Odbor za turizam Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 23. svibnja 2007. godine raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o pružanju usluga u turizmu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2007. godine.
Odbor za turizam raspravio je Konačni prijedlog predmetnoga zakona na temelju članka 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu prava i dužnosti matičnog radnog tijela u području koje se odnosi na ugostiteljsku i turističku djelatnost i s njima neposredno vezane djelatnosti.
U radu sjednice sudjelovali su i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske, Hrvatske obrtničke komore, predstavnica skupine ruralnog turizma u ime Hrvatskog farmera i predstavnik Hrvatske udruge turističkih brodova.
Način rada Odbora za turizam, da u slučaju rasprave važnih zakonskih projekata poziva najširi krug predstavnika strukovnih udruga i time omogući javno izražavanje različitih stajališta i interesa, ocijenjeno je vrlo pozitivnim.
Uvodno izlaganje o razlozima zbog kojih se predlaže jedan novi tekst zakona u odnosu na sada važeći podnio je gospodin Robert Pende, pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka i ujedno obrazložio koje su promjene sadržane u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na zakon u prvom čitanju. U svojem je izlaganju naglasio da je Zakon u odnosu na prvo čitanje mijenjan u dijelu što se tiče usklađivanja s pravnom stečevinom EU, a prihvaćeni su i određeni prijedlozi strukovnih udruga.
Gospodin Ante Markov, predsjednik Odbora, u svojem je izlaganju izrazio zadovoljstvo zbog dobre suradnje resornog ministarstva sa relevantnim udrugama koje djeluju u pružanju usluga u turizmu, tako da su podnijete primjedbe ovoga Odbora, zastupnika u Hrvatskom saboru i strukovnih udruga uglavnom uključene u tekst Konačnog prijedloga zakona. U svojem je izlaganju predložio da se razmotri mogućnost da se pravni izričaj „turistička agencija“ zamijeni s „putničkom agencijom“ s obzirom da bi i zbog statističkog praćenja, određene pojmove trebalo uskladiti s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti. Smatra također da je upitan rok stupanja na snagu ovoga Zakona (1. studenoga 2007.) jer se na temelju njegovih odredbi treba u roku od tri mjeseca donijeti više od šesnaest podzakonskih akata.
Nakon toga otvorena je rasprava o tekstu Konačnog prijedloga zakona koja je bila sveobuhvatna, temeljita i na visokoj stručnoj razini.
U raspravi je izraženo mišljenje:
- da udrugama ne bi trebalo davati mogućnost da organiziraju paket aranžmane u trajanju od dva dana (članak 6.);
- da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ili lučka uprava obvezatno donosi odluku o prostoru na kojemu se može vršiti rezervacija i prodaja aranžmana i izleta na plovnome objektu (članak 7.);
- da se u definiciju pojma „nautički turizam“ dodaju i putnički brodovi na kružnim i višednevnim putovanjima, za dnevne izlete, jahta s gospodarskom namjenom sa profesionalnom posadom (članak 44.);
- da se briše stavak 2. članka 52. s obzirom da se u tom stavku radi o rješenju koje je uređeno drugim propisom, pa bi shodno tome u Kaznenim odredbama trebalo brisati stavak 5. članka 65.;
- da se turističke usluge koje se pružaju u posebnim oblicima turističke ponude uvrsti i kulturni turizam, ronilački turizam i gastronomski turizam (članak 54.);
- da bi pojam „turistička agencija“ trebalo zamijeniti pojmom „putnička agencija“ s obzirom da je u Zakonu o nacionalnoj klasifikaciji sadržan termin „putnička agencija“;
- da se kod uvjeta koje moraju ispunjavati turistički vodiči koji će položiti posebni dio stručnog ispita i voditi turiste na posebnim lokalitetima, uvede kao uvjet najmanje viša stručna sprema (članak 27.).
Nakon toga, predstavnik predlagatelja gospodin Robert Pende očitovao se u odnosu na pojedine primjedbe i podnijete prijedloge, kod čega je naglasio da je prihvatljivo uključivanje kulturnoga turizma u posebne oblike pružanja usluga u turizmu, te izvijestio da je u pripremi posebni Zakon o ronjenju koji će riješiti najveći dio otvorenih pitanja. Isto je tako izvijestio članove Odbora da je dovršena studija o razvojnoj strategiji nautičkog turizma u kojoj će biti sadržana sva pitanja o nautičkom turizmu koja su postavljana na sjednici. Smatra da se u slučaju turističkih aranžmana koje organiziraju udruge radi o povremenom obavljanju djelatnosti i to samo za članove tih udruga. Što se tiče pojma putničkih i turističkih agencija, i jedne i druge mogu legitimno poslovati, te da rasprava o ovom pitanju zahtijeva opsežnu tehničku i stručnu raspravu.
Nakon toga, gospodin Zdenko Antešić, član Odbora, upozorio je da je stavkom 5. članka 22. određeno da strani državljani koji u Republici Hrvatskoj imaju registrirano vlastito trgovačko društvo ili obrt za pružanje usluge turističke agencije ili imaju odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj mogu obavljati poslove voditelja poslovnice ukoliko ispunjavaju uvjete za voditelja poslovnice. Zastupnik je mišljenja da bi voditelj poslovnice turističke agencije, kao i turistički vodič, osim uvjeta utvrđenih stavkom 3. članka 22. Konačnog prijedloga zakona trebali obvezno poznavati hrvatski jezik. Naime, potpuna liberalizacija obavljanja tih poslova nakon pristupanja u EU, nostrifikacija stečenih diploma i stručnih znanja u zemljama EU ne zahtijeva obvezno poznavanje hrvatskoga jezika.
Prema tumačenju predstavnika predlagatelja relevantne direktive EU ne dozvoljavaju da se uvede kao uvjet obvezatno poznavanje hrvatskoga jezika, a stečene se diplome moraju prihvatiti, dok se Programom stručnog ispita može propisati polaganje ispita na hrvatskom jeziku.
Predsjedavajući sjednicom predložio je da članovi Odbora formuliraju rješenje iz članka 22. i novog stavka 6. kojim bi se odredilo da je poznavanje hrvatskoga jezika jedan od uvjeta za voditelja poslovnice, te da se raspravi koji bi se modalitet koristio da se ugradi takav institut.
Nakon toga predsjednik Odbora, gospodin Ante Markov predložio je da se glasuje o prijedlogu da se kao uvjet za voditelja poslovnice turističke agencije i turističke vodiče propiše uvjet poznavanje hrvatskoga jezika.
Za ovaj prijedlog glasovalo je četiri člana Odbora, dok je šest članova bilo protiv, tako da taj prijedlog nije prošao. Četiri člana Odbora izrazili su odvojeno mišljenje u odnosu na rezultat glasovanja.
Predsjednik Odbora, gospodin Ante Markov, predložio je da se na ovoj sjednici Odbor ne očituje po pitanju pojmova putničke ili turističke agencije s obzirom da se radi gotovo o znanstvenoj raspravi, a prema predloženom tekstu Zakona i jedan i drugi oblik agencija može legalno poslovati. Odbor je prihvatio ovaj prijedlog i nije glasovao o ovome pitanju.
Nakon zaključenja rasprave, predsjedavajući je predložio sljedeće
Z A K L J U Č K E:
1. Odbor za turizam Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskom saboru DA DONESE ZAKON O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU sa sljedećim amandmanima:
AMANDMAN I
Na članak 44.
U stavku 1. članka 44. u zagradi, nakon riječi „jahta, brodica“ dodaju se riječi „putnički brod na kružnom višednevnom putovanju i za dnevne izlete, jahta s gospodarskim namjenama sa profesionalnom posadom“.
Obrazloženje:
Pobliže i sadržajnije određuje obuhvat definicije što se smatra nautičkim turizmom.
AMANDMAN II
Na članak 54.
U stavku 1. članka 54. nakon riječi „zdravstvenom“ dodaje se riječ „kulturnom“, a nakon riječi „rekreacijskom ribolovu na moru“ dodaju se riječi „ronilačkom turizmu“.
Obrazloženje:
Nedvojbeno je da osmišljavanje kulturno-turističkog proizvoda koji uključuje i spomenike kulture predstavlja nezaobilazni dio turističke ponude koja zahtijeva dodatne sadržaje. Isto tako sve veća potražnja za doživljajima u ronilaštvu zahtijeva da se ovaj oblik uključi u turističke usluge, koje se mogu pružati u posebnim oblicima turističke ponude.
Ovaj zaključak JEDNOGLASNO je prihvaćen.
Za svojega izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Antu Markova, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK
Ante Markov