-specijalista koji su ovlašteni samostalno privremeno ograničiti slobodu kretanja osobe te o tome sačiniti izvješće. Čuvar također nema ovlast primijeniti sredstva prisile, za razliku od zaštitara i zaštitara-specijalista.
Na pitanje o razmjeru ovlasti zaštitara na provjeru identiteta, predstavnik predlagatelja je pojasnio kako se ona može primjenjivati unutar perimetra objekta te u pravilu na ulazu u objekt.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O PRIVATNOJ ZAŠTITI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić