Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. godine konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio opće značajke Državnog proračuna u 2021. godini. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti. U 2021. očekuje se realni rast BDP-a od 5,0%, kojega će pratiti rast od 3,4% u 2022. te 3,1% u 2023. godini. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 12,3% više u odnosu na novi plan za 2020. Ukupni planirani rashodi u 2021. godini financirani iz svih izvora iznose 157,9 milijardi kuna i veći su za 2,0 milijardi kuna. Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,9% BDP-a u 2021. godini. U 2022. ponovno se predviđa manjak od 2,1% BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,6% BDP-a.
Rashodovna strana, naglasio je predstavnik predlagatelja, uvelike je usmjerena na očuvanje i poticanje gospodarskih aktivnosti, sustava zdravstva i socijalnih programa kojima se minimaliziraju učinci krize uzrokovane pandemijom koronavirusa te za programe sanacije nakon razornog potresa koji je pogodio Zagrebu i okolna područja. Naglasio je kako nam je fiskalna disciplina proteklih godina omogućila relativno širok manevarski prostor kako bismo pokušali prebroditi ovu krizu te da će se tim načelima javne financije voditi i dalje.
Govoreći podrobnije o poziciji koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, predstavnik ministarstva naglasio je da on u slijedećoj godini raste za 566.000.00 kn na 1.507.00.000 kn a taj trend rasta se nastavlja i u slijedećim godinama. Povećanje u narednoj godini je 42% u odnosu na ovu godinu. U strukturi financiranja, istaknuo je, nacionalna sredstva čine 41% dok europska sredstava čine 59%. Razdjel ministarstva čine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara te samo Ministarstvo. U slijedećoj godini, najveće povećanje sredstava planira se u OP konkurentnost i kohezija, bilježi se smanjene sredstava za regionalno razvoj ali se povećavaju sredstava u Fondu za sufinanciranje.
Predstavnica Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje izvijestila je da razdjel Ureda iznosi 216 milijuna kuna s tendencijom smanjivanja u slijedećim godina kako se privode kraju stambena zbrinjavanja kao posljedice rata. Najvažnije stavke se odnose na povratak građana izbjeglih iz BIH, nadalje na regionalni program stambenog zbrinjavanja, na stambeno zbrinjavanje osoba za odobrenom međunarodnom zaštitom te na poboljšavanje uvjeta života pripadnika romske nacionalne manjine.
U raspravi koja je uslijedila, članove Odbora prvenstveno je zanimalo koliko je realan procijenjeni deficit te dinamika i pripremljenost za privlačenje sredstava iz nove financijske perspektive Europske unije. U tom kontekstu, posebno su istaknuti problemi korekcija te osiguravanje sredstava za nacionalno sufinanciranje za lokalne i područne (regionalne) jedinice samouprave. Većina zastupnika predloženi proračun je ocijenila realnim te je pohvaljeno zadržavanje kreditnog rejtinga.
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 6 glasova „za“, 1 „suzdržani“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Marko Pavić