Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 63. sjednici, održanoj 2. listopada 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o obradi biometrijskih podataka, prvo čitanje, P. Z. br. 756 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. rujna 2019.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Prijedlogom zakona krenulo u realizaciju trenutno najaktualnije inicijative na području Europske unije koja stremi jačanju razmjene biometrijskih podataka između država članica što ujedno predstavlja, a i poklapa se sa strateškim interesom Republike Hrvatske. Naime, Republika Hrvatska je država članica s najduljom granicom u EU te, kao država koja želi ući u schengenski prostor, prihvaća interoperabilnost kao jedan od prioriteta i predstavlja jednu od vodećih država članica po pitanju implementacije.
Neovisno o intenciji jačanja razmjene biometrijskih podataka, Prijedlogom zakona se, sukladno svim važećim propisima koji se odnose na zaštitu osobnih podataka, posebna briga poklonila zaštiti fizičkih osoba od zlouporabe njihovih osobnih podataka te je u izradi, između ostalih tijela, sudjelovala i Agencija za zaštitu osobnih podataka. Predstavnik predlagatelja je naglasio da je zaštita i tajnost osobnih podataka zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.
Nastavno je istaknuo da se potreba jače razmjene podataka prvenstveno pojavila zbog niza terorističkih napada te nezakonitih prelazaka granica što predstavlja trajnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti Europske unije. Isto je u konačnici i dovelo do stvaranja ideje interoperabilnosti odnosno do povezivanja baza podataka kojima raspolažu države članice ali i Europska unija.
Predstavnik predlagatelja je naveo i primjer osnovnog biometrijskog podatka - otiska papilarnih linija prsta, gdje će se s interoperabilnošću postići da će osoba kada stavi prst na čitač biti automatski provjerena u svim bazama podataka.
Naglasio je da trenutno u Republici Hrvatskoj postoje tri baze biometrijskih podataka i to Informacijski sustav MUP-a, Hrvatski vizni informacijski sustav i Zatvorski informacijski sustav, a postojeći operativni sustavi EU su Schengenski informacijski sustav, sustav EURODAC i Vizni informacijski sustav, s kojima bi se ostvarila interoperabilnost, s naglaskom da će se, nakon započinjanja s radom, interoperabilnost ostvariti i sa Sustavom ulaska/izlaska (EU/EES), Europskim sustavom za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) i Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije za državljane trećih zemalja (ECRIS-TCN).
U raspravi je podržano donošenje ovog zakona no istaknuta je bojazan zbog „umrežavanja“ svih domaćih baza podataka s EU bazama jer trenutno nismo u stanju predvidjeti sve promjene koje se mogu desiti u narednih 5-10 godina, a brzina napretka informatičkih sustava je nemjerljivo brža od zakonodavnih procesa koji to prate. To može dovesti do eventualnih negativnih posljedica na pojedince čiji se biometrijski podatak može pronaći u nekom prostoru te može dovesti u pitanje dignitet i dostojanstvo pojedinca. Kao demokratsko društvo trebali bismo zaštitu dostojanstva pojedinca uvijek imati u prvom planu.
Nakon provedene rasprave jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o obradi biometrijskih podataka.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić