Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 44. sjednici, održanoj 20. studenoga 2018., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 498, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018.
Odbor je Konačni prijedlog zakona, sukladno članku 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno se predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija osvrnuo na makroekonomsku situaciju te istaknuo da je kontinuirano vidljivo pozitivno kretanje u gospodarstvu, te da će BDP za 2019. godinu porasti za 2,9%, dok se porast BDP-a u 2020. i 2021. godini predviđa za 2,7% i 2,5%. Gospodarski rast bi se u većem dijelu temeljio na domaćoj potražnji.
Projekcije prihoda za 2019. godinu predviđene su u iznosu od cca 136,1 milijarde kuna, što je za 5,3% više u odnosu na 2018. godinu (računajući rebalans), dok se za 2020. godinu projecira iznos od 138,5 milijardi, a u 2021. godinu iznos od 140,7 milijardi kuna.
Najznačajniji prihod proračuna dolazio bi i nadalje od poreznih prihoda te su za 2019. godinu ti prihodi projecirani u iznosu od 78,5 milijardi kuna od čega se planira s pozicije poreza na dodanu vrijednost uprihoditi 51,8 milijardi kuna, a od trošarina 15,7 milijardi kuna. Od doprinosa se planira prikupiti 24,1 milijardu kuna, a od prihoda od pomoći (što se u najvećem dijelu odnosi na sredstva iz EU fondova) gdje se planira intenzivirati njihovo povlačenje, ti bi prihodi u 2019. godini iznosili 17,5 milijardi kuna.
Nastavno je istaknuo da su ukupni rashodi predviđeni u iznosu od cca 140,3 milijarde kuna, što je 5,2% ili 6,9 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun RH za 2018. godinu.
Veliko povećanje vidljivo je na stavci koja pokriva mirovine i mirovinska primanja i to u iznosu od 1,2 milijarde kuna što je rezultat indeksacije mirovina po općim i posebnim propisima i očekivanog rasta broja umirovljenika, 468 milijuna kuna za mjere demografske obnove, uključujući i mjere provedbe obiteljske i populacijske politike (doplatak za djecu, naknada za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete, subvencioniranje stambenih kredita u iznosu od 468 milijuna kuna), predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU u iznosu od 160,3 milijuna kuna, 144,2 milijuna kuna doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije, 310,2 milijuna kuna za učinkovitiji sustav znanosti i obrazovanja i dr.
Ukupni manjak proračuna opće države u 2019. godini iznosio bi 0,7% BDP-a, (ako se primijeni EU metodologija 0,4% BDP-a), u 2020. godini projekcija manjka je 0,4% BDP-a, a u 2021. proračun bi bio uravnotežen.
Isto bi rezultiralo i padom zaduženosti, te se očekuje da će ukupan dug u 2019. godini iznositi 71,6%, u 2020. godini 68,8%, a u 2021. godini 65,6% BDP-a.
U raspravi su pozdravljena pozitivna kretanja u hrvatskom gospodarstvu koja rezultiraju uravnoteženijim proračunom i smanjenjem duga opće države, no kod dijela zastupnika izražena je i sumnja u rast BDP-a od 2,9% u 2019. godini s obzirom na probleme s kojima se susreće Uljanik grupa odnosno s obzirom na dana jamstva Vlade Republike Hrvatske. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da stanje u Uljanik grupi ne bi u 2019. godini trebao imati nikakvog utjecaja na državni proračun jer se efekt Uljanika ostvario u 2018. godini.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić