Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 15. sjednici održanoj 6. prosinca 2019. Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2019. Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja podsjetio je kako u postupku pretvorbe društvenih poduzeća koja su se bavila turističkom djelatnošću u temeljni kapital trgovačkih društava u pravilu nije procjenjivano zemljište na kojem su bili izgrađeni hoteli i drugi objekti u funkciji turizma već su samo bili procijenjeni objekti. Nakon postupka pretvorbe objekti su postali vlasništvo trgovačkih društava, a zemljište ispod objekata i oko objekata je postalo vlasništvo Republike Hrvatske. Radi rješavanja navedenih problema i uređenja imovinskopravnih odnosa na nekretninama u navedenim situacijama, Hrvatski sabor je 2010. godine donio Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. Kako rješenja Zakona iz 2010. godine nisu uspjela zaživjeti i proizvesti učinke u praksi jer za zemljišta koja su postala vlasništvo jedinica lokalne samouprave postoji problem uknjižbe prava vlasništva, a za kampove se nisu mogli utvrditi omjeri suvlasničke zajednice zbog nedostataka kriterija za procjenu vrijednosti objekata i zemljišta te nije dana niti jedna koncesija za kampove, izrađen je novi Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.
Vezano za turističko zemljište koje je vlasništvo jedinica lokalne samouprave, Prijedlog zakona točno definira njegov obuhvat, a trgovačko društvo dobiva zakonski položaj zakupnika navedenog zemljišta. Također se određuje da se i u kampovima priznaje trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital u slučaju ako zemljište ispod objekta nije procijenjeno. Time se ostvaruje načelo jedinstva nekretnine (građevine i zemljišta na kojem je izgrađena), ali će se na taj način i formirati nove katastarske čestice na kojima su procijenjene građevine izgrađene koje će biti vlasništvo trgovačkog društva, a samim time će se i razvrgnuti suvlasnička zajednica te će Republika Hrvatska biti isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.
Na raspravi je bilo riječi o površini zemljišta u kampovima na kojima je utvrđena suvlasnička zajednica. Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako je riječ o 14.100.000,00 m2 zemljišta u kampovima na kojima još nisu uređeni odnosi i nije moguće uređivanje odnosa s trgovačkim društvima u skladu s tržišnim uvjetima. Kao prijelazno i privremeno rješenje za otklanjanje mogućih štetnih posljedica, Ministarstvo turizma naplaćuje korištenje takvih kampova trgovačkim društvima na način da im naplaćuje 3,00 kn/m2 za pola zemljišta kampa koje je u suvlasništvu i 2% od 1 ukupnog godišnjeg prihoda kampa.
Na raspravi je konstatirano kako Zakon predstavlja konačni epilog za najpropulzivniji sektor te pruža određeni optimizam investitorima da krenu u daljnje poslovne pothvate. Nadalje, članove Odbora zanimao je i iznos cijena zakupnine vezano uz kampove. Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako će trgovačko društvo koje ima vlastite nekretnine u obuhvatu kampa imati zakonski položaj zakupnika zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u obuhvatu kampa i s njim će se sklopiti ugovor o zakupu. Početni iznos jedinične cijene zakupnine te ostale orijentacijske kriterije za njihovo utvrđivanje propisat će Vlada Republike Hrvatske uredbom. Na raspravi su posebno istaknuti kampovi u Istarskoj županiji koji imaju najmanji broj noćenja, manji broj sunčanih dana u godini jer im je geografski položaj nepovoljniji, te je upozoreno kako bi o navedenom valjalo voditi računa prilikom izrade iznosa jedinične cijene zakupnine. Ocijenjeno je kako je početni iznos jedinične cijene zakupnine koji se korigira sa koeficijentom ekonomske isplativosti po županijama i to za kamp u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji s koeficijentom 1 previsok u odnosu na ostale županije. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je jedan od kriterija za odabir koeficijenata bio i blizina emitivnih tržišta te da će se navedeni prijedlozi uzeti u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Članovi Odbora osvrnuli su se i na pojedine primjedbe iz javne rasprave koje su iznijeli predstavnici Hrvatske udruge turizma kao i predstavnici kampova. Upozoreno je kako nije korektno da se sve zemljište stavi u istu kategoriju, a time i pod istu cijenu te bi u skladu s time kampovi udaljeni od mora plaćali istu cijenu kao i oni uz more. Predstavnik predlagatelja ustvrdio je kako se gotovo svi kampovi nalaze uz samo more. Otvoreno je i pitanje uloge lokalne samouprave prilikom sklapanja ugovora o zakupu. Predstavnik predlagatelja ponovio je kako temeljem ovog Zakona trgovačko društvo ima zakonski položaj zakupnika zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u obuhvatu građevne čestice kao zemljišta za redovitu uporabu turističkih građevina i s njim će jedinica lokalne samouprave sklopiti ugovor o zakupu. Parametre za utvrđivanje visine zakupnine za takvo zemljište odredit će Vlada Republike Hrvatske uredbom, a daje se i mogućnost trgovačkom društvu da u bilo kojem trenutku zatraži od jedinice lokalne samouprave prodaju navedenog zemljišta.
Nadalje, na raspravi je istaknuta i važnost definiranja što više pojedinosti samim Zakonom kako bi se izbjegle pravne nesigurnosti, a cijene zakupnine uredbom Vlade.
Nakon provedene rasprave Odbor za turizam sa (7 glasova „za“ i 1 „suzdržanim“) predlaže Hrvatskome saboru donošenje
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Branko Grčić