Odbor za razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je Hrvatskome saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. listopada 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Odboru je svoje amandmane dostavila Hrvatska obrtnička komora, a obrazložio ih je u ime predlagatelja vanjski član Odbora.
U uvodnom obrazloženju predstavnika predlagatelja istaknuto je da je u cilju postizanja potpunog usklađivanja nacionalnog radnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije bilo potrebno obuhvatiti usklađivanje radno pravnih instituta i postupaka s pravnim direktivama Europske unije.
Osim usklađivanja s pravnom stečevinom, izvršeno je i horizontalno usklađivanje radno pravnih instituta s već usvojenim nacionalnim zakonodavstvom na području mirovinskog osiguranja, zaštite ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i roditeljskih prava.
Naglašeno je da su socijalni partneri sudjelovali u izradi predloženog zakona, te su tijekom usuglašavanja i oni bili suglasni s većinom ponuđenih rješenja koja su postala dio sadržanih izmjena i dopuna.
Predstavnik predlagatelja, obrazlažući smisao predloženog Zakona, naročito se zadržao na institutu rada s nepunim radnim vremenom, zaštiti mladih ljudi na radu, kolektivnom otkazu viška radnika, zaštiti dostojanstva i zabrani diskriminacije žena u zvanjima i radnim mjestima, prekovremenom radu, zaposlenosti s nepunim radnim vremenom, institutu noćnog rada, tjednog i godišnjeg odmora, te pitanju kolektivnih viškova.
U raspravi je u ime četiri sindikalne središnjice nezadovoljstvo iskazao vanjski član Odbora rekavši da su podupirale donošenje Zakona o radu i njegovo usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije. Međutim, glede ponuđenih rješenja o radu na određeno vrijeme nije postignut konsenzus. Zahtijevaju stoga da nacionalno zakonodavstvo iskoristi mogućnost i propiše višu razinu prava od postojeće pravne stečevine Europske unije. Naime, pitanje rada na određeno vrijeme sindikalne središnjice smatraju zanemarivanjem toga problema, to više što 102.000 zaposlenih u Republici Hrvatskoj radi prema ugovoru na određeno radno vrijeme, odnosno novi ugovori o radu 90 % su na određeno vrijeme.
Po pitanju ugovora o radu na određeno vrijeme bilo je čestih zlouporaba, te je iako u Zakonu o radu ono iznimka, u praksi je korišten kao pravilo. Zatraženo je da ugovor o radu na određeno vrijeme ne može trajati duže od dvije godine bez obzira radi li se o istim ili drugim poslovima kod istog poslodavca i da se mogu ponuditi samo četiri ugovora. Pritom je pojašnjeno da je praćenjem podataka u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji postotak tako zaposlenih u RH manji nego u zemljama EU.
U raspravi je u ime Hrvatske obrtničke komore izraženo žaljenje što u tekst Prijedloga nisu ugrađeni amandmani Komore, i zatraženo da se prihvati traženje da i obrtnik s osnova ovog Zakona ima prava radnika, te da se proširi primjena kolektivnog ugovora. Zatraženo je i da se u sustav socijalnog partnerstva uključe i Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora, a predstavnik predlagatelja uputio ih je na osnovni smisao predloženog zakona.
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 „za“ i 2 „suzdržana“glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O RADU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gospođa mr. sc. Zdenka Čuhnil.
PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdenka Čuhnil