Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 41. sjednici, održanoj 26. rujna 2018., raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2017. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2017. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova, aktom od 6. lipnja 2018., Klasa:001-02/17-03/32, Urbroj:511-01-142-18-8..
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 23. kolovoza 2018., Klasa:022-03/18-12/69, Urboj:50301-29/23-18-14.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće za 2017. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Prije izlaganja predstavnika podnositelja Izvješća, upućena je kritika na okolnost da na raspravu o Izvješću za 2017. godinu nije došao ministar unutarnjih poslova, već državni tajnik u Ministarstvu sa suradnicima.
Uvodno je predstavnik podnositelja istaknuo da ministar unutarnjih poslova podnosi Izvješće za 2017. godinu Hrvatskom saboru jednom godišnje, temeljem članka 4. Zakona o policiji (NN, br. 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16), a Odboru po potrebi i češće, na njegovo traženje. Izvješće je podijeljeno na 13 poglavlja i 4 priloga. Nastavno je naveo kako policija postupa po brojnim propisima, među kojima su Zakon o policiji, Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira i drugi.
Policijski poslovi obuhvaćaju širok raspon djelovanja kao što je suzbijanje nereda, nasilja u obitelji, osiguravanje državnih granica, postupanje prema strancima i drugo. Sve navedene poslove obavljaju policijski službenici. U ministarstvu je sistematizirano ukupno 31.466 radnih mjesta, a popunjeno ih je 25.294, pri tome su ukupno 25.524 radna mjesta sistematizirana isključivo za policijske službenike, a 20.496 ih je popunjeno od čega je 3.505 žena.
Predstavnik podnositelja naveo je kako ministarstvo provodi brojne projekte od kojih se kao značajan izdvaja projekt „Sigurna turistička sezona“ tijekom kojeg je ostvarena suradnja sa 17 različitih država, uz sudjelovanje 72 strana policijska službenika. Povodom dolaska turista Ministarstvo unutarnjih poslova blisko surađuje s brojnim konzularnim predstavništvima. Na pozitivan učinak ovih djelovanja ukazuje okolnost da tijekom sezone nisu zabilježene ozbiljne ugroze, kaznena djela ili slično.
U odnosu na prekršajno postupanje, predstavnik podnositelja je naveo kako je prekršajna reforma donijela pozitivne promjene, pri čemu je policija postupala kao ovlašteni tužitelj u 82.785 prekršaja, od kojih je 18.467 prekršaja protiv javnog reda i mira.
Unutar poslova protupožarne zaštite zabilježeno je 45 eksplozija i 9 poginulih osoba, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu, a zaprimljeno je 25 anonimnih dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi od kojih su sve bile lažne.
Vezano za sigurnost prometa na cestama, predstavnik podnositelja je naveo kako je u 2017. godini zabilježeno ukupno 34.368 prometnih nesreća što je 4,9% više od broja prometnih nesreća u 2016., pri tome je poginula 331 osoba što je za 7,8% više od broja poginulih osoba u 2016. godini (24 osobe više). U prometnim nesrećama je 2.776 osoba teško tjelesno oštećeno što je 1,1% više od istog pokazatelja u prošloj godini, a lakše tjelesne ozljede u prometu je zadobilo 11.832 osobe (manje za 0,1% u odnosu na 2016.). Pozitivni pokazatelji zabilježeni su u odnosu na prometne nesreće koje su prouzročili mladi vozači jer je njihov broj smanjen za 23%, a broj smrtno stradalih osoba u kojima su sudjelovali mladi vozači smanjen je za 35% u odnosu na 2016. Udio prometnih nesreća koje su prouzročili mladi vozači u odnosu na ukupan broj prometnih nesreća u 2017. iznosi 8,5%, dok je u 2016. godini iznosio 14%. Znatna ulaganja izdvajaju se u svrhu preventivnog djelovanja, provode za razni projekti te su sanirana brojna opasna mjesta na cestama, a sudjelovalo se i u 67 projekata financiranih sredstvima iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH.
U odnosu na kretanja u području kriminaliteta, predstavnik podnositelja je naveo kako je u 2017. godini počinjeno ukupno 54.246 kaznenih djela što predstavlja smanjenje od 2,8% prema broju zabilježenom u 2016. godini. Koeficijent razriješenosti kaznenih djela iznosi 61,1% i smanjen je za 1% u odnosu na 2016. godinu. Broj prijavljenih kaznenih djela općeg kriminaliteta smanjen je za 3,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Broj ubojstava ostao je na istoj razini kao prethodne godine te su sva 43 ubojstva uspješno razriješena. Trend pada od 23,9% zabilježen je kod kaznenih djela protiv spolne slobode te kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. U području imovinskih kaznenih djela zabilježeno je smanjenje od 46% u odnosu na 2016., pri čemu je najzastupljenije kazneno djelo teške krađe s 12.821 počinjenih djela što je za 3,9% manje nego 2016. godine, a u odnosu na razbojništva kojih je u 2017. bilo 690, zabilježen je pad od 25%.
Posebna pažnja pridaje se kaznenim djelima počinjenima na štetu djece i protiv obitelji kojih je zabilježeno 5.274, što je porast od 8,8% u odnosu na 2016. godinu. Evidentirana su 2.083 kaznena djela kod kojih su djeca počinitelji.
U području organiziranog kriminaliteta tijekom 2017. godine počinjeno je 1.459 kaznenih djela za koja je prijavljeno 929 osoba. Organizirani kriminalitet zauzima udio od 2,8% u ukupnom kriminalitetu, a s tim u vezi predstavnik podnositelja istaknuo je da se kontinuirano ulažu napori radi sprječavanja i otkrivanja takvog djelovanja.
Nastavno je predstavnik predlagatelja naveo kako je u svijetlu migracijskih kretanja, u 2017. godini zabilježeno 365 kaznenih djela protuzakonitog ulaska, kretanja i boravka u RH (članak 326. Kaznenog zakona), za koja je prijavljena 321 osoba, a što je čak 134 kaznenih djela više nego u 2016. godini. Nadalje, zabilježeno je 4.808 osoba u nezakonitom prelasku državne granice, što je 6,9% više nego prethodne godine.
U 2017. godini evidentirano je 15 kaznenih djela trgovanja ljudima s 25 počinitelja i 29 žrtava, dok je tijekom 2016. počinjeno 7 kaznenih djela trgovanja ljudima s 10 počinitelja i 30 žrtava. Navedeni pokazatelji upućuju na značajan porast od 114%.
Nisu zabilježena kaznena djela terorizma ili djela povezanih s terorizmom, no to područje je značajno za policijsko djelovanje i povodom iste se redovito ostvaruje suradnja na međunarodnoj razini, a posebno s Europolom i Interpolom.
Nastavno je predstavnik podnositelja naveo kako se velika pozornost pridaje prevenciji zločina iz mržnje, u kojem području nije zabilježeno djelovanje organiziranih skupina. Broj kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva brojčano je ostao na istoj razini kao i prošle godine te iznosi 57 kaznenih djela.
Značajan dio aktivnosti Službe ratnih zločina odnosio se na prikupljanje podataka o grobnim mjestima iz Drugog svjetskog rata. Prikupljena su saznanja o postojanju 248 grobnica iz Drugog svjetskog rata i 22 moguća mjesta ukopa osoba nestalih tijekom Domovinskog rata o čemu je dokumentacija dostavljena Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.
Zabilježeno je ukupno 7.057 kaznenih djela kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije, što predstavlja smanjenje za 0,8% u odnosu na prošlu godinu, no pri tome je broj prijavljenih osoba veći za 15,5% nego u 2016. godini. Najzastupljenija su kaznena djela krivotvorenja službene isprave, računalna prijevara, zlouporaba položaja i ovlasti te pronevjera.
Kibernetička sigurnost i zaštita prava intelektualnog vlasništva dobivaju na značaju te je, krajem 2017. godine, Vlada RH uredbom osnovala posebnu ustrojstvenu jedinicu za kibernetički kriminal.
U odnosu na postupanje Uprave za granice, predstavnik podnositelja je naveo kako je 4.808 osoba zatečeno u nezakonitom prelasku državne granice, što predstavlja blago povećanje od 7% u odnosu na prošlu godinu. Najčešći modaliteti nezakonitog ulaska su pješačenje izvan prostora kopnenih granica ili skrivanje unutar vozila i plovila (Dunav na istoku). Aktivirana je i nova ruta preko Bosne i Hercegovine što stvara dodatan pritisak na PU ličko-senjsku, karlovačku, sisačko-moslavačku, pa i zadarsku. Najčešće se u nezakonitom prelasku zatiču osobe s područja Afganistana, Kosova, Turske, Albanije te Pakistana, a u pravilu uz sebe nemaju identifikacijske isprave.
Ministarstvo blisko surađuje sa susjednim državama te je u readmisiji iz Slovenije u RH vraćeno 565 osoba, a 8 ih je iz RH vraćeno u Sloveniju. Također, iz Crne Gore je u RH readmisijom vraćena 1 osoba, a 179 ih je vraćeno iz RH u Crnu Goru, nadalje iz Srbije je u RH vraćena 1 osoba, dok ih je iz RH u Srbiju upućeno 101. Readmisijom je iz RH u Bosnu i Hercegovinu vraćeno 292 ljudi, a niti jedna osoba nije iz BIH vraćena u RH. Prisilno su udaljena 123 strana državljanina, dok su 954 osobe udaljene u 2016. godini, pri čemu niti jedna osoba nije vraćena u državu podrijetla, veću isključivo u države iz okruženja.
Nastavno, predstavnik podnositelja navodi kako policija ima brojne ovlasti koje ne zadiru značajnije u ljudska prava i slobode, no pojedinima se može značajno utjecati na prava građana. Stoga se nadzor nad policijskim poslovima odvija na tri razine, i to na razini unutarnjeg nadzora u Ministarstvu unutarnjih poslova, građanskog nadzora te parlamentarnog nadzora. Sa svakom pritužbom na rad policije postupa se s posebnom pažnjom.
Tijekom 2017. godine evidentirano je 3.569 slučajeva primjene sile u obavljanju policijskih poslova, što je 1,8% više nego prethodne godine, pri čemu je u 3.263 slučajeva sila primijenjena radi sprječavanja bijega, a ostalo radi savladavanja otpora. Najčešće sredstvo prisile bila je tjelesna snaga, zatim sredstva za vezivanje, palica te vatreno oružje u jednom slučaju.
U raspravi je od strane članova Odbora ponovljena primjedba vezano za izostanak ministra unutarnjih poslova na raspravi o Izvješću za 2017. godinu na matičnom Odboru. Istaknuto je da je Odbor u prethodne dvije godine, prilikom rasprave o godišnjim izvješćima, predlagao da se pristupi izmjeni članka 4. Zakona o policiji, na način da se obveza podnošenja izvješća izuzme iz nadležnosti ministra unutarnjih poslova i stavi u nadležnost glavnog ravnatelja policije s obzirom da on neposredno rukovodi radom policije.
Pozdravljeno je izvješće kao kvalitetan analitički pregled, budući da pruža jasan uvid u statističke pokazatelje uz odgovarajuću usporedbu s istovrsnim podatcima iz prethodnih godina te je upućen prijedlog podnositelju da razmotri mogućnost komparativnog prikaza podataka o policijskom postupanju iz drugih država članica Europske unije.
Nadalje, u raspravi je naglašeno da je uslijed učestalih oružanih sukoba u Zagrebu u posljednje vrijeme u javnosti stvoren dojam opće nesigurnosti, zbog čega je potrebno intenzivirati djelovanje policijske službe i vratiti građanima osjećaj sigurnosti.
Podatci o smanjenju ukupnog broja počinjenih kaznenih djela istaknuti su kao pokazatelj kvalitetnog djelovanja policijske službe.
Od predstavnika podnositelja su zatražena dodatna pojašnjenja u odnosu na strukturu kaznenih djela ubojstava, popunjenost smještajnih kapaciteta za migrante, readmisiju migranata, podatke o tehničkoj evaluaciji o zadovoljenju preporuka za punu primjenu Schengenske pravne stečevine, zatim podatci o zabilježenim napadima na policijske službenike te neopravdanoj primjeni sile od strane policijskih službenika.
U odnosu na inicijativu za izmjenu članka 4. Zakona o policiji, predstavnik podnositelja istaknuo je kako je u tijeku priprema nacrta izmjena i dopuna Zakona o policiji te se očekuje da će uskoro biti upućena prema Hrvatskom saboru.
Nastavno je u odnosu na strukturu ubojstava pojasnio kako je u 2017. počinjeno ukupno 43 kaznena djela ubojstva, što je jednako kao i u 2016. godini, no za 10 više nego u 2015. godini. Od toga je 50% ubojstava počinjeno unutar obitelji odnosno prema bliskoj osobi, dok niti jedno ubojstvo nije povezano s organiziranim kriminalom. Razmatrano prema spolu, 35 žrtava ubojstava su osobe muškog, a 18 osoba ženskog spola.
U odnosu na napade na policijske službenike, predstavnik podnositelja je istaknuo da su zabilježena 124 slučaja napada, no niti jedan policijski službenik nije smrtno stradao, dok ih je 4 zadobilo teške, a 74 lake tjelesne ozljede.
Na posebno pitanje, predstavnik podnositelja je ustvrdio kako tijekom 2017. nije evidentiran niti jedan slučaj neopravdane primjene sile od strane policijskih službenika.
Nadalje, u odnosu na nezakonite migracije, istaknuto je kako je 4.808 osoba zatečeno u nezakonitom prelasku granice te da se vrši povratak „novih“ migranata putem readmisije, a sa starima se postupa sukladno Dublinskoj uredbi. Smještajni kapaciteti za migrante nisu popunjeni, postoje odgovarajuće smještajne mogućnosti, tako se primjerice u Prihvatnom centru u Tovarniku trenutno nalazi 26 osoba. U tijeku je rekonstrukcija Porina, no ne u svrhu povećanja smještanih kapaciteta, već radi poboljšanja uvjeta boravka za korisnike.
U odnosu na ispunjavanje preporuka za punu primjenu Schengenske pravne stečevine, predstavnik podnositelja je naveo da je prvo izvješće podneseno još 2015. godine, a uskoro se očekuje podnošenje 3. izvješća. Zaključna evaluacija Europske komisije očekuje se iduće godine, nakon podnošenja 4. izvješća, koje je ujedno posljednje.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati
IZVJEŠĆE MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA O OBAVLJANJU POLICIJSKIH POSLOVA U 2017. GODINI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić