Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici, održanoj 24. studenog 2014. godine, Prijedlog zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. studenog 2014. godine.
Odbor je, sukladno odredbi čl.101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Zakonu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju je, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije,cjelovito obrazložio razloge zbog kojih se predlaže donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Istaknuo je naime, da će se donošenjem ovoga Zakona osigurati odgovarajuće programske podloge koje će omogućiti postizanje temeljnih strateških ciljeva politike regionalnog razvoja. To se prvenstveno odnosi na smanjenje regionalnih nejednakosti kroz posebne intervencije usmjerene prema slabije razvijenim područjima i drugim područjima s razvojnim posebnostima, te na jačanje konkurentnosti svake regionalne jedinice prije svega gradova kao ključnih nositelja regionalnog razvoja. Predstavnik predlagatelja je nadalje iznio da će predloženi Zakon, između ostalog, stvoriti pretpostavku za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj koja sredstva su namijenjena za urbani razvoj.
Članovi Odbora upoznati su s pisanim mišljenjem i prijedlogom amandmana koje je na Prijedlog zakona dostavila Udruga gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Nakon uvodnog izlaganja, u raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora je ocijenila da se donošenje ovoga Zakona može podržati u cilju postizanja ravnomjernijeg regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Međutim, skrenuta je pozornost da bi se ponuđena rješenja koja se odnose na ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljena na indeksu razvijenosti mogla, zbog neujednačenih kriterija, negativno odraziti na razvoj odnosno daljnji opstanak tih jedinica.
Neki članovi Odbora izrazili su bojazan da bi rješenja koja se odnose donošenje županijskih razvojnih strategija i ustrojavanje urbane aglomeracije radi učinkovitijeg planiranja i usklađivanja politike regionalnog razvoja, u provedbi mogla biti upitna. Naime ovdje postoji mogućnost kolizije, jer planiranje regionalnog razvoja na nivou županije i na nivou gradova urbane konglomeracije (Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka ) može biti različito i neusklađeno i bilo bi korisno da se predlagatelj opredijeli za jedno od ponuđenih rješenja.
U daljnjoj raspravi je izneseno mišljenje da, iako se ovim Zakon pokreće ozbiljna reforma u sustavu potpora, ipak treba voditi računa o kriterijima temeljem kojih će se definirati indeks razvijenosti budući da će mnoge male općine izgubiti velika sredstva. Stoga je ukazano da bi bilo dobro razmisliti da prijelazno razdoblje, za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ne ispunjavaju uvjete za zadržavanje statusa potpomognutog područja a u kojem bi im bila osigurana pomoć iz državnog proračuna, ne bude tri već četiri godine. Većina članova Odbora je podržala rješenja koja se odnose na pomoć za sufinanciranje pripreme i provedbe projekata za čiju provedbu se planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova.
U raspravi je izneseno mišljenje da bi trebalo razmisliti o mogućnosti da se odredi razdoblje na koje Vlada Republike Hrvatske imenuje Vijeće za regionalni razvoj kao i razdoblje na koje se osniva Partnersko vijeće statističke regije. Iako je za provedbu ovoga Zakona potrebno donijeti veći broj provedbenih propisa, izneseno je da bi ipak bilo dobro skratiti rok od devedeset dana za njihovo donošenje.
Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora većinom je glasova ( 6 glasova «za» i 1 glas „suzdržan“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr.sc. Rajka Ostojića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Rajko Ostojić