Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 4. srpnja 2018., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhu sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, drugo čitanje, P. Z. E. br. 350 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. lipnja 2018.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U kratkom uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona prenosi u pravni poredak Republike Hrvatske Direktivu EU 2016/680 od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprječavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršenja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP te da se njime utvrđuju načela kojima se osigurava ostvarivanje i zaštita temeljnih prava i sloboda zajamčenih Ustavom RH i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, posebno pravo na zaštitu osobnih podataka.
Nastavno je istaknuo da se tijekom pripreme Konačnog prijedloga zakona pristupilo izmjeni odredbe članka 13. stavka 6. i članka 43. stavka 4. Prijedloga zakona s obzirom da je uvažen dio primjedbi nomotehničke naravi koje su tijekom prvog čitanja iznesene od strane Odbora za zakonodavstvo.
U raspravi je pozdravljeno donošenje predmetnog Zakona te je postavljeno pitanje da li sve države članice imaju jednak pristup svim prikupljenim podacima odnosno da li hrvatska policija ima pristup svim tim podacima na što je predstavnik predlagatelja odgovorio da sve države članice imaju pristup svim podacima te da to pravo ostvaruju izravnim kontaktom s nadležnim tijelima u drugim državama članicama. S obzirom da se u raspravi spominjalo prikupljanje podataka od nedržavnih tijela odnosno od banaka i drugih pravnih osoba privatnog prava, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim Zakonom štite osobni podaci samo strogo određenih skupina građana i to osoba za koje postoji sumnja da su počinile ili će počiniti kazneno djelo, osoba pravomoćno osuđenih za kazneno djelo, osoba koje imaju saznanja o počinjenom kaznenom djelu te žrtava kaznenog djela. Sva ostala prikupljanja osobnih podataka, osim navedenih kategorija, podliježu primjeni odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka i nisu predmet uređenja ovog Zakona.
Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O ZAŠTITI FIZIČKIH OSOBA U VEZI S OBRADOM I RAZMJENOM OSOBNIH PODATAKA U SVRHU SPRJEČAVANJA, ISTRAŽIVANJA, OTKRIVANJA ILI PROGONA KAZNENIH DJELA ILI IZVRŠAVANJA KAZNENIH SANKCIJA.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić