Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podneseni su i prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, i to za; Hrvatske vode, Hrvatske ceste d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za restrukturiranje i prodaju, Hrvatske autoceste d.o.o. i HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine navedeni prijedlog s pripadajućim odlukama koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.
Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio opće značajke predloženih izmjena i dopuna Državnog proračuna u 2023. godini. Makro fiskalni okvir Republike Hrvatske definiran u travnju ove godine u Programu stabilnosti karakterizira nastavak relativno povoljnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu tako se u 2023. godini očekuje realni rast ekonomske aktivnosti od 2,2%, pri čemu sve sastavnice BDP-a imaju blago uvećane doprinose rastu, pogotovo izvoz roba i usluga.
Prihodi od pomoći prema novom planu za 2023. planirani su u iznosu od gotovo 5 milijardi eura i u odnosu na prvotni plan povećavaju se za 15,2 milijuna eura. Ovi prihodi izravno su vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti EU te iz novog instrumenta EU nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost. Rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora ovim se Izmjenama i dopunama povećavaju za 185,3 milijuna eura. U okviru rashoda koji se financiraju iz EU izvora povećanje rashoda prvenstveno je rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti Europske unije u 2023. godini zbog čega su osigurana dodatna sredstva na ovom izvoru financiranja u iznosu od 117,7 milijuna eura.
Govoreći o promjenama Zakona o izvršavanju proračuna za 2023. godine, predstavnik predlagatelja izdvojio je odredbu kojom se utvrđuje se mogućnost dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu. Također, ovim se izmjenama mijenja i iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike.
Predstavljajući podrobnije poziciju koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, predstavnica ministarstva rekla je da je ovim rebalansom, u odnosu na tekući plan za 2023. godinu koji iznosi 502.725.478 eura predviđa: ukupno smanjenje za 85.916.188 eura, ukupno povećanje za 13.382.636 eura, te ukupne uštede u visini od 4.490.681 eura. Novi plan za 2023. godinu tako je 425.701.245 eura. Najznačajnije stavke na strani povećanja su za: razvoj otoka (2 mil. eura); razvoj potpomognutih područja (2 mil. eura); regionalni razvojni projekti (1 mil. eura); razvoj brdsko-planinskih područja (265 tis. eura). Najznačajnije uštede na strani smanjenja su: OPKK smanjenje plana (37,9 mil. eura), Integrirani teritorijalni program 2021-2027 (35,7 mil eura), Fond za pravednu tranziciju (5,9 mil eura); Program za Slavoniju, Baranju i Srijem (1,1 mil eura); Program revitalizacije Dalmatinske zagore (1 mil. eura) te Program revitalizacije Gorskog kotara (900 tis. eura). Naglašeno je da je većina smanjena uzrokovana faziranjem ili kašnjenjem projekata uslijed kašnjenja nabave i povećanja cijena a jedan dio je uzrokovan zbog sporije realizacije planova Europske komisije. Rebalansom je izvršena i preraspodjela sredstava unutar proračunskih pozicija, kako bi se osiguralo nesmetano izvršenje preuzetih obveza i realizirali svi razvojni projekti. Sredstva smanjena ovim rebalansom, potrebno je osigurati za 2024. godinu pošto su vezana uz realizaciju projekata u prvoj polovici sljedeće godine.
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora pozdravili su dobre makroekonomske pokazatelje te ukupno povećanje od 15% u okviru stavke pomoći koja obuhvaća sve izvore europskog financiranja. S predstavnicima Vlade razmijenjena su mišljenja o poticanju dinamike iskorištavanja sredstava unutar razvojnih programa te priprema za zaključivanje omotnice 2014. – 2020.g.
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glasom ''protiv'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.,
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita,
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
- Centar za restrukturiranje i prodaju,
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.