Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podneseni su i prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, i to za; Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Centar za restrukturiranje i prodaju, Hrvatske autoceste, HŽ putnički prijevoz i HŽ Infrastrukturu.
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine navedeni prijedlog s pripadajućim odlukama koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022.godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio opće značajke Državnog proračuna u 2022. godini. Ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 164,5 mlrd. kn u 2022. te 167,7 mlrd kn u 2023. i 2024. Na ukupne prihode značajan utjecaj u 2022. godini ima predviđeno povećanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost i doprinosa te posebice pomoći, za koje se predviđa povećanje od čak 8,3 mlrd kn. Ukupni planirani rashodi u 2022. godini financirani iz svih izvora iznose 173,8 mlrd. kuna i veći su za 0,5 mlrd. kn u odnosu na ukupne rashode planirane zadnjim rebalansom iz listopada 2021, dok su za 2023. ukupni rashodi planirani u iznosu od 169,8 mlrd. kuna i za 2024. godinu u iznosu od 166,5 mlrd. kuna. Pritom su rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u 2022. godini planirani u iznosu od 127 mlrd. kn. Na takva kretanja u prvom redu utjecat će smanjenje transfera proračunskih sredstava HZZO-u, potpora za očuvanje radnih mjesta, sredstava za sanaciju dugova bolnica te jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja. Na drugoj strani znatno se povećavaju rashodi vezani uz posljedice potresa, sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav te kamate na obveznice i kredite. Takvim planiranjem predviđa se kako će ukupni rezultat dovesti do smanjenja manjka državnog proračuna koji se u 2022. godini procjenjuje na 9,3 mlrd. kn (2,1% BDP-a, uz tendenciju daljnjeg smanjenja u narednim godinama tj. na 2,1 mlrd. kn u 2023. ili 0,4% te 1,2 mlrd. kn u 2024 ili 0,2%).
Govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, istaknuto je da su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100 milijuna kuna. Osnovica za obračun naknada i drugih primanja u 2022. godini ostaje na istoj razini i iznosi 3.326,00 kuna, dok jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 300 milijuna kuna. U 2022. godini povećana su planirana sredstva na pozicijama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a zbog planiranih povećanih rashoda za obnovu od potresa Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje proračun je uvećan s 370 na 790 milijuna kuna.
U raspravi je skrenuta pozornost na problem fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, uzimajući u obzira da je iznos za fiskalno izravnavanje ostao isti kao i za prethodnu godinu dok su se inflatorna kretanja ubrzala. Pozdravljeno je osiguravanje sredstava u fondu za sufinanciranje projekata iz europskih fondova te predviđeni iznos od 100 milijuna kuna za stvarno i funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave. Upozoreno je na razumljiv ali značajan deficit proračuna te je izražena bojazan da će i u sljedećoj godini zdravstveni sustav ponovno biti uzrok njegovog povećanja. Pohvaljeno je što je, unatoč smanjivanju prihoda i povećanja rashoda izazvanih pandemijom, Hrvatska nastavila s ispunjavanjem kriterija konvergencije koji su preduvjet za ulazak u europodručje.
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 ''suzdržanim'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJU ZA 2023. I 2024. GODINU
te sljedećih odluka:
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu i
- odluke o davanju suglasnosti na financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić