Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 19. sjednici, održanoj 11. srpnja 2017., raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2015. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2015. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2017.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće za 2015. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnik predlagatelja naveo da je predmetno Izvješće podijeljeno u 12 cjelina (Uvod, Sprječavanje kažnjivih ponašanja, Suzbijanje kriminaliteta, Sigurnost prometa na cestama, Sigurnost na državnoj granici, u zračnom prometu i plovidbi, Požari i tehnološke eksplozije, Nesretni slučajevi i samoubojstva, Primjena policijskih ovlasti i uporaba sredstava prisile, Predstavke građana i disciplinsko sudovanje, Napadi na policijske službenike, Proračunske vrijednosti policijskih programa te Ljudski potencijali), te da je njime obuhvaćeno postupanje policije kao ustrojstvene jedinice Ministarstva unutarnjih poslova.
Policija je svoje postupanje, kako bi ostvarila glavni strateški cilj – smanjenje opasnosti od kažnjivih ponašanja, usmjerila na četiri posebna cilja – poboljšati sprječavanje kažnjivih ponašanja, poboljšati suzbijanje kriminaliteta, povećati sigurnost prometa na cestama i jačati sigurnost na državnoj granici, u zračnom prometu i plovidbi.
Naglašeno je kako policija ne djeluje samo represivno, već i proaktivno, odnosno u cilju sprječavanja počinjenja kaznenih djela i prekršaja, te poduzima sve aktivnosti kako bi građani mali povjerenje u rad policije.
Posebice je istaknuto da se tijekom 2015. godine Republika Hrvatska, mimo uobičajenih aktivnosti, susrela s migrantskom krizom velikih razmjera (u promatranoj godini Republika Hrvatska je evidentirala ukupno 559.510 osoba zbog nezakonitog prelaska državne granice - u migracijskom valu 555.751, a izvan migracijskog vala 3759 osoba), što je tražilo izniman angažman policije, no policija je sve zadaće i ostvarila.
Vezano za turističku sezonu tijekom 2015. godine, naglašeno je da je Republika Hrvatska ugostila 12 milijuna stranih turista, a nije bio zabilježen niti jedan značajniji incident.
U raspravi je od strane članova Odbora pozdravljeno predmetno Izvješće, s obzirom da je iznimno precizno i statistički jasno, no istaknuto je, da iz samog naslova proizlazi da je to izvješće ministra, a ministar po zakonu ne upravlja radom policije, nego to čini glavni ravnatelj policije, te da ili treba mijenjati naziv izvješća ili bi u tome izvješću trebali stajati i neki drugi podaci koji se odnose na rad drugih ustrojstvenih jedinica MUP-a, kako bi se dobila cjelovita slika rada tog Ministarstva.
Kao ilustracija podataka za koje bi bilo dobro da se nađu u godišnjem izvješću, navedeno je da je u 2015. godini 15 pripadnika ATJ „Lučko“ napustilo MUP, a nije navedeno u predmetnom Izvješću, u medijima se iznose podaci da policija nema dovoljan broj vozila za patrole, a isto se ne spominje u izvješću, koliko djelatnika ima uvjete za mirovinu, koliko su im primanja i sl. Sve su to podaci kojima je mjesto u izvješću, jer daju realnu sliku resora.
Nadalje, istaknut je loš materijalni status policijskih službenika, čija osnovna plaća iznosi 3.500,00 kn, pa se postavilo pitanje kakav rad se može očekivati od djelatnika s minimalnim prihodima.
Zatražen je i odgovor na pitanje da li postoji volja da se ponovo uvede srednja policijska škola s trećim i četvrtim razredom, koja bi obuhvaćala kandidate sa završene prve dvije godine srednjoškolskog obrazovanja.
Kao loš primjer upravljanja policijskom upravom, naveden je primjer PU varaždinske u kojoj je tijekom 2015. godine došlo do krađe 125 komada oružja iz policijskog skladišta, o čemu u medijima nema povratne informacije. Od 2014. godine, u istoj Policijskoj upravi izvršena su 2 samoubojstva policijskih službenika i jedan pokušaj samoubojstva, a 20 djelatnika je zatražilo psihosocijalnu pomoć. U ovoj godini su u 3 navrata eksplodirale eksplozivne naprave. Sve su to pokazatelji koji ukazuju da se u Policijskoj upravi Varaždinskoj ne rukovodi na kvalitetan način.
Nadalje je u raspravi zatraženo pojašnjenje statističkih pokazatelja vezano za prometne prekršaje, jer od 827.628 prometnih prekršaja, u Osječko-baranjskoj županiji počinjeno 93.937 prekršaja na 107 000 vozila , od čega 1181 prekršaj počinjen pri vožnji biciklom pod utjecajem alkohola što, kad se uspoređuje s brojem vozila i takvog tipa prekršaja u npr. Istarskoj ili Primorsko-goranskoj županiji ukazuje na očigledan nerazmjer, tj. u tim županija je tijekom 2015. počinjeno pet ili desetak takvih prekršaja.
U raspravi je istaknut i segment požara i tehnoloških eksplozija koji su sadržani u istoj cjelini, a što se smatra neprihvatljivim, te je predloženo da se ta cjelina razdvoji. Posebice je istaknuto da je toj cjelini dan vrlo mali prostor iako je u 2015. godini bilo 6623 požara, što je više od 70% u odnosu na prethodnu 2014. godinu.
Na kraju rasprave se predstavnik predlagatelja osvrnuo na iznesene primjedbe te istaknuo da nitko nije zadovoljan s materijalnim statusom policijskih službenika, a posebice s rješenjima vezano za njihovu kazneno-pravnu zaštitu. Ministarstvo je ograničeno financijskim sredstvima koja se nalaze u državnom proračunu, te može raspolagati samo s time. Osnovna plaća policijskog službenika je 3.500,00 kn, na što se uračunava rad subotom, nedjeljom, blagdanima i noćni rad. Apelirao je na sve da pruže podršku kako bi se i društveni i financijski i kazneno-pravni status policijskih službenika poboljšao.
Vezano za odlazak djelatnika policije iz sustava, prosječan odlazak je 400 djelatnika godišnje, što kroz odlazak u mirovinu, što zbog otkaza ili sporazumnog raskida radnog odnosa. Do sada nisu bila primijećena nikakva odstupanja u odnosu na prethodne godine, no u 2018. godini će trebati obratiti pažnju na zahtjeve za odlazak iz sustava, s obzirom da je do 31.12.2018. na snazi odredba članka 128. Zakona o policiji, u odnosu na odredbe stavka 1., 2. i 3. članka 21.
Planom prijema je odobreno zapošljavanje svih 520 policijskih službenika koji su u protekle dvije godine završili prekvalifikaciju.
Vezano za ponovno pokretanje srednje policijske škole, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je i sam završio srednju policijsku školu te da završiti srednju policijsku školu ima svoju težinu, ali da je isto pitanje strateške odluke na razini Ministarstva.
Vezano za događanja u PU varaždinskoj istaknuto je da se u vezi spomenutih događaja provode kriminalistička istraživanja, te se vodi računa o svim aspektima. U pogledu mogućih kadrovskih promjena, sustav je vezan odredbama Zakona o policiji koje odredbe jasno propisuju pretpostavke za izbor i imenovanje na vodeće funkcije, te se striktno vodi računa o zakonitosti tog postupanja. Velik dio policijskih službenika svoj posao obavlja kvalitetno i pošteno, dok manji broj službenika zbog uočenih nepravilnosti, kroz disciplinski postupak napuštaju službu zbog otkaza.
Vezano za statističke pokazatelje prekršaja u Osječko-baranjskoj županiji, predstavnika predlagatelja je istaknuo da su se radile precizne usporedbe, te je vidljivo da je stanje sigurnosti cestovnog prometa u toj Županiji jako loše, a što je vidljivo iz činjenice velikog broja smrtnih slučajeva sudionika u prometu koji su biciklisti. Smatra kako su kolege pravilno prosudile i intenzivno radili na tome da se pokušaju sanirati oni segmenti u prometu koji rezultiraju najvećim posljedicama, što je i dovelo do tolikog broja prekršajnih prijava u odnosu na bicikliste. Ne sjeća se kada je u Splitu netko poginuo na biciklu, pa se ti prometni prekršaji tamo i ne registriraju, ali je za Split čest smrtni ishod zbog prometnih nezgoda u kojima sudjeluju vozači motora, te se njima daje posebna pozornost.
Predstavnik predlagatelja se obvezao dostaviti precizne podatke u pisanoj formi.
Nakon provedene rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati
IZVJEŠĆE MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA O OBAVLJANJU POLICIJSKIH POSLOVA U 2015. GODINI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić