Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 26. studenoga 2025. Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2025.
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu.
Predstavnik predlagatelja uvodno se osvrnuo na ukupne prihode i rashode proračuna, istaknuvši kako su za 2026. godinu predviđeni ukupni prihodi od 35,7 milijardi eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 39,8 milijardi eura. Ukupni planirani prihodi tako su veći za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan “rebalansa” proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za 3 milijarde eura.
Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 2,7 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,2 posto. Glavni pokretač rasta BDP-a u idućoj godini trebala bi biti domaća potražnja, što se većinom odnosi na osobnu potrošnju. Projekcije su kako bi realni rast BDP-a u 2027.godini trebao iznositi 2,5 posto, a u 2028. godini 2,4 posto.
Govoreći o inflaciji predstavnik predlagatelja predviđa kako bi u 2026.godini trebala usporiti na prosječnih 2,8 posto, nakon prognoziranih 3,7 posto u ovoj godini, a trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi na tržištu rada, pri čemu bi zaposlenost trebala porasti za 1,6 posto.
Vezano uz strukturu poreznih prihoda, istaknuto je kako planirani porezni prihodi iznose 19,1 milijardi eura, od čega se 68 posto odnosi na PDV, 17 posto na posebne poreze i trošarine, 14 posto na porez na dobit te 1 posto na "ostalo".
Obrazlažući financijski plan za 2026. godinu predstavnica Ministarstva turizma i sporta istaknula je kako je za Ministarstvo u odnosu na tekući plan 2025. godine proračun povećan za gotovo 44 milijuna eura odnosno 36 posto te iznosi 449.059.632 milijuna eura. Značajna su povećanje u različitim segmentima turizma, poglavito u dijelu turističke promocije te ulaganja u turističku infrastrukturu. Za razvoj posebnih oblika turizma imamo povećanja u iznosu od oko 4 milijuna eura u odnosu na plan iz 2025. godine. Zastupljen je i razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma koji spada u stavku NPOO-a. U Fondu za turizam također imamo značajna povećanja, kazala je predstavnica Ministarstva turizma i sporta.
Članovi Odbora su se u raspravi osvrnuli na aktivnosti Hrvatske turističke zajednice, utvrdivši kako ulazimo u izazovan period za promociju hrvatskog turizma i predstavljanje Hrvatske kao destinacije. Predstavnica Ministarstva turizma i sporta kazala je kako je glavna intencija novog proračuna jačanje promotivnih aktivnosti od strane Hrvatske turističke zajednice koje su do sada bile podzastupljene upravo zbog nedostatka sredstava. Također, naglasak je na jačanju postojećih i uvođenju novih avionskih linija prema našim emitivnim tržištima. Što se tiče promocije povećana su sredstava za digitalno oglašavanje, poglavito u kontekstu velikog povratka naše konkurencije, ali i otvaranja novih tržišta kao što je primjerice Srednja Azija. Nastavlja se promovirati i kontinent Hrvatske kao i druge manje poznate destinacije u zemlji, a za to imamo i posebni fond za turistički manje razvijena područja, pojasnila je predstavnica Ministarstva.
Raspravljalo se i o investicijskoj dinamici kao i o komunikaciji Ministarstva financija s Europskom komisijom vezano uz produljenje Mehanizma za oporavak i otpornost ako započeti projekti ne budu dovršeni. Predstavnik Ministarstva financija podsjetio je kako produljenja nisu predviđena i svi projekti moraju biti dovršeni najkasnije do kraja kolovoza 2026. godine. Uvjereni smo da ćemo iskoristi 100 posto alokacija bespovratnih sredstava i gotovo 95 posto zajmova. Vezano uz navedeno, članovi Odbora izrazili su zabrinutost zbog postupaka javne nabave gdje su česti primjeri poništenja postupaka zbog različitih razloga.
Članovi Odbora istaknuli su i pitanje cjenovne konkurentnosti, posebice u svjetlu Hrvatske kao jedne od najskupljih destinacija na Mediteranu. Posebno je naglašena važnost međudjelovanja monetarne i fiskalne politike za stabilnost cijena i uravnoteženo gospodarstvo, kao i dobra koordinacije institucija poput Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Državnog inspektorata te Ministarstva financija i Ministarstva turizma i sporta.
Očekuje se aktivnija uloga Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ponajprije u kontekstu trgovačkih lanaca. Agencija ima prostora provesti jednu cjelovitu istragu dolazi li do nekog dogovorenog povećavanja cijena kojeg smo svi svjesni. Vezano uz turizam u makroekonomskim projekcijama ove godine možemo očekivati pad kategorije izvoza usluga. U izvozu usluga turistička putovanja zastupljena su sa 66 posto, iako bilježimo rast broja dolazaka i noćenja i nominalni rast prihoda od turizma, realna potrošnja po turistu bilježi značajan pad u 2025. godini. U skladu s time očekujemo i pad izvoza usluga u ovoj godini od 1,4 posto. Iduće godine očekujemo blagi rast od 0,3 posto u kategoriji cjelokupnog izvoza usluga, pojasnio je predstavnik Ministarstva financija.
Bilo je riječi i o ulaganjima u sport. Ukupna ulaganja u razvoj sporta u 2026. godini iznose 187 milijuna eura, dok na izgradnju sportske infrastrukture odlazi 31 posto od navedenog iznosa. Ključni projekti su Nacionalni centar za razvoj vodenih sportova, sportske građevine od nacionalnog interesa i Nacionalni nogometni kamp. Od ukupnih ulaganja u razvoj sporta 9 posto usmjereno je na stipendije i nagrade sportašima, a osigurana su i dodatna sredstva za povećanje stipendija za vrhunske sportaše, a za razvoj sporta u lokalnoj zajednici osigurano je 6 posto od predviđenih sredstava, zaključio je predstavnik Ministarstva financija.
Odbor za turizam je sa (6 glasova „za“ i 3 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I 2028. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na Financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija planova za 2027. i 2028. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Sanja Radolović