Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 4. veljače 2026. godine, Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2025. godine.
Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica Vlade je uvodno istaknula kako Izvješće o učenicima provedbe zakona o otocima za 2025. godinu, kojim vlada Republike Hrvatske jednom godišnje izvještava Hrvatski sabor o provedbi zakonskih odredbi i učincima javnih politika usmjerenih na razvoj otoka, obuhvaća širok raspon ulaganja mjera provedenih od strane ministarstava javnih poduzeća, jedinica lokalnih područja za uprave i ostalih dionika, uključujući probleme financiranja iz državnog proračuna, europskih fondova i kreditnih linija. Ulaganja u 2024. godini iznose 527.27 milijuna eura, od čega je 500.2 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva, a 27.07 milijuna eura kroz kreditne programe. u odnosu na 2023. Zabilježen je pad ulaganja 11.34 %, što je očekivana posljedica završetka posljednjih projekata iz prethodne EU omotnice, a istovremeno u zadnjim godinama vidljiv je porast nacionalnih ulaganja, posebno kroz promet, zdravstvo, socijalnu skrb, poljoprivredu i komunalnu infrastrukturu, što potvrđuje kontinuitet državne potpore razvoju otoka i nakon završetka velikih europskih investicija.
U razdoblju od 2016. do 2024. godine ukupna ulaganja u otoke dosegnula su 4. 3 milijarde eura, od čega je 3,7%, odnosno više od 92% osigurano kroz bespovratna sredstva, dok 313,7 milijuna eura odnosa 7,78 %čine kreditna sredstva. Ulaganja u 2024.godini su bila usmjerena prema sektorima s najvećim razvojnim i infrastrukturnim učinkom na otočnom područja. Najveći pojedinačni iznosi i promjeni odnose se na sljedeća područja, prometno povezivanje u ulaganja od 249,8 milijuna eura, što predstavlja rast u 30.69 % u odnosu na 2023. godinu, a kao najznačajniji projekti ističu se rekonstrukcije trajektnih luka, modernizacija otočih pristupnih cesta, održavanje državnih linija i povećanje ulaganja u sigurnost pomorskog i zračnog prometa. Vodoopskrba i odvodnja, usprkos zabilježenom padu 5.62 % i dalje ostaje kapitalno najvažniji zbog završetka nekoliko višegodišnjih projekata u vrijednosti 2.4 milijuna eura, dok je energetika imala najveći relativni rast u 2024. godini u iznosu od 58.1 milijuna eura, što je 141.68 % više nego u 2023. godini.
Ukupni prihodi otočnih poduzetnika od 2024. godine su dosegnuli 2.6 milijardi eura, što je 1.3 % više u odnosu na 2023., dok je broj zaposlenih porastao na 28,816, što je 4.9 posto više u odnosu na 2023. Prosječna neto plaća je iznosila je 1050 eura, što predstavlja rast od 16.4 %. Broj stanovnika na otocima porastao je za 0.55 % u odnosu na 2023. godinu. Usporedno s pozitivnim demografskim kretanjima, otoci u 2024. godini bilježe daljnji rast obuhvata djece predškolskim odgojem, koji sada iznosi 72.7 %, što je porast treću godinu zaredom.
Zaključno je predstavnica Vlade istaknula kako su dosadašnja ulaganja osigurala su unapređenje infrastrukture i gospodarski rast i povećanje kvalitete života na otocima, a novi financijski instrumenti otvaraju dodatne mogućnosti za daljnji razvoj otočnih zajednica te jačaju opravdanost nastavka provedbe otočne razvojne politike. Ovo Izvješće pruža čvrste temelje za daljnje planiranje i realizaciju ciljeva održivog razvoja otoka.
U raspravi koja je uslijedila, zastupnici su pohvalili Izvješće te se osvrnuli na nužnost usklađenosti svih akata strateškog planiranja i programa financiranja sa Zakonom o otocima.
Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024. godini
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dubravka Lipovac Pehar