Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora održao je 3. ožujka 2026. godine tematsku sjednicu (29. sjednicu Odbora) na temelju članka 47. Poslovnika Hrvatskog sabora i zaključka s 27. sjednice Odbora (održane 22. siječnja 2026. godine).
Sjednica je održana u povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena na temu: Neplaćeni ženski kućanski rad.
Uvodno je predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić navela da istraživanja u posljednjih tridesetak godina pokazuju u ovome području „stabilnost nejednakosti“ , odnosno, da u više od 90 posto kućanstava žene same obavljaju kućanske poslove, što se do danas nije promijenilo. Nadalje, istaknula je da, čak i kada oba partnera rade puno radno vrijeme, više od 90 posto žena uzima bolovanje kad su djeca bolesna, što utječe na njihovu karijeru, sporije napredovanje te predstavlja veliki mentalni teret. Zatim je upozorila da je uočeno kako posao ulazi u privatni život žena, poput potrebe za stalnom dostupnosti, što za posljedicu ima kronični nedostatak vremena, iscrpljenost, prekide karijera, niži prihode i dr. Zatim je podsjetila da neplaćeni kućanski rad nije sporedna aktivnost već da taj rad (koji je uglavnom nevidljiv) preduvjet za sve ostale oblike rada, a ne vrednuje se ekonomskim pokazateljima. Završno je iznijela stav da navedeno pitanje treba postati pitanje javnih politika.
Prva uvodničarka, prof. dr.sc. Inga Tomić Koludrović s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, naglasila je da je Hrvatska u području rodne ravnopravnosti u posljednjih dvadeset godina ostvarila važne zakonodavne pomake, no promjene u privatnoj sferi odvijaju se znatno sporije. Prema njezinim riječima, modernizacija ženskih uloga odvijala se brže od promjena u muškim ulogama, pa žene nakon plaćenog rada često preuzimaju kućanske obveze u tzv. „drugoj smjeni“. Pritom je upozorila da neke žene preuzimaju i „treću smjenu“, odnosno dodatne poslove uz svoj redoviti posao. Navela je da dostupni podaci pokazuju da žene u 90 posto slučajeva sudjeluju u aktivnostima vezanim za obrazovanje i zdravlje djece, češće prekidaju karijeru i sporije napreduju, što u kasnijoj životnoj dobi ima i financijske posljedice. Istaknula je da pravednijoj raspodjeli kućanskih obveza mogu pridonijeti dostupniji sustav ranog i predškolskog odgoja s fleksibilnijim radnim vremenom, cjelodnevna nastava te razvijen sustav dugotrajne skrbi i pomoći u kući. Zaključno je navela da se od kraja 1990-tih do prošle godine postupno smanjuje rodni konzervativizam na razini stavova, da među mlađim i obrazovanijim parovima djelomično raste sudjelovanje muškaraca u kućanskom radu, no primarna odgovornost žena za kućanske poslove i skrb i dalje ostaje stabilna.
Druga uvodničarka, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić, istaknula je da je ženski kućanski rad i dalje nedovoljno vidljivo društveno pitanje te da se često ne prepoznaje kao ekonomska vrijednost. Naglasila je da žene svakodnevno provode znatno više vremena u neplaćenom radu nego muškarci te da je pitanje neplaćenog kućanskog rada povezano sa socijalnom sigurnošću, položajem na tržištu rada i ekonomskom neovisnošću žena. Istaknula je da Ministarstvo i Vlada Republike Hrvatske nastoje smanjiti teret skrbi koji često pada na žene širenjem dostupnosti usluga skrbi u zajednici. Također je podsjetila na mjere u području rada, uključujući izmjene i dopune Zakona o radu kojima je omogućeno fleksibilnije radno vrijeme za roditelje djece mlađe od 8 godina i za osobe koje pružaju skrb, kao i lakši pristup radu na daljinu.
Treći uvodničar, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević, upozorio je na demografske i društvene trendove koji će u narednom razdoblju imati značajan utjecaj na opseg i raspodjelu neplaćenog kućanskog rada. Istaknuo je kako Hrvatsku obilježavaju niska stopa fertiliteta i sve kasnije rađanje prvog djeteta, zbog čega bake i djedovi sve kasnije preuzimaju skrb o unucima, često uz smanjenu vitalnost za dodatne obveze. Također je upozorio i na starenje stanovništva te porast očekivanog životnog vijeka, što u kombinaciji s niskom stopom fertiliteta dovodi do nepovoljnog demografskog omjera –na 100 radno sposobnih osoba dolazi oko 60 osoba mlađih od 15 godina ili osoba starije životne dobi. Posebno je ukazao na izazove s kojima se suočavaju mladi pružatelji skrbi koji teško usklađuju privatne, poslovne i obrazovne obveze. Zaključio je da je prilikom kreiranja budućih politika nužno uzeti u obzir i ove demografske i društvene okolnosti.
Pretposljednja uvodničarka, sociologinja i aktivistkinja mr. sc. Suzana Kunac, istaknula je da je neplaćeni kućanski rad temeljni društveni proces koji omogućuje funkcioniranje svih drugih oblika rada u društvu. Unatoč tome, taj se rad ne evidentira u ekonomskim pokazateljima niti se prepoznaje kao doprinos ekonomskom razvoju.
Posljednja uvodničarka, predsjednica udruge B.a.b.e. Petra Kontić, predstavila je projekte i istraživanja koje je udruga provela na temu usklađivanja privatnog i poslovnog života. Poseban naglasak stavila je na tzv. mentalni rad, koji je opisala kao „najnevidljiviji aspekt ionako nevidljivog rada“. Naime, riječ je o planiranju, organiziranju i koordiniranju svakodnevnih obiteljskih obveza – od upravljanja kućanstvom do pamćenja i raspoređivanja brojnih zadataka – koje u najvećoj mjeri i dalje obavljaju žene.
U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja naglašena je važnost pravednije raspodjele neplaćenog kućanskog rada između žena i muškaraca, poticanja učestalijeg korištenja roditeljskog dopusta od strane očeva te uloge obrazovanja u razbijanju stereotipa vezanih za obavljanje kućanskih poslova. Istaknuta je i potreba za poduzimanjem dodatnih mjera kako bi se promijenila situacija u kojoj emancipacija žena često završava na kućnom pragu. Saborske zastupnice, predstavnici mjerodavnih institucija, znanstvenice i predstavnice nevladinih organizacija raspravljali su o izazovima neplaćenog ženskog kućanskog rada i mogućim rješenjima za postizanje veće rodne ravnopravnosti u ovome području.
Predsjednica Odbora Marija Lugarić zaključno je istaknula da je jaz između deklarativne i stvarne ravnopravnosti najvidljiviji upravo u kućanstvu te upozorila da je neplaćeni kućanski rad strukturni problem čije rješavanje, među ostalim, zahtijeva sustavnu borbu protiv rodnih stereotipa. Predsjednica Lugarić na kraju sjednice uputila je čestitke povodom nadolazećeg Međunarodnog dana žena te podsjetila na snagu, hrabrost i neprocjenjiv doprinos koji žene svakodnevno daju društvu.
PREDSJEDNICA ODBORA:
Marija Lugarić, mag. prim. educ.